Đurđevac je protekli vikend bio glavni grad novinara koji pišu reportaže koje, na žalost, sve manje susrećemo u tiskanim i elektronskim medijima. Goran Gazdek je osoba koja se brine o zaustavljanju negativnog trenda i koji njeguje strip kao umjetnički izričaj, posebno jer festival nosi ime Franje Martina Fuisa.
Najznačajniji događaj bila je dodjela nagrada za najbolje reportaže u 2023. godini. Pristigla je 31 reportaža iz četiri države. Dobili su ih Tamara Opačić iz Novosti, fotograf i fotoreporter Romeo Ibrišević za reportažu o nebrizi za okoliš, Josip Bohutinski iz Večernjeg lista, te Ana Nikolina Certinić i Maja Medaković s Nove TV.
Podsjetili smo se na uvijek nasmijanog profesionalnog novinara, urednika, književnika, strip scenarista rođenog davne 1908. godine u naselju Kozja Glava kod Virovitice, a koji je poginuo s nepunih 35 godina. Naime, u Gradskoj knjižnici Đurđevac predstavljena je krasna slikovnica koja otkriva Fuisove talente kao poticaj za novinarsko u umjetničko stvaranje i humanost među ljudima. A istog tog Franju Fuisa prepoznajemo i kao pjesnika i sanjarsku dušu kroz Zbirku pjesama koju je pripremio i uredio Veljko Krulčić u nakladi zagrebačke izdavačke kuće „Vedis“. Na 160 stranica ukoričeno je 59 pjesma objavljenih od veljače 1931. do prosinca 1934. godine u zagrebačkoj „Kulisi“, čitanom „časopisu za kazalište, kino, variete, društvo i sport“.
Večer je nastavljena s još četiri sudionika (Veljko Krulčić, Božica Jelušić, Mato Pejić i Davor Šunk), a povod je monografija o velikanu hrvatskog i svjetskog stripa pod nazivom Maurović: Od Mula do Mula. Autor Veljko Krulčić je na 250 stranica objavio 555 fragmenata i 244 ilustracije (od kojih i neke dosad nepoznate) iz života i stvaralaštva Andrije Maurovića, plodnog slikara i crtača, često nazivanog ocem hrvatskoga stripa.
Subota je počela u znaku umjetne inteligencije i njenog utjecaja na sve nas. Budimir Živković, Zoran Vitas, Helena Vukić i Drago Hedl odgovarali su na vrlo zanimljiva pitanja Tomislava Levaka s osječkog sveučilišta. Mogli bismo zaključiti da će, bude li je se uspjelo kontrolirati, umjetna inteligencija biti od velike pomoći novinarima, posebno piscima reportaža kao posebne novinarske umjetničke forme. U protivnom nas ne čeka lijepa sudbina.
I radio stanice su dobile svoje mjesto u okviru teme: Budućnost lokalnog radija u područjima niske gustoće naseljenosti u smislu oporavka radija i jačanje medija zajednice. Prelazak na digitalne medije omogućuje lakše pružanje vijesti u različitim formatima, što je potaknulo tržišno natjecanje, posebice u lokalnoj radijskoj industriji, kod koje je zabilježen značajan pad slušanosti i prihoda od oglašavanja.
Nova platforma NEWAVES omogućit će osposobljavanje sadašnjih i budućih komunikacijskih stručnjaka i studenata kroz fizičke i online programe mobilnosti kao i program tečaja e-učenja kao odgovor na specifične potrebe lokalnih radija. Program će biti razvijen kroz kolaborativni proces radionica za koje će se zajednički stvoriti sadržaj. Materijal će nakon postupka vrednovanja biti dostupan na platformi te će time NEWAVES aktivno pridonijeti kvalitetnom i pouzdanom radijskom novinarstvu.
Nedjelja je bila u znaku predavanja o jačanju otpornosti društva na dezinformacija. Sve je veći broj lažnih vijesti u javnom prostoru, te stoga treba jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja i jačanje medijske pismenosti. Jedan od ključnih ciljeva razvoj razumijevanje digitalnih pravca odnosno poticanje i razvijanje digitalne pismenost među mladima. Provedbom ovoga projekta izravno se utječe na razvoj tih vještina pružajući dostupne alate i vještine za provjeru činjenica i za kritičko razmišljanje o informacijama koje su im dostupne na internetu.
Mladi provode puno vremena pred ekranima u informacijskom okruženju, ali nisu medijski pismeni. Zaštrajuće je to da djeca i mladi vjeruju svemu što pročitaju i vide pa je potrebno kod njih razvijati kritičko promišljanje prema onome što pročitaju i vide na internetu. Na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu djeluje Odsjek za kulturu, medije i menadžment na kojem se intenzivno promišlja i otvara prostor za ojačati društvo kako bi prepoznalo lažne vijesti.
Centar za kulturu medija okuplja novinare, tu je i ključni razlog njihovog partnerstva na projektu. "Dobro je to i za javnost koja prati medije i za same novinare. U pitanju je opstojnost struke kojoj mora biti važno da u medijskom prostoru prevladava istina", rekao je predsjednik Centra Željko Draženović. U programu je uključeno i razgledavanje starog grada Đurđevac te kratko zanimljivim i zabavno predstavljanjem nadimka Picoki (za Đurđevčane) i posjet susjednom zoološkom vrtu u znaku „hrvatske Sahare“. Lijepo je bilo u društvu pitomih domaćih životinja i - deva.
https://hia.com.hr/turizam/putopisi-putovanja/item/41967-fra-ma-fru-festival-reportaze-i-reportera#sigProId25dfb2850d
