Grad Čakovec sjedište je Međimurske županije čija je burna povijest obilježena nizom znamenitih osobnosti i događaja bitnih za Hrvatsku i njezinu borbu za osamostaljenje. Nije čudo da ga zbog njegove važnosti rado posjećuju domaći i strani turisti, a zbog nedavno uređenog muzejskog odjela uz dvorac Zrinskih, danas Muzej Međimurja, pod nazivom Riznica Međimurja, Čakovec je i sve češći cilj školskih ekskurzija. Iz Čakovca one potom krenu na upoznavanje i mnogobrojnih drugih turističkih atrakcija i kulturno-povijesnih znamenitosti diljem Županije.
Prvi povijesni izvori sežu već u I. stoljeće nove ere kada se to područje naziva Aquama. To je rimsko odmorište između rijeka Mure i Drave, u kraju što ga Rimljani nazvaše Insula Muro-Dravana. U 13. stoljeću grof Dimitrus Csaky, visoki dvorjanin kralja Bele IV., izgradio je na tom mjestu drvenu kulu, pa je vjerojatno da od tuda potječe prvobitni naziv Čakovca – Csakathurn ili Čakov toranj. U 14. stoljeću na tome mjestu grade i dograđuju utvrdu sa palačom mnogobrojni njezini gospodari.
Izrazitiji gospodarski i kulturni uspon Čakovca počinje 1546. kada dolazi u posjed obitelji Zrinski. Vlasnikom utvrde 1547. godine postaje Nikola Šubić Zrinski Sigetski kada ovaj castrum postaje znamenit po graditeljskoj raskoši, a slavan po europskome kulturnom duhu. Taj sjaj nastavljaju i njegovi potomci.
Juraj IV. Zrinski dodijelio je 29. svibnja 1579. privilegije stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde čime je stvorena osnova za razvoj Čakovca kao slobodnog trgovišta. Taj se nadnevak danas obilježava kao Dan grada Čakovca. Ne čudi stoga da je u slobodarskoj hrvatskoj svijesti grad Čakovec oduvijek bio – grad Zrinskih.
Slomom urote zrinsko-frankopanske, te pogubljenjem Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671., umire i materijalno i duhovno krasni čakovečki dvor, a život grada Čakovca postaje sve glasniji.
Gospodarski razvoj Čakovca doživljava procvat sredinom 19. stoljeća, što zbog općeg razvoja kapitalističkog gospodarstva u Europi, a što zbog činjenice da je Čakovec 1860. dobio željezničku prugu, prvu u Hrvatskoj. Od velike je važnosti proglašenje Čakovca slobodnim kraljevskim gradom 1848. godine jer je na taj način izjednačen po pravima s ostalim, mađarskim gradovima.
Od skromnog srednjovjekovnog oppiduma niklog pored utvrde, Čakovec je, slijedeći dinamičnu eru industrijalizacije sredinom 19. stoljeća – izrastao do danas u moderan europski grad, grad po mjeri čovjeka.
Vrhunske komunikacije, najmodernija infrastruktura, lijepa hortikultura, gospodarska propulzivnost, dinamični kulturni i sportski sadržaji, sve su to razlozi za ugodan život dvadesetak tisuća žitelja. Turistima se uz povijesnu jezgru nudi izvrsna
gastronomska ponuda, sportske i izletničke aktivnosti, bogat noćni život te atraktivna događanja tijekom cijele godine. Prepoznato je to i s mnogih strana tako da Čakovec 2008., 2009. i 2010. godine krasi nacionalno priznanje za najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske.
