Jeste li znali da biljke čine 80 % naše hrane i pročišćuju zrak koji udišemo? Ova kampanja otkriva kako svatko od nas može pridonijeti u borbi za sprječavanje širenja invazivnih štetnika na hrvatske voćnjake, parkove i okućnice.
Kampanja #PlantHealth4Life, koja se treću godinu zaredom provodi diljem Europe, ponovno okuplja građane u zajedničkoj misiji – zaštiti zdravlja bilja. U doba kada strani biljni štetnici prijete i ruralnom i urbanom okolišu, kampanja naglašava da se svi možemo, a i trebamo uključiti. S većim naglaskom na sudjelovanje, suradnje, podizanje svijesti i poticanje na djelovanje građana, ovogodišnja kampanja #PlantHealth4Life okuplja i partnere iz 26 država članica EU-a, pet zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u i Švicarsku kako bi se potaknulo kritičko razmišljanje o ključnoj povezanosti između zdravlja biljaka, okoliša i našeg svakodnevnog života.
Biljke su tihi junaci našeg svakodnevnog života
Biljke čine 80 % hrane koju jedemo, hrana su životinjama koje uzgajamo za vlastitu prehranu i čiste zrak koji udišemo. Međutim, to nije sve: zdrave biljke znače dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost hrane i njezinu cjenovnu pristupačnost. Zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, kao što su trgovina i putovanja, biljke su izložene velikom pritisku. Širenje biljnih nametnika i bolesti može imati razorne gospodarske i ekološke posljedice. Na primjer, epidemije bakterijskog patogena Xylella fastidiosa već više od desetljeća uništavaju maslinike u južnoj Italiji, što dovodi do gubitka milijuna stabala i ugrožavanja bioraznolikosti i lokalnih gospodarstava.
Međutim, mnogi građani još uvijek nisu svjesni važnosti zdravlja bilja. Cilj je kampanje #PlantHealth4Life podići kolektivnu svijest o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas može imati u zaštiti bilja.
Kampanju i ove godine, po drugi put zaredom, provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u ulozi nacionalnog nositelja u Hrvatskoj.
V.d. ravnatelja HAPIH-a, Krunoslav Karalić, prigodom pokretanja kampanje ističe:
„Strani biljni štetni organizmi šire se na nova područja brže nego ikad. Dolaze iz udaljenih krajeva svijeta i udomaćuju se na poljima, u voćnjacima, vinogradima, povrtnjacima i šumama. Razni su načini njihova unosa, no jedan prevladava – unos štetnih organizama na zaraženom bilju ili biljnom materijalu. Riječ je o neželjenim 'slijepim putnicima' koji tako osvajaju nova područja. Nažalost, ni Hrvatska nije iznimka. Mnogi su se strani biljni štetni organizmi u posljednjim desetljećima trajno nastanili kod nas i prouzročili značajne štete.”
Bolje spriječiti nego liječiti
Iz HAPIH-a navode kako se Hrvatska danas, primjerice, suočava s azijskom strizibubom, kukcem čije već ime ukazuje na njegovo strano porijeklo. Osim opasnosti za voćarstvo taj kukac može činiti velike štete uništavajući stabla u našim parkovima, javnim zelenim oazama ili vrtovima. Narančin trnoviti štitasti moljac, također „došljak“ iz daleke Azije, štetnik je na agrumima i vinovoj lozi. Međutim, novi dom našao je i u brojnim vrtovima, parkovima i javnim perivojima. Sličan primjer je hrastova mrežasta stjenica, biljni štetnik porijeklom iz Sjeverne Amerike. Taj sitni kukac čini štete ne samo u hrastovim šumama, nego i urbanom zelenilu, parkovima i drvoredima. Šimširov moljac, invazivni štetnik iz istočne Azije danas zadaje brige proizvođačima ukrasnog bilja, ali narušava i izgled i zdravlje brojnih vrtova, okućnica i javnih površina.
