Veliku ulogu bezdimnih proizvoda u švedskom uspjehu najbolje pokazuje podatak da u Švedskoj i dalje gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin, što je u razini EU prosjeka, no zdravstveni ishodi u smislu manje bolesti i smrti od bolesti povezanih s pušenjem su daleko bolji od EU prosjeka
Švedski zavod za javno zdravstvo objavio je da je Švedska ostvarila povijesni podvig – ove je godine postala prva zemlja na svijetu koja je prema međunarodnim standardima dosegnula status zemlje bez pušačkog dima (Smoke Free), što znači da ima manje od 5 posto pušača u odrasloj populaciji. Prema posljednjim službenim podacima švedskog zavoda za javno zdravstvo, u skandinavskoj zemlji puši svega 4,5 posto odraslog stanovništva.
Ovaj uspjeh Švedske nije puki statistički pokazatelj s obzirom da je Švedska poznata po svom alternativnom pristupu smanjenju pušenja poticanjem prelaska pušača na bezdimne proizvode, koji se sada dokazao kao dobra praksa koju bi trebale proučiti i slijediti i ostale EU zemlje žele li doseći zacrtan EU cilj od 5 posto pušača u populaciji do 2040. godine. Naime, prosječna stopa pušenja unutar EU je kontinuirano visoka i trenutno iznosi 24 posto, dok trend kretanja te stope pušenja bez značajnijih promjena u javnim politikama, koji je analizirala stručna mreža We are Innovation prema podacima Eurobarometra, ukazuje da EU neće doseći taj cilj prije 2100. godine.
Procjenjuje se da bi usvajanje švedskog modela u cijeloj Europskoj uniji moglo spasiti do 3,5 milijuna života u sljedećih deset godina. Dr. Delon Human, jedan od autora izvještaja o švedskom uspjehu, istaknuo je da stroga, prohibicionistička politika različitih europskih država ograničava pušačima pristup sigurnijim nikotinskim alternativama. Kako navodi, regresivne mjere tjeraju pušače od manje štetnih bezdimnih alternativa koje bi im mogle spasiti živote, ali i usporavaju javno zdravstveni napredak prema smanjenju štete od pušenja. Zbog toga poziva sve zemlje da preispitaju svoje strategije borbe protiv pušenja i potaknu prelazak pušača na bezdimne proizvode.
Veliku ulogu bezdimnih proizvoda u švedskom uspjehu najbolje pokazuje podatak da u Švedskoj i dalje gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin. Ta je brojka slična kao i u ostalim zemljama Europe, no ono što Švedsku razlikuje od ostatka kontinenta su zdravstveni ishodi takve navike. Švedska je zahvaljujući svom pristupu smanjila stopu pušenja u razdoblju od 2008. do 2024. godine za 65 posto, istovremeno bilježeći 21,2 posto manje smrti od bolesti povezanih s pušenjem u odnosu na prosjek EU, 31,3 posto manje smrti od različitih tumora i čak 36 posto manje smrti od tumora pluća.
Za razliku od Švedske, u Hrvatskoj puši svaka treća odrasla osoba, i taj postotak je kontinuiran.
„Hrvatska ima jedan od najrestriktivnijih zakona prema bezdimnim proizvodima i ne radi razliku između njih i cigareta, što je upravo suprotno onome što je Švedsku dovelo do ovog velikog javno zdravstvenog uspjeha. Takva situacija dovodi do toga da oni kojima su ti proizvodi namijenjeni, a to su odrasli pušači, o njima ne znaju ništa ili nedovoljno pa čak imaju i potpuno pogrešno uvjerenje da su oni jednako štetni kao cigarete. Švedska je pokazala da poticanje prelaska pušača na alternativne proizvode može biti najbolji izbor za pojedinca i za društvo“, rekao je Filip Tokić, predsjednik udruge CROHM.
