Prva znanstvena monografija o zlatarstvu u Zagrebu kasne gotike i renesanse raskošno opremljena s više od četiri stotine pedeset fotografija zlatarske građe „Zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550. – Liturgijski predmeti i nakit“ autorice dr. sc. Arijane Koprčina premijerno je predstavljena na ovogodišnjem Interliberu. Riječ je o prvom naslovu novopokrenute biblioteke Tezoro Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt koju su predstavili predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, dr. sc. Vanja Brdar Mustapić, predsjednica Stručnog vijeća Muzeja za umjetnost i obrt, akademkinja Željka Čorak i preč. dr. sc Vlado Mikšić, povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, autorica dr. sc. Arijana Koprčina, te urednica Miroslava Vučić.
Govoreći o monografiji akademkinja Željka Čorak posebno je naglasila kako iza ove monografije stoji iznimno predan višegodišnji istraživačko - znanstveni i arhivski rad od neprocjenjive važnosti kao i bezbrojna konzultirana literatura. Knjiga koja ima više od 350 stranica i preko tisuću bilježaka dokaz je našega indetitea u kulturno povijesnom i baštinskom smislu, istaknula je.
Predsjednica Stručnoga vijeća Muzeja za umjetnost i obrt dr. sc. Vanja Brdar Mustapić, čestitajući autorici, naglasila je kako je publiciranje ove raskošne monografije posebno važno danas kada ove dragocjenosti nisu vidljive oku javnosti što je izuzetan doprinos nacionalnoj povijesti umjetnosti.
Povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, preč. dr. sc Vlado Mikšić istaknuo je kako je ova knjiga izuzetno značajna ne samo za povijest umjetnosti nego i za opću povijest.
Monografija predstavlja najreprezentativnije umjetnine od zlata, srebra i dragoga kamenja, nastale u 15. i 16. stoljeću i oblikovane u stilu kasne gotike i renesanse većinom sačuvane u Riznici Zagrebačke katedrale, drugim crkvama Zagrebačke nadbiskupije te u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Među najistaknutijima ističu se ostavštine iz posjeda zagrebačkih biskupa Osvalda Thuza, Luke Baratina i Šimuna Erdődyja te darovi Ivaniša Korvina ali i dragocjeni reprezentativni kaleži od kojih su mnogi i radovi domaćih, zagrebačkih i hrvatskih zlatara poput kaleža u crkvi sv. Ivana u Zagrebu, u Riznici Zagrebačke katedrale te u Muzeju za umjetnost i obrt. Vrijednošću i visokom razinom stilskog oblikovanja te povijesnim značenjem ističu se vrč i pastoral Osvalda Thuza, potom pastoral i kotlić za svetu vodu i škropilo te drugi predmeti iz ostavštine Luke Baratina te kadionica s lađicom biskupa Šimuna Erdődyja. Posebno je značajna i reprezentativna kasnogotička monstranca koju je Ivaniš Korvin darovao Pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Obrađene umjetnine, a posebno one iz Riznice Zagrebačke katedrale, pripadaju najznačajnijim zlatarskim radovima kontinentalne Hrvatske, sačuvanim iz ovog razdoblja.
Interdisciplinarni pristup analizi zlatarske građe koji je autorica Arijana Koprčina sustavno provela u ovoj monografiji nije uobičajen u domaćim okvirima. Takav koncept promatranja širega konteksta zlatarskih narudžbi i naručitelja u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stoljeća, zasad najopsežniji, opisuje i vrednuje zlatarstvo gotike i renesanse kontinentalne Hrvatske. Odabrani primjerci zlatarske građe svjedoče o većem broju iznimno kvalitetnih radova koji su ostali sačuvani zahvaljujući spletu sretnih okolnosti u nesretnim vremenima. Ova je kompleksna tema znalački obrađena u svoj svojoj slojevitosti stilskih odrednica u kontekstu precizno određenog prostora Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u doba velikih političkih previranja u kojemu nastaju najvrjednija i najzanimljivija djela, upravo ona koja čine najdragocjeniju cjelinu zlatarske baštine, u kojoj autorica Arijana Koprčina iščitava široku prihvaćenost gotike, češću pojavu simultane primjene gotičkih i renesansnih elemenata i rijetku pojavnost novoga renesansnog stila. Zlatarska građa, liturgijsko posuđe i nakit, koje su zlatari za biskupe i visoki kler izradili od zlata i srebra te ukrasili dragim kamenjem, uprizoruju vrijeme i kulturološke promjene toga kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog doba u kojemu je Hrvatska zaustavila prodor Osmanlija prema srednjoj Europi.
Uz opsežan uvod s povijesnim i stilskim osvrtom na zlatarstvo, monografija sadržava i opsežnu katalošku obradu pedeset i tri pojedinačne umjetnine uz dopunu gemološkim determinacijama dragoga kamenja koje je proveo dipl. ing. geol. Marin Šoufek te heraldičkim determinacijama Mateje Brstilo Rešetar. Transkripcije i prijevode latinskih tekstova napravio je mr. sc. Ladislav Dobrica. Monografija je opremljena fotografijama Srećka Budeka, Vedrana Benovića i drugih autora. Urednica je Miroslava Vučić a dizajn i likovno grafičko oblikovanje potpisuju Šesnić & Turković, Andrea Šumberac, Barbara Bjeliš i Danijela Karlica Žilić.
