Učinak pandemije COVID-19 učinio je potrošače savjesnijima o održivosti, s još većim fokusom na implikacije njihovih izbora pri kupnji na klimu, društvo i upravljanje (ESG). A unatoč dubokim učincima COVID-19 na maloprodajno iskustvo, kupnja u trgovinama ostaje najbolji izbor potrošačima koji obavljaju svakodnevnu ili tjednu kupnju robe.
Prema istraživanju Global ConsumerInsights Pulse Survey ti trendovi otkrivaju kakvo ponašanje kupaca proizlazi iz pandemije. Kao i mnogi drugi sektori, i sektor maloprodaje morao se promijeniti kako bi zadovoljio potrebe svojih kupaca. To je posebno važno jer naša analiza pokazuje da COVID-19 stvara nove skupine potrošača koji bi mogli najaviti dugoročne obrasce u stavovima i ponašanju. Te su skupine podijeljene s četiri "rasjeda" koja imaju vrlo visoki potencijal znatno utjecati na izbor koji potrošači čine u kanalima za kupnju, proizvodima i robnim markama.
Potrošači koji sada rade uglavnom od kuće, u usporedbi s onima koji generalno rade izvan kuće, vole digitalniji i ekološki prihvatljiviji način života. Potrošači koji rade kod kuće, njih 64 %, radije kupuje namirnice preko interneta, naspram 55 % potrošača koji rade izvan kuće. Oni koji rade od kuće također će vjerojatnije kupovati preko interneta nego fizički ulaskom u trgovine.
Ako se nastavi rad od kuće, to bi moglo imati znatne implikacije za trgovce jer očekujemo da će i dalje padati sklonosti prema fizičkoj kupnji. Mlađi potrošači češće kupuju preko interneta od starijih.
Vjerojatnije je da će 35 % kupaca generacije Z i 43 % kupaca milenijalaca dnevno ili tjedno kupovati, koristeći svoj mobilni telefon, nego što se to očekuje od starijih kolega. Prema našoj analizi, COVID-19 nije utjecao na potrošačke navike mlađih potrošača.
Očekuje se da će u sljedećim mjesecima potrošiti više od starijih kupaca. Potrošači koji prioritiziraju zdravlje i sigurnost rjeđe kupuju u trgovinama od potrošača koji nisu toliko osviješteni o sigurnosti, a 23 % ispitanika postavilo je "povećane mjere zaštite i zdravlja" kao svoja dva glavna faktora prilikom kupnje u trgovini.
Ti su potrošači također spremni platiti više za zdravije, ekološki prihvatljive proizvode, a istovremeno rade više aktivnosti kod kuće. Potrošači u azijsko-pacifičkoj regiji misle na održivost i manje su osviješteni o zdravlju. Kupci u azijsko-pacifičkoj regiji, Africi i na Bliskom istoku više se bave ESG-om od ostalih dijelova svijeta. Šezdeset posto potrošača u azijsko-pacifičkoj regiji i 61 % potrošača u Africi/na Bliskom istoku s namjerom kupuje proizvode s ambalažom koja je ekološki prihvatljiva ili s manje ambalaže. Očekuje se da će to porasti kako potrošači na globalnoj razini postaju osvješteniji o problemima okoliša i održivosti. Iako se posvećenost zaštiti planeta često povezuje s europskim potrošačima, istraživanje pokazuje da su se nakon pandemije ispitanici diljem svijeta usredotočili na donošenje održivijih izbora. Primjerice, 55 % potrošača složilo se s tvrdnjom da kupuje od tvrtki koje svjesno štite planet. Z.Rupčić
