U sklopu 4. Dana nautike u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan je panel na kojem su predstavnici nautičkih udruženja HGK razgovarali s predstavnicima Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) o ovogodišnjim rezultatima, očekivanjima za iduću sezonu te drugim aktualnim temama i problemima u branši.
Uvodno je direktor HTZ-a Kristjan Staničić naglasio je kako su se pojavom posebnih okolnosti uslijed globalne pandemije načini putovanja uvelike izmijenili, pri čemu se nautički turizam pokazao kao proizvod koji lako omogućava slijeđenje epidemioloških mjera zaštite, prvenstveno mjere socijalnog distanciranja. „Hrvatska je i ove godine u segmentu nautičkog chartera u ljetnom dijelu godine, s obzirom na okolnosti ostvarila vrlo dobre rezultate, odnosno tijekom srpnja i kolovoza ostvareno je 70 posto prošlogodišnjeg rezultata u istom razdoblju. Ovime je Hrvatska dokazala da je jedna od najboljih nautičkih destinacija Mediterana, a nautika iznimno važan dio ukupne hrvatske turističke ponude“, istaknuo je direktor Staničić, nadodavši kako je nautika u fokusu trenutne jesenske promotivne kampanje koju HTZ provodi na sedam europskih tržišta s ciljem zadržavanja vidljivosti i pozicioniranja Hrvatske kao sigurne, raznolike i kvalitetne turističke destinacije.
Predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak je izjavio da nam je ova sezona bila skupa škola, ali da je unatoč svim problemima nautika bila turistički predvodnik. „Od početka smo bili nepopravljivi optimisti, a optimistični smo i za sljedeću sezonu. No, to što smo bili dobri i ostvarili solidne rezultate ne znači da nam se ne treba pomoći. Zato predlažemo da se ukinu fiksne koncesije, a po mogućnosti i varijabilne za iduću godinu kako bi marine s tim sredstvima mogle pomoći charterima i ostalim najmoprimcima te imati dovoljno sredstava za pripremu iduće sezone“, istaknuo je Lisjak.
Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je naglasila kako su u suradnji s nautičkim Udruženjima HGK odmah u travnju napravljeni striktni protokoli za marine, chartere i brodare što je cijelom sektoru dalo vjetar u leđa za sezonu. „Ministarstvo traži nove načine za pomoć nautičarima, već su i izbačeni određeni programi za jamstva i zajmove preko Hamag Bicro-a, a dolaze iz nove iz europskog Fonda za oporavak i otpornost“, najavila je.
Predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK Paško Klisović je poručio kako nam je pandemija dala priliku da shvatimo koliko sve popratne usluge u destinacijama ovise o nautičarima. „Nautika će i dalje biti najsigurniji vid turizma i zato nam treba podrška svih institucija da što snažniji dočekamo iduću godinu. Harmonizacija kriterija o zabrani putovanja na Europskoj razini će svakako pomoći“, rekao je Klisović.
Predsjednica Zajednice riječnog turizma HGK Božana Matoš je kazala kako su preko HGK poslali zahtjev za izmjenu oduke o zabrani pristanka povila iznad 40 putnika, a Stožer im je izašao u susret pa su uspjeli ostvariti kakav-takav promet. „Imali smo oko 1200 putnika. S obzirom na prošlu godinu bilježimo veliki gubitak jer su riječna krstarenja tada doživjela veliku ekspanziju. Pali smo za gotovo 90 posto i nadam se da nas je većina uz pomoć ovih mjera uspjela preživjeti. Sljedeće godine se očekuje zaista veliki povratak riječnih krstarenja, već imamo preko 600 najavljenih pristajanja i nadam se da ćemo imati potporu institucija da to i realiziramo“, naglasila je Matoš.
Predsjednik Udruženja turističkih brodara HGK Ante Rakuljić je objasnio da se njihovi aranžmani bukiraju po par godina unaprijed, a gosti dolaze iz prekomorskih tržišta poput Australije, SAD-a i Južne Afrike pa su im zato najveći brodovi ove sezone ostali vezani. „Pozdravljamo mjere Vlade koja nam je u tom segmentu pomogla da zadržimo zaposlenike i banke koje su odgodile kredite, međutim, jako smo zabrinuti jer se već sad priča o problemima za iduću godinu“, kazao je Rakuljić, dodavši kako turistički brodari žele da ih se više uključi u promociju u sklopu HTZ-a.
Vlasnik Pomorske agencije Simmor koja se bavi mega jahtama, Andrija Šimić, istaknuo je kako je zbog dobre suradnje Ministarstava i poduzetnika u megajahtingu iza njih nevjerojatno dobra sezona. „Predstavili smo najbogatijim ljudima na svijetu Hrvatsku u najboljem svjetlu. Ove godine smo imali najveću komercijalnu jahtu na svijetu koja je za svog boravka platila 2,5 milijuna kuna PDV-a i taj podatak treba razuvjeriti sve koji misle da mi od takvih gostiju nemamo koristi. Ako jahta vrijedi 100 milijuna eura, ona ima godišnji budžet od 10 milijuna za održavanje. Zato nam mora biti cilj da ih zadržimo kod nas cijelu godinu, ne samo ljeti, jer se puno više troši na održavanje nego na same ture“, pojasnio je Šimić, uz napomenu da moramo raditi na poboljšanju infrastrukture. Optimističan je po pitanju iduće sezone i smatra da ćemo se na temelju ovogodišnjeg iskustva biti puno pametniji i uspješniji.
