Dan planeta Zemlje, 22. travnja, obilježava se 50. godinu za redom. Ove godine tema je vezana uz probleme klimatskih promjena te se obilježava pod sloganom "Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica".
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu da je ta tema aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan kojim EU potvrđuje predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša.
- Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranzicija i omogućiti da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti, odnosno prirodnog kapitala Europske unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Kako bi se postigla klimatska neutralnosti do 2050. godine, nužno je zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora, kao i uključivanje svih raspoloživih resursa. U tom kontekstu je započelo i predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
Hrvatska je uključena u postizanje cilja sprečavanja klimatskih promjena na globalnoj razini kroz provedbu obaveza međunarodnih ugovora- Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC konvencija), Kyotskog protokola i njegovog amandmana iz Dohe. Isto tako, Hrvatska je potpisala i ratificirala novi globalni sporazum o klimatskim promjenama koji je usvojen na Konferenciji stranaka UNFCCC u prosincu 2015. godine, tzv. Pariški sporazum. Do sada smo ispunili sve obaveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova (više na poveznici).
Pored toga Republika Hrvatska je usvojila svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu kako bi kroz koordinirano djelovanje povećala otpornost na klimatske promjene i smanjio nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja. Slijedi izrada akcijskog plana s prioritetnim mjerama. Istovremeno Ministarstvo kroz specijalizirane programe ulaže u istraživanje i razvoj na temu prilagodbe klimatskim promjenama, a više o tome možete pronaći na mrežnim stranicama.
Ističemo kako priroda, osobito kroz usluge ekosustava koje nam pruža, može osigurati preko 30 % ekonomičnih ublažavanja klimatskih promjena potrebnih do 2030. godine. Rješenja temeljena na prirodi (nature based solutions- NBS) ključan su dio globalnih nastojanja za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma kako bi se zagrijavanje stabiliziralo ispod 2 °C. To obuhvaća očuvanje i obnovu šuma i ostalih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane što će biti direktan doprinos postizanju CO2 neutralnosti, kao i ublažavanje i prilagodbu klimatskim ekstremima koji su sve izraženiji. Hrvatska je 2019. godine pristupila Koaliciji za rješenja temeljena na prirodi u okviru koje je izrađen NBS manifest.
O obilježavanju Dana planeta Zemlje diljem svijeta više pronađite na poveznici.
- Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranzicija i omogućiti da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti, odnosno prirodnog kapitala Europske unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.
Kako bi se postigla klimatska neutralnosti do 2050. godine, nužno je zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora, kao i uključivanje svih raspoloživih resursa. U tom kontekstu je započelo i predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
Hrvatska je uključena u postizanje cilja sprečavanja klimatskih promjena na globalnoj razini kroz provedbu obaveza međunarodnih ugovora- Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC konvencija), Kyotskog protokola i njegovog amandmana iz Dohe. Isto tako, Hrvatska je potpisala i ratificirala novi globalni sporazum o klimatskim promjenama koji je usvojen na Konferenciji stranaka UNFCCC u prosincu 2015. godine, tzv. Pariški sporazum. Do sada smo ispunili sve obaveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova (više na poveznici).
Pored toga Republika Hrvatska je usvojila svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu kako bi kroz koordinirano djelovanje povećala otpornost na klimatske promjene i smanjio nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja. Slijedi izrada akcijskog plana s prioritetnim mjerama. Istovremeno Ministarstvo kroz specijalizirane programe ulaže u istraživanje i razvoj na temu prilagodbe klimatskim promjenama, a više o tome možete pronaći na mrežnim stranicama.
Ističemo kako priroda, osobito kroz usluge ekosustava koje nam pruža, može osigurati preko 30 % ekonomičnih ublažavanja klimatskih promjena potrebnih do 2030. godine. Rješenja temeljena na prirodi (nature based solutions- NBS) ključan su dio globalnih nastojanja za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma kako bi se zagrijavanje stabiliziralo ispod 2 °C. To obuhvaća očuvanje i obnovu šuma i ostalih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane što će biti direktan doprinos postizanju CO2 neutralnosti, kao i ublažavanje i prilagodbu klimatskim ekstremima koji su sve izraženiji. Hrvatska je 2019. godine pristupila Koaliciji za rješenja temeljena na prirodi u okviru koje je izrađen NBS manifest.
O obilježavanju Dana planeta Zemlje diljem svijeta više pronađite na poveznici.
