U Zagrebu i Svetom Križu Začretju od 15. do 17. studenoga održan je VII. Svjetski festival hrvatske književnosti (SFHK), trodnevni susret domovinskih i iseljenih hrvatskih književnika, te hrvatskih književnika iz BIH, posvećen promicanju i povezivanju hrvatske književne riječi širom svijeta i veze s matičnom kulturom i književnošću. Ovogodišnje izdanje Festivala posebno je istaknulo važnost ubaštinjenja i integracije hrvatske književnosti u dijaspori s onom u domovini, naglašavajući da je hrvatsko književno stvaralaštvo, bez obzira gdje nastaje važan dio naše cjelokupne nacionalne samobitnosti. Festival su organizirali: Hrvatska matica iseljenika, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika te Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Radom je upravljalo Organizacijsko povjerenstvo u sastavu: akademik Ivan Aralica, dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Tuga Tarle, Božidar Petrač, Đuro Vidmarović i Stjepan Šešelj.
Sudionici VII. Svjetskog festivala hrvatske književnosti 2025.
Na Festivalu su sudjelovali hrvatski književnici i književnice iz niza europskih i prekooceanskih zemalja: Molise (Italija) / Gradišće (Austrija): Gabriele Blascetta, Koljnof (Mađarska): Franjo Pajrić Gradišće (Austrija): Marko Čenar Švicarska: dr. sc. fra Šimun Šito Ćorić, Kanada:
akademik Vinko Grubišić, Boka kotorska: Tripun Grgurević, Nikola Dončić, Zvonimir Deković, Adrijan Vuksanović, Bosna i Hercegovina: Darko Juka, Antun Lučić, Srećko Marijanović, Ivan Sivrić, Andrija Stojić, Miljenko Stojić. Hrvatska: Stanko Baković, Stjepan Čuić, Zijad Duraković, Mate Kovačević, Mile Pešorda, Damir Pešorda, Ivan Tolj, Vlado Vladić, dr. sc. Milan Bošnjak, Domagoj Vidović. Zajedno su predstavili širok raspon književnog stvaralaštva, od austrijskog Gradišća, južne Italije, Mađarske i Boke kotorske potvrđujući kako hrvatska književnost i u dijaspori kao i susjednoj BiH ostaje snažno vezana uz svoje kulturno izvorište.
Prvi dan – Hrvatska matica iseljenika, Zagreb - Festival je otvoren 15. studenoga u Hrvatskoj matici iseljenika, gdje su okupljene pozdravili: u ime mr. sc. Zdeslava Milasa, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, Vesna Kukakvica, dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske, u ime dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek, predsjednice Društva hrvatskih književnika, dr. sc. Željka Lovrenčić, te u ime Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Vedran Iskra, voditelj službe za pravni položaj, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo hrvatske nacionalne manjine pri Središnjem državnom uredu. U nastavku su sudionici izlagali na temu: „Položaj hrvatskih književnika u državama u kojima žive i veze s matičnom kulturom i književnošću“, koju su vodili dr. sc. Željka Lovrenčić i Stjepan Šešelj. Razgovaralo se o zastupljenosti hrvatskih autora u časopisima, antologijama i kulturnim programima te o budućim oblicima suradnje.
Drugi dan - Izletište Stara škola, Sveti Križ Začretje
Radni dio Festivala 16. studenoga održan je u Izletištu Stara škola, u Svetom Križu Začretje zahvaljujući sponzorstvu domaćina Gorana Bradića. Sudionici su nastavili rasprave o položaju hrvatskih književnika u inozemstvu, uz vođenje dr. sc. Tuge Tarle i Božidara Petrača. Posebno upečatljiv prinos dali su književnici hrvatskih manjinskih zajednica iz austrijskog Gradišća, Mađarske te Molisea u Italiji, a pridružio im se i poznati gradišćanski vinar Mate Klikovac, koji nas je oduševio svojim poetskim prikazom o 500 godišnjoj hrvatskoj nazočnosti u Gradišću i hrvatskog mentaliteta tih krajeva, kao i hrvatski književnici iz Boke Kotorske u Crnoj Gori koji su iznijeli problematiku pokušaja zatiranja svega što je hrvatsko na području Boke Kotorske i Svebarja. Večer je zaključena izvedbom monodrame Joška Ševe – „Govorite li hrvatski?“, koja je kroz antologijske tekstove hrvatske književnosti snažno odjeknula među publikom.
Program trećeg dana održan u Matici Hrvatskoj
Završni dan 17. studenoga održan je u Matici hrvatskoj, gdje su pod vodstvom Đure Vidmarovića i Stjepana Šešelja uz izlaganja posvećena temi „Hrvatski prinosi književnosti i kulturi Bosne i Hercegovine“, s naglaskom na jezik, identitet, pripadnost te kontinuirano sudjelovanje autora iz BiH u hrvatskom kulturnom prostoru. Istaknuto je da je trajna povezanost domovinskih i iseljenih autora ključ očuvanja i razvoja cjelovite hrvatske književnosti. Nazočne je tog dana pozdravio Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, dok se u ime Zvonka Milasa ravnatelja Središnjeg ureda za hrvate izvan domovine sudionike pozdravio dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik za pitanja hrvatskih nacionalnih manjina u inozemstvu.
Festival je, kao i prethodnih godina, bio posvećen Danu sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje (18. studenoga 1991.), što mu je dalo dodatnu vrijednost i dostojanstvo. VII. Svjetski festival hrvatske književnosti potvrđuje da hrvatska književnost – ma gdje se stvarala – ostaje neraskidivo povezana u zajedničkoj baštini i kulturi. Organizatori su najavili VIII. Svjetski festival hrvatske književnosti 2026. ponovno na iste datume u Zagrebu dogodine.
