Pasionska baština se već 32 godine odvija u gradu Zagrebu u vrijeme korizme. Ove godine ima više programa nego što je dana u korizmi, odvija se ne samo u Zagrebu nego i u Sarajevu, Somboru, Osijeku, Rijeci, Pakracu, Krašiću, Brdovcu, Sv Križu Začretje… a iako i ove godine dominiraju glazbeni programi, zastupljen je i kazališni program, piše za Narod.hr prof. dr. sc. Sanja Nikčević.
Prof. Nikčević preporučuje predstavu: Miro Gavran: ‘Glasnogovornik’ – Muke po politici ili gdje ti je duša? Program ovdje.
Lutkarska predstava „Prva priča“
Lutkarska predstava „Prva priča“ (5.02. Cekate) Antonije Šašo Brkanić u produkciji Teatra mjesec doslovno je pokazala zašto tu čežnju može ispuniti samo Bog. Troje glumaca na stolu pred nama stvaraju svijet. Iz piljevine izlaze drvene lutke, životinje u raju a onda i Adam koji imenuje životinje i raduje se životu.
Na kraju Eva i drvo spoznaje. Gubitak raja zbog pogreške i gubitak onog bliskog odnosa s Bogom koji ostavlja prazninu koju uzalud pokušavamo popuniti zemaljskim stvarima, ova predstava dočarava zorno (vidimo to pred sobom) naoko jednostavno (sve skupa izgleda kao igra lutkicama pa mogu gledati i maleni kako je i bilo u Cekateu gdje su maleni od dvije godine pažljivo pratili) ali vrlo mudro (Adam razgovara s Bogom uz pomoć jeke što je jedna od ingenioznih ideja ove naoko jednostavne predstave). Scena gubitka raja: sa stola se strese sva piljevina i životinje iz raja a dvije lutke ostaju same na praznoj podlozi, doista je potresan prizor pustoši koja ostaje kad se odrekneš Boga.
Djeci je to zanimljivo ispričana priča, ali odraslima je to proživljena priča koju razumiju i koja ih dira u dno srca. Preporučujem tu predstavu svakoj školi, svakoj školskoj priredbi, ma preporučujem je za igranje na rođendanima odraslih jer ju svi trebaju vidjeti. Da shvate odakle ta praznina u našim srcima.
Djela o Kristovoj muci govore o načinu kako se može ponovno ispuniti ta praznina u duši.
Put svjetlosti i drama Veronikin rubac
„Put svjetlosti“, predstava je mađarskim umjetnika koja plesom govori o Kristovoj muci, a četvrto kazališno događanje je pri kraju programa i korizme.
I „Prva priča“ i „Veronikin rubac“ nastale su prije pet godina ali i dalje žive jer su odlične predstave. Igrale su po festivalima, dobivale nagrade a ja bih najradije da ih svi vide. Da vide kako u vremenu kad umjetnost glavne struje razara, vrijeđa, ruši sve vrijednosti i jedina poruka koju šalje je da svijet i život nemaju smisla – postoji umjetnost koja govori o duhovnim temama, koja istovremeno može biti kvalitetna, zabavna i pametna. Što je najvažnije – može nas dirnuti u dušu i dati nam neke važne odgovore.
Predavanje Sanje Nikčević: Tko se obratio za vrijeme Kristove muke?
Upravo takva umjetnost, kako dramski tekstovi tako i romani – tema su predavanja „Tko se i zašto obratio za vrijeme Kristove muke?“ dr. sc. Sanje Nikčević (6. 03. 2023. Matica Hrvatska, Zagreb). Umjetnici često govore o Kristovoj muci kroz samoga Krista ali postoje odlična djela koja o muci govore kroz likove oko Krista. Meni su naročito zanimljivi oni koji su za života odbijali Kristov poziv, nisu razumjeli njegove riječi i nauk, a onda su se obratili za vrijeme same muke jer ih je trenutak njegove Muke potaknuo da Krista napokon pogledaju u oči i shvate o čemu je on govorio i zašto dopušta tu strašnu muku. Krist je za vrijeme života činio čuda, ozdravljao, pomagao, mudro govorio pa su ga mnogi slijedili, ali nakon što je ponio križ i najbliži su se razbježali u strahu. Taj je strah vrlo razumljiv jer je doista bilo opasno biti njegov učenik a i smrt na križu je jedna od najbolnijih oblika mučenja čovjeka. Zato je intrigantno vidjeti kako pisci rješavaju motivaciju likova koji su se obratili upravo za vrijeme ili nakon muke.
Poljski pisac Jan Dobroczyinski opisao je preobrazbu Nikodema u romanu koji se u originalu zove „Nikodemova pisma“ a kod nas objavljen kao „Daj mi svoje brige“ (U pravi trenutak, Đakovo, 1998.). Farizej koji je Isusu dolazio po noći iz straha pred drugim farizejima a u želji da shvati što se tu događa, kad Isus ode na križ – shvati o čemu se tu radi i bez straha dođe pred Pilata tražiti Isusovo tijelo.
Preobrazba Nikodema
Pisac izvrsno rješava motivaciju Nikodema zašto ide k Isusu: zbog bolesne kćeri. No kad dođe do Krista shvati da je tu puno više od ozdravljanja tijela i onda ga potajno slijedi (ili se raspituje o njemu) da bi proniknuo u tu tajnu koja je toliko drugačija od svega što je u životu naučio ili do tad vjerovao: oprost, ljubav, žrtva… Shvati tek u trenutku kad ga pogleda u oči na Kalvariji i tad nestane Nikodemov strah.
Bogati mladić iz Biblije koji se nije mogao odreći bogatstva u drami Onipa Hercega „Dođi idi za mnom“ (koda nas objavljeno 1932.) vraća se s puta na kojem je ponovno dobro zaradio. Iako okružen bogatstvom, poštovanjem, ugledom, pa i obiteljskom ljubavlju shvaća da od tog susreta s Kristom nema mira ali ne zna što da učini. Upravo kad izađe na svoj balkon vidi povorku koja viče i psuje čovjeka koji nosi križ, pogleda ga u oči i shvati.
Ako je Herceg opisao mušku priču (svi su likovi u drami muškarci) postoji i vrlo zanimljiva ženska dramska priča ispričana u drami „Dvije majke“ (1932.) koju je napisao H. Esteve (a odličnu predstavu napravili Framaši iz Posušja 2018.). Nakon raspeća susreću se žene iz Biblije koje su bile blizu Kristu ali dolazi i Judina majka kojoj farizejeva žena nudi novac da kaže da je vidjela kako učenici kradu Isusovo tijelo. Majka se nalazi u istoj situaciji kao i sin, ali nakon susreta s uskrslim Isusom i onda s Isusovom majkom donese ispravnu odluku.
Da Kristova muka djeluje i danas opisao je Rajmund Kupareo u romanu „Baraban“ (1943.) o Hvarskom običaju nošenja križa, Za križen. U vrlo poetskom i transcendentnom opisu običaja koji je utkan u kamen i šumu otoka pisac je upleo napetu priču o Romeu i Juliji. Djevojka je iz katoličke obitelji i njezin otac je glavni pjevač u nošenju križa. Njezin dečko je sklon komunističkim idejama i otac se protivi ljubavi. Mladić mora nositi križ kao zavjet pokojnom ocu a zbog njegovih komunističkih ideja svi ga odbiju pratiti ali otac djevojke pristane pjevati uz njega zbog prijateljstva s mladićevim ocem. Kroz postaje križnog puta Kupareo majstorski vodi priču o borbi dva svijeta: onoga koji slijedi Boga i onoga koji ga odbija, a mladić se na kraju upravo zbog Kristove muke vrati na pravi put.
Radionica: Rajmund Kupare Muka ili za koga je pravednik raspet
Drama Rajmunda Kuparea „Muka ili za koga je pravednik raspet“ bit će tema radionice „iskustva čitanja dramskog djela“ koja će se održati u ponedjeljak 13. 03. 2023. Matica Hrvatska, pod vodstvom dr. sc. Sanje Nikčević.
Muka je prikazana kroz likove oko Krista i pokazuje zašto se netko može obratiti a netko ne. Uvijek me je intrigiralo što pisac radi u svetoj priči koju svi znamo. Međutim ako su u toj priči zadani glavni likovi i glavna radnja (tko i što) ima dovoljno prostora i za pisca. On pokazuje vrijeme i mjesto događanja (mirisi, običaji ali i društveno okruženje koje određuje neke događaje) no, što je još važnije, dodaje ili dodatno pojašnjava motivaciju likova. Zašto je netko nešto napravio ili zašto nije. Iako nam suvremeni kanon neprestano govori da su priče o Kristu „crkvena propaganda bez ikakve kvalitete“, čitanje ove drame bez tih nametnutih vrijednosnih diskvalifikacija otkriva ne samo kvalitetno dramsko djelo nego i cijeli jedan novi svijet.
Zašto Juda nije mogao tražiti oprost od Isusa; zašto je Pilat poslušao židovske starješine
Pisac nam odgovara na pitanja: zašto Juda nije mogao tražiti oprost od Isusa; zašto je Pilat poslušao židovske starješine, čija je Veronika zaručnica, za koga je pravednik raspet? Pri tome velik dio drame ispričan kroz oči Barabe, razbojnika koji je pušten i koji slijedi Krista pokušavajući shvatiti zašto je razapinju pravednika a pustili su njega – razbojnika. Taj put po Kalvariji vodi ga kroz razne faze reagiranja: od starozavjetne osvete i straha od kazne do obraćenja u trenutku Kristove smrti. Analiza i razgovor o drami neće nas samo upoznati s jednim kvalitetnim dramskim djelom. Pomoći će nam da produbimo vlastito iskustvo spoznaje svijeta oko sebe i sebe sama, pomoći će nam da dobijemo odgovore na važna osobna pitanja: tko sam ja u toj priči i zašto?
Ulaz na sve programe pasionske baštine je slobodan, a najbolja preporuka za ostale programe je: pogledajte kad ste slobodni i odite na to što je taj dan na programu, nećete pogriješiti!
