Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i Škola za klasični balet u Zagrebu usko su povezani svojim djelovanjem te je Balet HNK u Zagrebu od ove sezone Školi maksimalno otvorio svoje prostore. Između kazališta i škole potpisan je novi ugovor o suradnji, a od ove sezone ta suradnja je intenzivirana i razvija se na mnogim drugim razinama pa je tako poslije dužeg vremena zagrebački Balet otvorio mogućnost stipendiranja učenika baletne škole odabravši kao prvu stipendisticu osamnaestogodišnju Paulinu Žanetić iz Škole za klasični balet u Zagrebu.
Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu važno je sačuvati domaći plesni kadar posebno brigu o plesačima koji stasavaju u našim baletnim školama, a koji bi trebali postati sastavni dio nacionalnoga Baleta. Novim Zakonom o kazalištima otvorit će se mogućnost zapošljavanja mladih plesača, a stipendije koje nakon dugo vremena ponovno pokrećemo, važan su poticaj učenicima baletnih škola i znak kako se njihov trud i rad u baletnoj umjetnosti isplati te da se na njih u budućnosti računa kao na članove ansambla, rekla je intendantica Iva Hraste Sočo te poželjela dobrodošlicu Paulini Žanetić, stipendistici Baleta HNK u Zagrebu koja je prošle sezone uspješno sudjelovala u 2. i 4. činu Labuđega jezera.
Zadaća Škole je odgajati i obrazovati domaći plesni kadar koji kvalitetom može zadovoljiti potrebe profesionalnoga baletnog ansambla, dok, s druge strane kazalište i ansambl Baleta, svojim pedagoškim kadrovima, ali i svakom drugom vrstom pomoći trebaju Školi tj. njezinim učenicima osigurati uvjete u kojima će se moći profesionalno razvijati. Ovo je posebno važno danas kada imamo veliki nesrazmjer u broju domaćih i stranih plesača u ansamblu. Dakle, iako je balet internacionalna umjetnost bez jezične barijere te svi plesači, bez obzira na to otkuda dolaze, obogaćuju ansambl, zadaća nacionalne kazališne kuće pa tako i nacionalnoga Baleta trebala bi biti osnaživanje i “izgradnja“ domaćega plesnog kadra, rekla je Mihaela Devald Roksandić v. d. ravnateljice Baleta istaknuvši kako je višegodišnja negativna praksa bila da su mnogi nadareni učenici završili školu te su odlazili u inozemstvo, što zbog boljih profesionalnih prilika, što zbog nedovoljno iskazanog zanimanja od strane matične kazališne kuće.
Baletnim stipendijama HNK u Zagrebu želi preokrenuti negativan trend te pomoći mladim plesačima u njihovu školovanju kako bi se, čak i ako odluče otići na doškolovanje u inozemstvo, vraćali kući.
Od ove sezone učenici baletne škole ponovno sudjeluju u predstavi Orašar u koju su uključeni učenici osnovne i srednje škole i to u nekoliko postava. Učenici srednje baletne škole ove će godine sudjelovati i u predstavama Giselle te Labuđe jezero, što predstavlja završni korak u mogućem pristupanju baletnom ansamblu i ulasku u profesionalne vode.
Jedino tako, pomažući rad škole te osnažujući domaći plesni kadar možemo riješiti problem deficita baletne profesije te izbalansirati sastav nacionalnoga baleta, kako bi baletna umjetnost u Republici Hrvatskoj imala kvalitetan temelj na kojoj se razvija i raste. U tom smislu, od ove sezone i u Baletu se otvara mogućnost dodjeljivanja stipendija onim učenicima koji već sudjeluju u repertoarnim predstavama, što je pomoć, ali i prilika Hrvatskome narodnom
kazalištu u Zagrebu da jasno iskaže svoj stav prema školovanju učenika u svim baletnim školama u Hrvatskoj, zaključila je Mihaela Devald Roksandić.
Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i Škola za klasični balet u Zagrebu usko su povezani svojim djelovanjem te je Balet HNK u Zagrebu od ove sezone Školi maksimalno otvorio svoje prostore. Između kazališta i škole potpisan je novi ugovor o suradnji, a od ove sezone ta suradnja je intenzivirana i razvija se na mnogim drugim razinama pa je tako poslije dužeg vremena zagrebački Balet otvorio mogućnost stipendiranja učenika baletne škole odabravši kao prvu stipendisticu osamnaestogodišnju Paulinu Žanetić iz Škole za klasični balet u Zagrebu.
Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu važno je sačuvati domaći plesni kadar posebno brigu o plesačima koji stasavaju u našim baletnim školama, a koji bi trebali postati sastavni dio nacionalnoga Baleta. Novim Zakonom o kazalištima otvorit će se mogućnost zapošljavanja mladih plesača, a stipendije koje nakon dugo vremena ponovno pokrećemo, važan su poticaj učenicima baletnih škola i znak kako se njihov trud i rad u baletnoj umjetnosti isplati te da se na njih u budućnosti računa kao na članove ansambla, rekla je intendantica Iva Hraste Sočo te poželjela dobrodošlicu Paulini Žanetić, stipendistici Baleta HNK u Zagrebu koja je prošle sezone uspješno sudjelovala u 2. i 4. činu Labuđega jezera.
Zadaća Škole je odgajati i obrazovati domaći plesni kadar koji kvalitetom može zadovoljiti potrebe profesionalnoga baletnog ansambla, dok, s druge strane kazalište i ansambl Baleta, svojim pedagoškim kadrovima, ali i svakom drugom vrstom pomoći trebaju Školi tj. njezinim učenicima osigurati uvjete u kojima će se moći profesionalno razvijati. Ovo je posebno važno danas kada imamo veliki nesrazmjer u broju domaćih i stranih plesača u ansamblu. Dakle, iako je balet internacionalna umjetnost bez jezične barijere te svi plesači, bez obzira na to otkuda dolaze, obogaćuju ansambl, zadaća nacionalne kazališne kuće pa tako i nacionalnoga Baleta trebala bi biti osnaživanje i “izgradnja“ domaćega plesnog kadra, rekla je Mihaela Devald Roksandić v. d. ravnateljice Baleta istaknuvši kako je višegodišnja negativna praksa bila da su mnogi nadareni učenici završili školu te su odlazili u inozemstvo, što zbog boljih profesionalnih prilika, što zbog nedovoljno iskazanog zanimanja od strane matične kazališne kuće.
Baletnim stipendijama HNK u Zagrebu želi preokrenuti negativan trend te pomoći mladim plesačima u njihovu školovanju kako bi se, čak i ako odluče otići na doškolovanje u inozemstvo, vraćali kući.
Od ove sezone učenici baletne škole ponovno sudjeluju u predstavi Orašar u koju su uključeni učenici osnovne i srednje škole i to u nekoliko postava. Učenici srednje baletne škole ove će godine sudjelovati i u predstavama Giselle te Labuđe jezero, što predstavlja završni korak u mogućem pristupanju baletnom ansamblu i ulasku u profesionalne vode.
Jedino tako, pomažući rad škole te osnažujući domaći plesni kadar možemo riješiti problem deficita baletne profesije te izbalansirati sastav nacionalnoga baleta, kako bi baletna umjetnost u Republici Hrvatskoj imala kvalitetan temelj na kojoj se razvija i raste. U tom smislu, od ove sezone i u Baletu se otvara mogućnost dodjeljivanja stipendija onim učenicima koji već sudjeluju u repertoarnim predstavama, što je pomoć, ali i prilika Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu da jasno iskaže svoj stav prema školovanju učenika u svim baletnim školama u Hrvatskoj, zaključila je Mihaela Devald Roksandić.
