Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u ponedjeljak 24. listopada započinje sa serijom projekcija filmova posvećenih drami, operi ili baletu, u tonskom studiju kazališta. Prva projekcija kojoj će prethoditi uvod povjesničara filma Daniela Rafaelića bit će drama Kreše Novosela: Janus Pannonius Ivana Martona iz 1971. godine. Projekcija filma prikazat će se povodom 550 godišnjice smrti jednog od najvećeg hrvatskih i madžarskih pjesnika Janusa Pannoniusa u suradnji zagrebačkog HNK i HRT-a.
Po prvi će se put prikazati snimka koja je nastala na kulisama HNK Osijek a koja je srednjovjekovne likove izravno povezala sa suvremenim proljećarskim događajima – i time sebi priskrbila političku stigmu.
Filmski trezor jedinstvena je prilika da se vide legendarni ali i zaboravljeni, uspješni ali i posve nepoznati filmovi i televizijske emisije izravno vezani za HNK u Zagrebu ali i kazališnu umjetnost uopće. Najviše me veseli uspješna suradnja s velikim brojem filmskih i televizijskih arhiva, koji su svi nesebično otvorili svoja vrata našem projektu. Vjerujem da će ovo filmsko putovanje publici pružiti ne samo novu vizuru, nego će postati mali filmski vremeplov, koji će svakom svojom projekcijom podsjetiti na važnost filmsko-televizijskog snimanja svake domaće kazališne produkcije - koja jedino tako postaje vječna, izjavio je Daniel Rafaelić koji će i u narednim projekcijama uvoditi publiku u svijet filmsko televizijske nostalgije, na kojima će sudjelovati i akteri filmova i emisija koje se prikazuju. Zagrebački HNK program ostvaruje u suradnji s drugim relevantnim institucijama, a sve u cilju dodatne promocije hrvatske kazališne i filmsko-televizijske baštine.
Iduća projekcija je u ponedjeljak 31.listopada u suradnji s Hrvatskom kinotekom-Hrvatskim državnim arhivom. Ususret Svjetskom danu baleta publika će moći gledati projekcije Tajna dvorca I.B. (Milan Katić, 1951.), San male balerine (Branko Bauer, 1954.), Koreografija za kameru i plesače (Krešo Golik, 1968.), Točka vrenja (Maja Bezjak, 1974.).
Duga tradicija hrvatskog baletnog filma (što se iznimno rijetko ističe), tematizira se ovdje sa antiinformbiroovskim filmom Milana Katića (plešu Silvija Hercigonja, Nenad Lhotka (ujedno i koreograf), Milko Šraremblek, Zvonimir Potkovac i Gregor Radev), zatim poetskom fantazijom Branka Bauera (plešu Đurđica Ludvig i Verica Marković, koreograf Nenad Lhotka), modernističkim pravcem Vere Maletić (plešu članovi Studija za suvremeni ples) te svojevrsnim baletnim noirom Maje Bezjak (plešu Maja Bezjak (ujedno i koreograf), Guy Perkov i Štefan Furjan).
