Mrak u gledalištu varaždinskog HNK nikad nije bio tako sumoran, kao za vrijeme nedavne premijere monoopere "Dnevnik Ane Frank". I ne samo zbog sumorne priče židovske djevojčice koja sve do odvođenja u fašistički koncentracijski logor pred kraj 2. svjetskog rata svoj dnevnik piše u skloništu, te živi u izolaciji i stalnom strahu od SS-a, mrak u gledalištu bio je crnji i zbog epidemioloških mjera koje nam je nametnula pandemija, a katarzično suosjećanje veće zbog vlastitoga suočavanja s izolacijom nametnutom nam od nevidljivog neprijatelja - koronavirusa.
Sjediti na distanci s maskama na licu za cijelo vrijeme predstave te s praznim svakim drugim redom i otići iz kazališta kao lopov, potiho i bez kontakta s bilo kime, zaista je nevjerojatno iskustvo i doživljaj koji ostaje u pamćenju, dok vam se po povratku kući sležu dojmovi s premijere. I uistinu, postaviti monooperu na scenu u vrijeme koronavirusa bila je još jedna hrabrost, koje doduše ni cijelo vrijeme pandemije pa i ranije ne nedostaje upravi HNK u Varaždinu, na čelu s intendanticom Jasnom Jakovljević, koja otkad je došla prije petnaestak godina pa i sada u najvećoj pandemiji i izolaciji obnavlja kazalište i u isto vrijeme ne prestaje ni s programom.
Monoopera "Dnevnik Ane Frank" postavljena je na obnovljenoj sceni kojoj nakon uređenja i nove podizne rampe za orkestar nedostaju još samo završne daske koje na početku sljedeće godine „dolaze“ iz Kanade i to je uspjeh na kojemu treba čestitati, kao i na pogođenom trenutku za postavljanje monoopere. Jer toliko je sličnosti, mada i različitosti vezano uz ta dva događaja koja utječu na cijeli svijet, no za razliku od rata, neprijatelj je ovdje nevidljiv, a sveprisutan.
"Dnevnik Ane Frank", poslužio je kao nadahnuće autorima različitih umjetničkih grana, a životna priča ispričana kroz dnevnik židovske djevojke simbol je patnje židovskog naroda tijekom Holokausta. Skladatelj Frid, koji je također židovskog podrijetla, dodatno je senzibiliziran za tu temu te je pretvorio književni predložak u operu, kao skladatelj i libretist.
Monodramsku operu "Dnevnik Ane Frank" u četiri scene i 21 epizodi, na sceni varaždinskog HNK-a režirao je Ozren Prohić, a pod umjetničkim vodstvom Matije Fortune i Stjepana Vugera izvela ju je sopranistica Marija Lešaja i Orkestar mladih glazbenika, studenata Glazbene akademije u Zagrebu.
Ovom monooperom varaždinsko HNK ponovno se dokazalo u rušenju granica. Umjetnički bilo je to izvrsno ostvarenje u kojem Anu Frank sjajno pjeva i glumi Marija Lešaja dok orkestar čine studenti Glazbene akademije u Zagrebu.
- To je zaista zahtjevna uloga pjevača, koju sam morala pripremati jako dugo. Glazba je prekrasna, suvremena i samim tim vrijeme pripreme postaje duže, zahtjevnije - rekla je Marija Lešaja. Posebno zahtjevna je i ta osamljenost ili samoizolacija na sceni, itaknula je, no, uz podršku orkestra mladih umjetnika pod vodstvom dirigenta Matije Fortune koji prvi put surađuje s Varaždinskim kazalištem i redateljem Prohićem, kao i s Orkestrom mladih glazbenika, sve je proteklo sjajno.
Novouređena orkestralna rupu iznimne je akustičnosti, potvrdio je Fortuna, iznimno zadovoljan suzvučjem samo devetočlanog orchestra.Prijevod libreta mono opere Dnevnik Ane Frank potpisuje Jadranka Belamarić, scenograf je Žorž Draušnik, kostimografkinja Petra Dančević Pavičić, video projekcije Ivan Faktor, a producentica Iva Hraste Sočo. Predstava je pogodna za gostovanja, ali i kao literarno glazbena lektira za učenike osnovnih i srednjih škola.
Ideja o glazbenoj sceni intendantice Jakovljević nastavlja se suradnjom s opernom produkcijom zagrebačkog HNK, pa kada prođe pandemija publiku očekuju i najbolja zagrebačka operna ostvarenja. U vlastitoj će produkciji i dalje predstavljatu manja operna i operetna djela uz angažman pretežito varaždinskih i drugih mladih umjetnika.
foto, hnkvz fb, HRT
