Gradska zajednica kulture Čakovca u okviru obilježavanja Dana Grada održala je praizvedbu, a dan kasnije i premijeru međimurskog mjuzikla “Zlatni cinkuš” u Srednjoj školi Čakovec.
Mjuzikl su pripremili čakovečki amateri te je uključena većina članica gradske zajednice, čak njih 14, a oko 100 osoba sveukupno sudjeluje u ovom velikom projektu. Tekst je napisala Kristina Štebih, režiju potpisuje Dejan Buvač, a glavne uloge tumače Tamara Korunek, Bojan Jambrošić, Siniša Obadić i Tonka Pasarić, uz dirigenta Tomislava Cvrtilu. Za koreografiju su zaslužni Nikolina Mekovec i Nikola Kotur, koji je ujedno voditelj projekta, voditeljica pjevanja je Lana Cvrtila, scenografiju potpisuje Ivan Levačić, a kostimografiju Gospodarska škola Čakovec, učenici obrazovnog sektora moda, tekstil i koža, pod vodstvom Andreje Modrinjak i Ana-Marije Bogdanović.
Uz 15 glazbenih točaka u izvođenju Tamburaškog orkestra “Stjepan Bujan – Stipić” Čakovec, Gradskog puhačkog orkestra Čakovec, Dixieland banda Čakovec i Big banda Čakovec, pridruženi su im i gostujući glazbenici Monika Nekić, Danijel Dušec, Dorotea Božić Palašek, Vanja Jerković, Maja Magdalena Barić i Gabi Špoljarić. Na sceni se izmijenjuje velik broj glumaca koji preuzimaju glavne i sporedne uloge u mjuziklu, uz podršku ostalih sudionika iz Kazališne družine “Štolcer” Čakovec, Dramskog studija DADA – KD Pinklec, Dječjeg gradskog kazališta Čakovec, KUU-e “Veseli Međimurci” Čakovec, KUD-a Žiškovec i Studija suvremenog plesa “Teuta” Čakovec.
Mjeseci, pa i godine truda i rada, od ideje do realizacije, urodili su plodom te je čakovečka i međimurska publika napunila dvoranu dvije večeri zaredom te ovacijama nagradila ovu kako su je nazvali “čakovečku pripovijest z mužikom, plesom i popevanjem”. Ali ona je ponudila mnogo više, kroz tužnu ljubavnu priču prisjetila nas je na povijest Čakovca i njegovo bogatstvo u ljudima i sugrađanima, omogućila uživanje u kadrovima prošlosti, a pritom i pokazala svu raskoš talenta međimurskog amaterizma.
U ovoj pripovijesti vraća se u prošlost, u dva vremenska razdoblja. U jednome se govori o počecima kinematografije, ali i drugih društvenih i političkih zbivanja između dva svjetska rata te je posvećen židovskoj zajednici, uvelike zaslužnoj za gospodarski i društveni razvoj modernog Čakovca, dok se u drugoj odaje počast međimurskoj tradiciji i baštini, nezaobilaznoj u današnjoj slici grada. Lili Rosenberg fiktivni je lik, kći vlasnika čakovečkog kina tridesetih godina prošlog stoljeća koja na počecima zlokobnih političkihzbivanja u Europi živi naizgled normalan mladenački život, uz svoje prijateljice sanja o svjetskim pzornicama te voli skromnog, ali talentiranog mladića Ivu. Roditeljska briga, političke spletke i igra nepredvidivosti dvoje mladih vode ka nekim drugačijim završecima. U tom dijelu priče srećemo i neke stvarne osobe iz prošlosti, poput proslavljenog tenisača Franje Punčeca, gospodina Andrije ili gospođe Almire, nezaobilaznih ljudi u radu prvih kina u Čakovcu.
Ivo zvani Hollywood, u drugom se dijelu priče vraća u svoj rodni kraj, tridesetak godina stariji. Sada je priznati umjetnik kojem brojna putovanja čine svakodnevicu, no zaustavlja se nešto duže u prigradskom Mihovljanu gdje ga tamošnjimještani mole za pomoću pripremi nastupa folkloraša povodom dolaska istaknutog političkog dužnosnika u njihovo mjesto. Osim savršenosti u izvedbi, Ivo traži i ostatke uspomena iz mladosti te lica kojih ovdje već dugo nema. Glasni, nespretni, ali i angažirani folkloraši se, osim za nastup, pripremaju i za direktan prijenos prvog čovjekovog slijetanja na Mjesec. Priča prati i jednog od voditelja KUD-a i njegove romantične zavrzlame s nekoliko žena. Osim Ive i njegove ljubavi, dvije priče povezuje plesni lik Cige, nositelja vijesti i nijemogpromatrača njegovih sugrađana i njihovih sudbina.
