U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba jedne od najpoznatijih portretistica svakodnevice Istočnog Berlina i Istočne Njemačke, Helge Paris. Izložba naziva Helga Paris: Fotografija realizirana je kao putujuća izložba njemačkog Instituta za međunarodne odnose u kulturi (ifa) u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu i Goethe-Institutom Kroatien. Izložba donosi 133 crno-bijele fotografije nastale u razdoblju od 1968.-1996. i čini dosad najobuhvatniji opus ove najpoznatije portretistice svakodnevice Istočnog Berlina i Istočne Njemačke.
Kustosica izložbe je Inka Schube, a izložbu je u Zagrebu otvorila gostujuća kustosica Franziska Schmidt, poznavateljica opusa Helge Paris kao i drugih fotografkinja Istočne Njemačke, koja je tom prigodom istaknula: „Djelo Helge Paris zauzima u njemačkoj povijesti fotografije jedno posebno i istaknuto mjesto. S velikim osjećajem i divnim senzibilitetom za ljude, atmosferu i stvarni život, Paris je portretirala obične, ali vrlo individualizirane ljude. Fotografilala je pravo lice grada, zapuštene nizove kuća i raspadajuće fasade kao i putovanja. Njezine su snimke vrlo poetske, melankolične, direktne i realistične. Svojim djelom pripada u najznačajnije istočnonjemačke fotografkinje. Jedinstvena izložba koju je kurirala Inka Schube za njemački Institut za međunarodne odnose u kulturi (ifa) najveća je do sada retrospektiva djela Helge Paris, koja se prvi puta prikazuju u Hrvatskoj.“
Djelo Helge Paris u njemačkoj fotografiji zauzima značajnu ulogu. Zanimali su je posve banalni momenti egzistencije: držanje, pogledi, geste, pokreti i prostori, koji svjedoče o okolnostima, pričama i iskustvima ljudi, uključujući pritom i ljude iz skromnih sredina: tu su tako pobunjena mladež, gosti u krčmama, kao i radnici koji odvoze smeće. S puno osjećaja približava se osobama, daje im prostor da se razviju i tako stvara slike iznimne autentičnosti. Povrh njezinih slika iz Istočnog Berlina, posebno su uzbudljivi i portreti s putovanja u Transilvaniju na kojem je bila početkom 1980-ih godina.
Izložbu prati popratni program, 15. veljače u 18.00 sati stručno vodstvo kroz izložbu s kustosicom Franziskom Schmidt na engleskom jeziku, te u 19.00 sati razgovor o fotografkinjama u DDR-u i Hrvatskoj s kustosicama Franziskom Schmidt, Dunjom Nekić, Ivom Prosoli i fotografkinjom Anom Opalić.
Kroz razgovor će gostujuća kustosica Franziska Schmidt predstaviti osam fotografkinja iz DDR-a, a Iva Prosoli, voditeljica Zbirke novije fotografije, predstavit će dvije istaknute zagrebačke fotografkinje istog razdoblja, Slavku Pavić i Mariju Braut. Razgovor će biti povezan kroz prezentaciju rada suvremene fotografkinje Ane Opalić čija je poetika bliska onoj Helge Paris.
U DDR-u je fotografija često bila sredstvo političkog obrazovanja i trebala je biti optimistična i sukladna idejama države. Fotografije koje prikazuju svakodnevni život i stvarnost u DDR-u, kao i pravi život, potrebe i brige ljudi, službeno su odbačene i nisu se smjele objaviti. Fotografkinje su svojim fotoaparatom uhvatile pravi osjećaj života, čežnje, strahove, zagonetno, apsurdno, melankolično i poetsko. Njihove fotografije istovremeno su uživljene, hrabre i beskompromisne. U prezentaciji će biti prikazana određena djela Ursule Arnold, Helga Paris, Sibylle Bergemann, Evelyn Richter, Gundule Schulze Eldowy, Marie Sewcz i Gabriele Stötzer.
Slavka Pavić i Marija Braut velik su dio svojeg opusa posvetile gradu Zagrebu. Slavka Pavić započinje djelovati još početkom 1950-ih i ubrzo započinje eksperimentirati sa samim fotografskim medijem i njegovim mogućnostima te postaje jednom od predstavnica „subjektivne fotografije“ u hrvatskoj umjetnosti. Marija Braut fotografijom se pak počinje baviti više od desetljeća nakon Slavke Pavić, a njezina estetika svoje ishodište ima u fotožurnalizmu 1930-ih godina.
Ana Opalić, suvremena hrvatska fotografkinja, predstavit će svoj rad koji je poetski blizak onome Helge Paris. U ožujku će voditi masterclass u sklopu izložbe.
Biografija:
Helga Paris je rođena 1938. u Gollnowu (Pomeranija) i pripada najistaknutijim fotografkinjama Njemačke. Fotografijom se počinje baviti nakon studija modnog dizajna u Berlinu 1964. Od 1996. je članica Akademije umjetnosti u Berlinu. Danas živi kao slobodna fotografkinja u Berlinu. Izlagala je između ostalog u Musée de l`Èlysée u Lausanni, Staatliche Galerie Moritzburg u Halleu, Martin-Gropius-Bau u Berlinu, Kunsthalle u Malmöu, Haus der Geschichte u Bonnu, Neue Nationalgalerie u Berlinu, Akademie der Künste u Berlinu, Sprengel Museum u Hannoveru.
