Otvorenje izložbe MODRI POGLEDI iz ciklusa NMMU u gostima, u četvrtak 31. srpnja u 20 sati / Hrvatski muzej turizma / Park Angiolina 1, Opatija
Modri pogledi - pučina i priobalne vedute u hrvatskoj likovnoj umjetnosti od plenerizma do apstrakcije Remek-djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu Otvorenje u četvrtak, 31. srpnja 2025. u 20 sati Izložba ostaje otvorena do 7. rujna 2025. Radno vrijeme: 9 – 13 i 17 do 21 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno. Hrvatski muzej turizma započinje seriju izložbi koje organizira u suradnji s hrvatskim muzejskim institucijama. Prva u nizu je izložba Modri pogledi, kojom se predstavljaju remek-djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Izložba donosi pregled viđenja pučine i priobalja u hrvatskom slikarstvu od kraja 19. stoljeća do apstrakcije. More i njegov obalni pojas prikazani su kao prostor estetskog nadahnuća, duhovne introspekcije i povijesne mijene, od plenerističke vjernosti prirodi do apstraktnih izraza unutarnjih stanja. Slikarska djela ističu plavu boju, istražuju simboliku, njezino značenje i vizualni utjecaj modrog. U vremenima kada su prirodne ljepote sve češće ugrožene masovnim turizmom i ekološkim nestabilnostima, Modri pogledi podsjećaju nas da su umjetnički prikazi mora više od puke reprezentacije, oni su zrcala naše odgovornosti prema prostoru u kojem živimo. Početke prikaza mora u hrvatskom slikarstvu bilježe umjetnici poput Vlaha Bukovca i Mencija Clementa Crnčića, koji krajoliku pristupaju kroz akademski realizam i plenerizam.
Nedaleko od Opatije, u Novom Vinodolskom, Menci Clement Crnčić naslikao je prve marine hrvatske moderne. S prijelazom u 20. stoljeće pejzaž postaje ključni izraz nacionalnog identiteta, a umjetnici poput Emanuela Vidovića, Ljube Babića i Ignjata Joba unose emocionalnu i ekspresivnu dimenziju prostora. Autori poslijeratnog razdoblja poput Ede Murtića, Ive Dulčića i Frane Baće pejzaž interpretiraju kroz boju, simboliku i lirsku apstrakciju. U drugoj polovini 20. stoljeća krajolik sve više postaje mentalni prostor i nositelj osobne memorije, što se očituje u radovima Slavka Šohaja, Zlatana Vrkljana, Marte Ehrlich i Dalibora Paraća. Na izložbi su zastupljena remek-djela najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti: Ljube Babića, Frana Baće, Vlaha Bukovca, Mencija Clementa Crnčića, Iva Dulčića, Marte Ehrlich, Ignjata Joba, Mile Kumbatović, Gustava Likana (Haueisena), Baneta Milenkovića, Jerolima Miše, Omera Mujadžića, Ede Murtića, Dalibora Paraća, Vilima Svečnjaka, Slavka Šohaja, Đure Tiljka, Emanuela Vidovića, Zlatana Vrkljana i Mladena Veže
. Organizacija: Hrvatski muzej turizma, Opatija, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb Kustosice izložbe: Tea Hatadi i Lorena Šimić Autorice postava: Lada Sega i Lorena Šimić Medijska promidžba: Ivan Modrić i Lana Šetka Dizajn i grafička priprema plakata, pozivnice i deplijana: Wanda design Predavanje 5. rujna 2025. u 19 sati dr. sc. Snježana Pintarić Jadranska obala u djelima hrvatskih modernista Dugogodišnja ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti i stručnjakinja za slikarstvo 20. stoljeća i novijih razdoblja, dr. sc. Snježana Pintarić govorit će o hrvatskim slikarima koji su od sredine 19. stoljeća sve do danas prenosili na platno motive jadranske obale stvarajući amblematske slike naših primorskih gradova, otoka i morskih krajolika. Hrvatski modernisti interpretiraju ih na nove i drukčije načine, koje karakterizira odmak od tradicionalnoga realističkog prikazivanja, naglašavanje subjektivnog doživljaja krajolika, kao i eksperimentiranje oblicima i bojama. Kako u našoj javnosti nisu dovoljno poznati umjetnici koji su unutar naših kulturnih i nacionalnih granica ispisali povijest hrvatskog pejzaža, ovim predavanjem želimo podsjetiti na njih i upozoriti na njihovu vrijednost.
