Iznimno postignuće direktora Schrödera i suradnika - ALBERTINA KLOSTERNEUBURG novi muzejski prostor na periferiji

Uzbudljiva vizija postala je stvarnost dok se ALBERTINA KLOSTERNEUBURG probija kao međunarodno prepoznatljiv brend na periferiji velikog grada. Sa svojom pozicijom na rubu Beča, ovo novo kulturno središte nije samo poticaj za regiju, već i simbol zajedničkih sinergija i suradnje regionalne zajednice. Otvorenje ALBERTINE KLOSTERNEUBURG bivšeg muzeja Essl, 10. travnja, povijesni je trenutak koji obilježava novo poglavlje u kulturnoj priči Austrije, gdje se tradicija susreće s suvremenošću, a umjetnost postaje dostupna svima. 

S 1,2 milijuna umjetničkih djela u svojoj zbirci, ALBERTINA se ističe kao jedan od najvažnijih muzeja na svijetu. No, ovi dragulji umjetnosti zahtijevaju odgovarajući okvir kako bi bili pravilno predstavljeni javnosti. Stoga će umjetnost koja nije izložena u glavnom muzeju ili u ALBERTINI MODERN biti dostupna u Klosterneuburgu, pružajući lokalnoj zajednici i posjetiteljima jedinstvenu kulturnu ponudu. Nakon osam godina, bivši muzej Essl otvara se kao ALBERTINA KLOSTERNEUBURG: Glavni je cilj muzeja, koliko god su relevantni za društvo i vrijeme, učiniti svoja djela vidljivima. ALBERTINA se osjeća obvezanom više od bilo koga drugog: učiniti velik dio svoje zbirke nakon 1945. dostupnom javnosti.

Izložbe u ALBERTINI KLOSTERNEUBURG dolaze isključivo iz vlastite zbirke: Više od 150 djela, koja nisu predviđena za izložbe na bilo kojoj od drugih lokacija dostupno je javnosti u posebno osmišljenim postavima za nove prostorije. Iz bogate zbirke umjetnosti nakon 1945. bit će prikazani glavni predstavnici najvažnijih pravaca.

A generalni direktor ALBERTINA-e, Klaus Albrecht Schröder, ističe: "ALBERTINA je otvorena kuća, mjesto razmjene, inspiracije, i tolerancije. Nadamo se da će postati odredište za mlade i obitelji, pružajući im pristupačan i zanimljiv uvid u svijet umjetnosti."

"Dodavanje i izgradnja novih prostora pokazatelji su da sadržaj zbirki nadmašuje arhitektonsku strukturu: kod muzeja je to priroda stvari. Jer, zadatak muzeja je stalno proširivati svoju zbirku i učiniti je dostupnom javnosti. Stoga, ako muzej dinamično raste, svakih nekoliko godina potreban je dodatak ili - gdje to nije moguće - nove lokacije za rast zbirke: stoga ćemo 10. travnja otvoriti ALBERTINU KLOSTERNEUBURG", ističe direktor Schröder.

Najnovije proširenje, ALBERTINA KLOSTERNEUBURG, odražava rast zbirke i potrebu za dodatnim prostorom. "Muzeji su dinamične institucije, stalno se šireći svoje bogatstvo umjetničkih djela trebaju učinili dostupnim javnosti", napominje Schröder. Posebno impresivna zbirka suvremene umjetnosti danas uključuje oko 65.000 umjetničkih djela različitih formata. Sa sve većim brojem donacija i radova iz cijelog svijeta, ALBERTINA KLOSTERNEUBURG predstavlja vitalni dodatak kulturnoj ponudi Donje Austrije i Austrije kao cjeline pa im revitalizacija bivšeg muzeja Essl u Klosterneuburgu nije samo transformacija prostora već i prilika za promjenu kulturne karte regije. Arhitektura Heinz Tesara, koja je prvobitno predvidjela mješovitu upotrebu prostora kao depoa i muzeja, time sada postaje domaćin bogate kulturne baštine.

ALBERTINA KLOSTERNEUBURG nije samo muzej, već i prostor za dijalog, promišljanje i inspiraciju. Kroz bogatstvo umjetničkih pravaca i stilova, poziva nas da istražimo svijet oko nas na dublji i složeniji način. Ovdje se otvaraju nova vrata u svijetu umjetnosti, potičući nas da otvorimo um i srce novim idejama i doživimo moć umjetnosti da transformira i oblikuje naš svijet.

Osim toga, ALBERTINA KLOSTERNEUBURG nudi bogat program kulturne edukacije, besplatne vođene ture i radionice za djecu i odrasle. Uz održivu tehnologiju i nagrađivanu muzejsku zgradu, ALBERTINA KLOSTERNEUBURG predstavlja ne samo umjetničko odredište, već i simbol inovacije i održivosti u kulturnom sektoru.

Vizija ALBERTINE KLOSTERNEUBURG je postati globalno priznato središte suvremene umjetnosti, potičući interakciju između umjetnika, publike i stručnjaka te promovirajući razumijevanje i cijenjenje umjetnosti u svim njenim oblicima pa generalni direktor Klaus Albrecht Schröder ne griješi kad ističe da: "ALBERTINA KLOSTERNEUBURG nije samo muzej, već živo mjesto susreta, inspiracije i transformacije. Naš cilj je stvoriti inkluzivno okruženje gdje će posjetitelji svih dobnih skupina moći uživati u umjetnosti, učiti i razvijati se. Želimo postati referentna točka za suvremenu umjetnost u Austriji i šire, te potaknuti dijalog o suvremenim društvenim pitanjima putem umjetnosti."

Izložbeni početak novog muzeja čine tri odvojene izložbe: Pop Art - Svijetla strana života, Od Hundertwassera do Kiefera - Od simbola slobode do sjena prošlosti i Oštećeni svijet.  

Prvi put prikazane su i donacije - Od mnogih donacia i novih akvizicija koje je ALBERTINA prikupila posljednjih godina, neka će po prvi put biti predstavljena publici. Trevor Traina, američki veleposlanik u Austriji od 2018. do 2021., predstavit će se na otvorenju s umjetničkim poklonom: djelo "Polera" američke umjetnice Lynde Benglis bit će prikazano u Oštećenom svijetu. S Kennedyjem Yankosom, "Koracima kroz oluju", kupljeno je još jedno djelo važne američke umjetnice. Po prvi put će biti prikazani Dirk Skreber i Chen Zhen, obojica s djelima iz zbirke Essl. Prvi put će biti izloženi i veliki formati Joshua Nathansona. Dva djela Stefanie Holler također su nove akvizicije u nastajanju, a serija od 30 dijelova Radenka Milaka također će po prvi put biti izložena ... 

 Tri značajne izložbe

 

Pop Art - Svijetla strana života: Oko 1960-ih, Pop Art postaje dominantno umjetničko strujanje istiskujući apstraktno slikarstvo. Ova izložba istražuje utjecaj Pop Arta na kulturu potrošnje, slavne ličnosti i komercijalizaciju života. Djela Andyja Warhola, Roya Lichtensteina, Mela Ramosa i Alexa Katza ističu se kao ikone ovog razdoblja, prenoseći poruke o političkim krizama i kulturnim promjenama. Pop Art sve više istiskuje apstraktno slikarstvo. Ideološki, Pop Art je reakcija na gospodarski rast nakon Drugog svjetskog rata, komercijalizaciju svih područja života, rastuću kulturu potrošnje i slobodnog vremena, kao i kult slavnih koji je potaknut filmom, televizijom i ilustriranim časopisima.  U povijesti umjetnosti, Pop Art je reakcija na apstrakciju u slikarstvu, navodnu krajnju točku njezine povijesne evolucije. S Andyjem Warholom, Royem Lichtensteinom, Melom Ramosom i Alexom Katzom, opipljivo se pojavljuje u umjetnosti: ne kao "imitacija" (mimesis) prirode, već kao "prisvajanje" (aproprijacija) postojećih slika. Bilo da su to fotografije ili druge slike iz novina, stripova, ilustriranih časopisa ili oglasa: svaka osoba, svaka stvar postaje roba, fetiš, slavna osoba, konzumni predmet. Austrijska umjetnost Pop Arta dolazi iz sličnih pretpostavki, ali ide neovisnim,  

samostalnim putem u odnosu na američki izvor: puna humora i igre (samoposlužna) ironija. Jarke i bučne boje Pop Art kozmosa odražavaju ples na vulkanu, ne njegovo izbijanje: duboku političku i društvenu krizu 1960-ih i 1970-ih godina, politička ubojstva - od Johna F. Kennedyja do Martina Luthera Kinga, Hladni rat i Vijetnamski rat, naftna kriza, rapidna inflacija i njemačka jesen a sve to dovodi do toga da su dva desetljeća Pop Art-a, 1960-ih i 1970-ih, zabilježena kao "problematična desetljeća" u europskoj i američkoj povijesti.

 

 

Od Hundertwassera do Kiefera – Od simbola slobode do sjena prošlosti

 

Ova izložba istražuje razvoj umjetnosti od apstrakcije kao simbola slobode do suočavanja s tamnim stranama prošlosti, posebno nakon Drugog svjetskog rata. Radovi umjetnika poput Friedensreicha Hundertwassera, Anselma Kiefera, Jörga Immendorffa i drugih odražavaju refleksiju o političkim kretanjima i traumama ovog razdoblja.  

Sredinom 20. stoljeća apstrakcija postaje simbol slobode u Europi i u Americi. Taj konačni stil povijesti umjetnosti smatra se novim univerzalnim jezikom umjetnosti, vrhuncem i krajem slikarstva. Postaje oličenje umjetničkog temperamenta, izražajne subjektivnosti i heroizacije pojedinca. Reprezentativna umjetnost postaje propaganda, izražajna forma diktatura od nacizma do staljinizma. Apstraktno slikarstvo odgovor je na ovaj realizam u službi propagande. Apstrakcija kao egzistencijalni izražaj umjetnika nastaje iz odbijanja podvrgavanja zakonima i pravilima umjetnosti i forme. Činjenica da se kao nekonformistički apstraktni umjetnik može postati popularan i čak narodski, dokazuje u Austriji Friedensreich Hundertwasser, koji radi i kao slikar i arhitekt.

Šezdesetih godina njemački umjetnici - od Jörga Immendorffa do Markusa Lüpertza do Anselma Kiefera - počinju suočavati s katastrofom Drugog svjetskog rata, koja je dvaput dovela Njemačku na svjetsku scenu: to su sjene tamne prošlosti koje ponovno uvode prepoznatljive subjekte, teme i motive u umjetnost. Slikari ne koriste reprezentativnu umjetnost u svrhu propagande, već kao kritiku vlastite povijesti: rata, podjele Njemačke i fragmentacije društva. Dok se američka umjetnost, počevši šezdesetih godina s Pop Artom, uglavnom bavi posljedicama kapitalizma, komercijalizacijom društva i svijetom roba, Georg Baselitz, Jörg Immendorff i Markus Lüpertz fokusiraju se na fatalnu prošlost svoje vlastite nacije.

 

Skulptura Oštećeni, povrijeđeni ili ranjivi svijet

 

"Život je rana i rana se teško zacjeljuje" Marianne Fritz - To je gorčina, bolna spoznaja koju austrijska spisateljica Marianne Fritz opisuje 1978. u "Die Schwerkraft der Verhältnisse" (Gravitacija okolnosti) na kraju Drugog svjetskog rata. U sudbini antijunakinje romana, koju je stisnuta zagušljivom tjeskobom poratnog razdoblja gurnula do krajnosti, infanticida, prepoznajemo svijet u kojem nema mjesta za autsajdere, za one koje pogađaju slomljene okolnosti.

Život u povrijeđenom, oštećenom ili ranjivoinm svijetu: Čovjek u svojem konačnom postojanju, prijeti mu bolest i smrt, također je nosilac rana koje društvo nanosi pojedincu. Od uzaludnih nastojanja Sizifovih, do kaznenih ruku Boga Kurt Moldovana, do patnje u građanskom ratu Fritz Wotruba, do smrtonosne bolesti AIDS-a i zločina američke vojske u iračkom zatvoru Abu Ghraib, od izgorjelih tijela iz Auschwitza do izbjegličke krize i uzbunjivača Juliana Assangea i Edwarda Snowdina, slike povrijeđenog svijeta koje nam umjetnost predočava stižu. One svjedoče o neustrašivom, nepokolebljivom pogledu umjetnosti na rat, razaranje, bolest, bijedu i smrt.

Prvi put će se jedna od dvorana usredotočiti uglavnom na skulpture: Na drugom katu, osim skulptura, bit će uzeto u obzir i temeljno umijeće ALBERTINE, grafika i akvarel.

 

Obnovljeni muzej 

 

Nagrađivana muzejska zgrada Heinza Tesara, otvorena 1999. godine, danas više ne zadovoljava trenutačne standarde muzeja. Poduzete su stoga strukturne mjere za siguran i udoban muzejski rad za posjetitelje, poput obnove tehnologije, osvjetljenja, sigurnosti i pristupačnosti. Drugi kat bivšeg Essl muzeja nikada nije imao vlastitu klimatizaciju, pa je taj kat u posljednjih nekoliko godina korišten kao skladište za ambalažni materijal i klimatske kutije. Kroz nedavnu obnovu sustava klimatizacije, neovisne proizvodnje energije putem velikih fotonaponskih sustava na krovu, pretvorbe svih rasvjetnih tijela u LED i optimizacije izolacije vanjske ljuske, već su i dalje ostvarene značajne uštede u operativnim troškovima u usporedbi s prethodnom uporabom kao skladište ili ranije kao muzej. Nisu korišteni nikakvi poticaji za investicije koje su dodijeljene stvarnom muzejskom radu (dodatne izložbene zidove itd.).

  

Od 2017. godine napravljene su prilagodbe s fokusom na održivost i optimizaciju energije: Izvršena je zamjena izložbene rasvjete energetski učinkovitim LED rasvjetnim sustavom, Osvježavanje klimatizacije i klimatizacije s najnovijom tehnologijom osiguravaju smanjenje potrošnje energije, Fotonaponski sustav rezultirao je uštedom od 230 tona CO2 godišnje, Nema troškova prijevoza jer umjetnička djela pohranjena su u centralnom skladištu ALBERTINE KLOSTERNEUBURG. Optimizirana je izolacija fasade, Video nadzor i sigurnosni sustav povezani su s sigurnosnim centrom ALBERTINE, Integracija IT infrastrukture koja je povezana s IT sustavom ALBERTINE.

 

Troškovi

 

Za uređenje muzeja nisu korišteni dodatni osnovni poticaji od strane savezne vlade ili pokrajine Donje Austrije. Otvaranje bivšeg Essl muzeja kao ALBERTINA KLOSTERNEUBURG financira se visokom profitabilnošću ALBERTINE, uz podršku VERBUNDA. A i prednosti smanjenih troškova u Klosterneuburgu su očite: nema dodatnih organizacijskih i administrativnih troškova sa strane upravljanja zbirkom, nema složenih troškova prijevoza i troškova ambalaže, kao ni dodatnih troškova osiguranja. Nema posebnih operativnih troškova za rad muzeja, jer su sve galerije korištene kao skladišta u posljednjih pet godina. Najnovije, umjetnička djela Ai WeiWeija (više od 42 tone) skladištena su na glavnom izložbenom katu od 3.000 m² godinu i pol dana.

Donacijom Essl kolekcije, bivši "Essl muzej" u Klosterneuburgu stavio se ALBERTINI na raspolaganje. Ova moderna, nagrađivana muzejska zgrada arhitekta Heinza Tesara oduvijek je bila s perspektivom ponovnog otvaranja kao samostalnog muzeja. Do sada je bila dom depou, radionicama za restauraciju, knjižnici za suvremenu umjetnost, fotoateljeu, inventarizacijskom odjelu za velike formate, kao i stolarskoj radionici za okvire za ALBERTINU. Oživljavanje muzejskog postava Albertine u Klosterneuburgu važno je ne samo za ALBERTINU i njezin izložbeni program, već predstavlja značajnu nadopunu muzejskoj ponudi za pokrajinu Donje Austrije i austrijsku kulturnu naciju ističe direktor. I čini se da uistinu nema boljeg mjesta od bivšeg muzeja Essl, arhitekture Heinza Tesara koja je od početka imala mješovitu upotrebu kao depo i muzej jer svaki muzej koji se proteže u suvremenu umjetnost - poput ALBERTINE, zbog rasta zbirke neizbježno će imati sve veće potrebe za prostorom, a ovdje je to postignuto.

Obnova muzejske zgrade Heinza Tesara također je ključni aspekt ALBERTINE KLOSTERNEUBURG. Poduzete su strukturne mjere za siguran i udoban muzejski rad za posjetitelje, a novi kulturni prostor na periferiji predstavlja i važnu dopunu kulturnoj ponudi regije, što je bilo i jedan od glavnih ciljeva direktora Schrödera. 

Radno Vrijeme: Muzej će biti otvoren od 10. travnja do 2. studenog 2024. godine.

Radni Dani: Posjetitelji mogu posjetiti muzej od četvrtka do nedjelje, od 10 do 18 sati. 

Rad Kafića: Kafić će biti otvoren tijekom radnih dana, od 10 do 18 sati, pružajući posjetiteljima priliku za opuštanje i osvježenje.

Izložena Djela: Djela će biti izložena iz depoa u prizemlju muzeja.

Površina: Ukupna površina muzeja je 8.500 m², dok je izložbena površina 3.000 m², pružajući prostor za bogatu umjetničku prezentaciju.

Edukativni Programi: ALBERTINA KLOSTERNEUBURG nudi širok program kulturne edukacije, uključujući radionice otvorene za djecu i odrasle svaki vikend. Također su dostupne rođendanske proslave za djecu i suradnje sa školama.

Cijene Ulaznica: Redovna ulaznica iznosi 9 eura, dok je s popustom cijena 7 eura. 

Dane Otvorenih Vrata na Otvorenju: Prvog vikenda otvaranja, 13. i 14. travnja, ulaz će biti besplatan za sve posjetitelje. Također će biti organizirane besplatne vođene ture za posjetitelje. 

Umjetnička Kafeterija: Muzej ima vlastiti kafić s umjetničkim-minimalističkim uređenjem. Posjetitelji mogu uživati u raznovrsnoj ponudi pića i gastronomskih delicija, pružajući dodatno iskustvo uživanja u umjetnosti.

Ove glavne točke pružaju posjetiteljima sve potrebne informacije i mogućnosti za ugodno i obogaćujuće iskustvo posjete ALBERTINI KLOSTERNEUBURG.