Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je u nedjelju, 27. svibnja stalni postav likovne zbirke Gradskog muzeja Vukovar pod nazivom „Muzej Vukovara u progonstvu“,čime je obilježena 70. godišnjica otvaranja prvog stalnog postava i 20. godišnjica povratka Muzeja u Vukovar te se ujedno završava projekt Vlade Republike Hrvatske kojeg je pod nazivom „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ provodilo Ministarstvo kulture.
Kao izaslanica Premijera Plenkovića, ministrica je istaknula zadovoljstvo što je upravo njoj kao ministrici pripala čast otvoriti za javnost zbirku koja ima golemu simboličku vrijednost ne samo za grad Vukovar nego i za cijelu Hrvatsku. Rekla je kako je riječ o „kulturnom, umjetničkom i muzeološkom projektu bez premca, koji je izrastao iz inicijative mr. sc. Bože Biškupića da se u okruženju potpune destrukcije, genocida i urbicida ukaže na nužnost obnove Grada Vukovara te skrene pozornost na humanitarnu i društvenu ulogu kulture u tom procesu“.
Naglasivši važnost prezentacije stalnog postava, kojom je nakon višegodišnjeg predanog rada mnogih muzejskih djelatnika, Ministarstva kulture, mnogobrojnih hrvatskih institucija i zaslužnih pojedinaca okončan interdisciplinarni projekt Vlade Republike Hrvatske „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“, ministrica je podsjetila i na radove obnove najznačajnijih cjelina nacionalne kulturne baštine, čije su ostvarenje od 2005. godine u kontinuitetu omogućili Vlada Republike Hrvatske i Razvojna banka Vijeća Europe: od obnovljene spomeničke povijesne jezgre grada Iloka i uređenja stalnog postava Muzeja grada Iloka, preko obnove kompleksa Dvorca Eltz i Gradskog muzeja Vukovar sa stalnim postavom 2014. godine, otvorenja stalnog postava Zbirke Bauer 2017. i barokne jezgre grada Vukovara, do izgradnje Muzeja vučedolske kulture.
-Predstavljanje završne faze stalnog postava Zbirkom „Muzej Vukovar u progonstvu“ događaj je koji svojim značenjem nadilazi granice Vukovara i u kontekstu čitave Republike Hrvatske otvara novu dimenziju korištenja, prezentacije i komunikacije baštine kao neiscrpnog resursa za razvoj društva -rekla je ministrica, dodavši da Gradski muzej Vukovar ovim projektom potvrđuje svoju ulogu glavnog instrumenta urbanog kulturnog djelovanja koju je prepoznala i međunarodna zajednica, dodijelivši Gradskom muzeju Vukovar 2016. godine nagradu Siletto za izvrsnost u uključivanju lokalne zajednice u planiranje i razvoj muzejskih i baštinskih projekataMinistrica se zahvalila tadašnjem ministru kulture mr. sc. Boži Biškupiću, dugogodišnjoj voditeljici projekta povrata kulturnih dobara Gradskog muzeja Vukovar mr. sc. Branki Šulc, ravnateljici Gradskog muzeja Vukovar i glavnoj nositeljici ovoga vrijednog projekta gospođi Ružici Marić, autorici likovnog postava gospođi Nikolini Jelavić-Mitrović i svim ostalim djelatnicima Muzeja, brojnim hrvatskim muzealcima, restauratorima i konzervatorima, bez čijeg truda i višegodišnjeg djelovanja ova ideja, ovaj projekt i ovaj prostor ne bi bili zaživjeli.Ovaj stalni postav svjedoči i o vjeri i želji Vukovaraca za povratkom u rodni grad", istaknuo je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Ravnateljica Gradskog muzeja Ruža Marić podsjetila je da je Gradski muzej Vukovar osnovan 1946. godine, zahvaljujući donaciji osnivača Antuna Bauera, a prvi stalni postav otvoren je 1948. godine.
Dugogodišnja voditeljica projekta povrata kulturnih dobara Gradskog muzeja Vukovar mr. sc. Branka Šulc istaknula je da je tijekom 1992. i 1993. godine prikupljeno više od 500 umjetnina, a pokretanje cijele muzejske zbirke inicirao je tadašnji ministar kulture Božo Biškupić 1992. godine, kada se pridružuju brojni hrvatski umjetnici kao i umjetnici iz drugih zemalja. Podsjetila je i da je zbirka „Muzej Vukovara u progonstvu" prvi put predstavljena javnosti 1993. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu, pod nazivom „Prva donacija likovnih umjetnika Hrvatske za Muzej Vukovara u progonstvu".
Ideja osnivanja zbirke nastala je 1992. godine dok je Gradski muzej Vukovar djelovao u prostorima Muzeja Mimara u Zagrebu za vrijeme okupacije Vukovara te je predstavljala početak kulturne obnove grada. Sve do povratka Muzeja na svoju domicilnu adresu 1998. godine, zbirka je predstavljena u muzejima i galerijama diljem Hrvatske te naposljetku i u razrušenom dvorcu Eltz. Zbirka donacija hrvatskih i europskih umjetnika i ustanova sastoji se od ukupno 1700 slika, skulptura, crteža, grafika i grafičkih mapa iz Hrvatske, Poljske, Italije, Njemačke, Austrije, Kanade i Izraela.
