U harmoniji s ljepotom narodne umjetnosti Litve: Potraga za inspiracijom, naziv je izložbe koja se, u organizaciji Veleposlanstva Republike Litve u Republici Hrvatskoj, Nacionalnog muzeja Litve, Centra za narodnu kulturu iz Vilniusa i Gradskog muzeja Varaždin, otvara u palači Sermage / Galeriji umjetnina u srijedu, 15. prosinca u 12 sati. Predviđeno je da na svečanosti otvorenja kao govornici sudjeluju Nj. E. Jūratè Raguckienè, veleposlanica Republike Litve u Republici Hrvatskoj, te predstavnici Grada Varaždina i Varaždinske županije.
Polazeći od tradicija narodnog obrtništva, narodna umjetnost živi, nju njeguju i nastavljaju narodni umjetnici. U svom radu narodni umjetnici nastoje prikazati običaje, ljepotu prirode i tradiciju narodnog stvaralaštva svoga zavičaja. Njihova djela likovne umjetnosti približavaju nam život i rad naših djedova i baka i naših praroditelja te otkrivaju njihov odnos s prirodom. U djelima primijenjene umjetnosti oživljavaju stare oblike raznih artefakata, a njihova dekoracija odražava ranu kulturu i svjetonazor ljudi. Radovi narodnih umjetnika dostupni su svim ljudima bez obzira na njihovu dob, mjesto življenja i jezik kojim govore, jer odražavaju svjetonazor i mentalitet samog naroda. Prirodnost, jednostavnost, istinska naivnost i osjećajnost tih radova očaravaju gledatelja i dopiru do svakog srca. Kao i život općenito, narodna umjetnost postaje sve modernija i poprima nove oblike ne gubeći svoju posebnost i originalnost. Biti lišen narodne umjetnosti bio bi veliki gubitak za suvremenog pojedinca i njegovu kulturu.
Tradicionalna litavska dekoracija „sodas“ (hrv. doslovno vrt) je dekoracija ručno izrađena od slame i konca, a ujedno je i najljepši oblik narodne likovne umjetnosti koja se sačuvala do danas. Dekoracije od slame su dio baštine litavske narodne likovne umjetnosti, odnosno poseban oblik baltičke kulture iz koje saznajemo kako su Balti doživljavali svijet i koje su tradicije njegovali. U baltičkoj umjetnosti važni su bili ne samo boja i simboli, već i oblici. Najrasprostranjeniji oblik takvih dekoracija su dvije piramide spojene u osnovi: vrh jedne piramide usmjeren je uvis (u nebo), a vrh druge – u zemlju (podzemlje). Takva dekoracija sastavljena je od dva geometrijska lika – trokuta i kvadrata. Gledajući dekoraciju odozgo, vidimo kvadrat, a ako ju promatramo sa strane, vidimo dva trokuta čiji su vrhovi suprotno usmjereni.
Trokut simbolizira duhovni svijet (Boga), planinu, Sveto Trojstvo; tri svemirska područja – nebo, zemlju i podzemlje; tri životna ciklusa – rođenje, život i smrt, oca-majku-dijete; tijelo-um-duh; početak-sredinu-završetak. Kvadrat pak je simbol materijalnog svijeta, odnosno zemlje, stabilnosti, poretka i harmonije; četiri doba dana; četiri godišnja doba; četiri osnovna elementa i četiri životna razdoblja.
Dizajn tih dekoracija vrlo je arhaičan i autohton. Njihovo podrijetlo seže u daleku prošlost i povezuje se s poimanjem „svete geometrije“ i snage njezina djelovanja u starim kulturama. „Sodas“ predstavlja model svijeta u kojem je sve međusobno povezano. On obuhvaća materiju i duh, zemlju i nebo, život i smrt. Za izradu takvih dekoracija odabrana je slama. U davnini je slama smatrana simbolom života, jer ona naraste, razvija klas i zrno iz kojeg idućih godina niče novi životni ciklus. Iz zrna posijanog u zemlju nikne plod koji daje kruh – nasušnu hranu čovječanstva. Na taj način slama povezuje nebo i zemlju.
Takve dekoracije izrađivale su se u cijeloj Litvi i bile su nezaobilazan dio litavskih narodnih običaja. Visjele su iznad dječjih krevetića, svadbenih stolova, njima su se ukrašavale kuće na Badnjak i Uskrs. Ponekad su bile dodatno obogaćene zvjezdicama, ptičicama, sunašcima, kao i girlandama, cvijećem od papira, raznim biljkama, klasovima. Dekoracije su obično visjele sa stropa i stvarale svečani ugođaj. Morale su se vrtjeti, što brže, to bolje. Vjerovalo se da svojom vrtnjom pročišćuju kuću, ispunjavaju je pozitivnom energijom, slogom i šire harmoniju. Gledajući u dekoracije „sodas“, čovjek nehotice pomisli: ako se u toj dekoraciji slažu trokuti i kvadrati, možda se i u čovjeku mogu složiti prolaznost tijela i vječnost duha. Uz slamnate ukrase, na izložbi tradicionalne litavske umjetnosti predstavljeni su i predmeti od keramike i linorezi.
Organizatori izložbe: Veleposlanstvo Republike Litve u Republici Hrvatskoj, Nacionalni muzej Litve, Centar za narodnu kulturu u Vilniusu i Gradski muzej Varaždin. Autori dekoracija: Inga Ablingienė, Rasa Dubakienė, Rasa Gelčienė, Rasa Ivanauskienė, Raimonda Kiminaitė, Marija Liugienė, Artūras Narkevičius, Nijolė Pivorienė, Vida Sniečkuvienė, Aušra Steikūnienė.
