Ante Gavranović
Dani hrvatskog turizma prštali su optimizmom. Povećani broj posjetitelja, povećani broj noćenja i, zahvaljujući tome, i povećani prihod od turizma – što su činjenice – izazivaju i poneku kritičku misao. Osnovno je pitanje za kakav se mi turizam zalažemo?
Euforiji nije podlegao ni premijer Andrej Plenković. „Turizam za Hrvatsku ima posebno, veliko značenje i dugu tradiciju za razvoj hrvatskog gospodarstva i našega nacionalnog identiteta. Mjerama koje na osnovi Nacionalnog programa reformi koje provodimo na više reformskih područja, osobito poticanjem investicija i odgovornom fiskalnom politikom, nastojimo ostvariti gospodarski rast i pozitivno, poslovno okruženje za hrvatsko društvo, gospodarstvo u cjelini, kvalitetniji život naših sugrađana, a osobito i za sektor turizma. Jer bez snažnog gospodarstva nema ni snažnog turizma koji se temelji i na održivom i na odgovornom razvoju kako bi generacije koje će doći iza nas imale mogućnost uživati u dobrobitima turističke djelatnosti! – istakao je predsjednik Vlade.
Na čemu premijer, ministar i HTZ grade svoju turističku priču?Nakon lanjskih rekorda i u ovoj godini ostvarili smo izvrsne turističke rezultate. Do kraja godine možemo očekivati 19 i pol milijuna turista, 106 milijuna noćenja i preko 12 milijardi eura prihoda.
- Hrvatska je među tri najpoželjnija europska odredišta, bolje nego ikad rangirana na svjetskoj turističkoj karti! Svrstani smo među tri najpoželjnija odredišta u Europi.
- Financial Times nas je istaknuo kao sedmu najzanimljiviju zemlju za ulaganje u turizam. Kad je riječ o investicijama u turizmu na razini države, bilježimo ove godine preko milijardu eura investicija, u idućoj godini procjena Ministarstva turizma je milijarda i sto milijuna eura. Među zainteresiranima su i mnogi poznati svjetski brendovi - poput Four Seasonsa, Corinthije, Marriotta i drugih lanaca.
Investicije u turizmu povećane za gotovo 55 posto. Ukupno gledajući, od početka mandata ove Vlade investicije u turizmu su se povećale za gotovo 55%, prihodi od turizma prema procjenama za ovu godinu gotovo 20 posto te turistički promet za oko 16 posto. - Kako bi turizam i dalje bio perjanica Hrvatske, nakon 20 godina uređujemo turistički sustav donoseći paket ključnih reformskih zakona sukladnih suvremenim trendovima i potrebama tržišta. Treba izdvojiti zakone kojima ćemo urediti sustav turističkih zajednica i zakon o turističkom zemljištu. Paket turističkih zakona koji je pripremljen ima pritom zajedničke ciljeve: decentralizirati sustav, profesionalizirati ga i pridonijeti ravnomjernom razvoju.
- krajem prošle godine donijeta je odluku o poreznom rasterećenju svih poduzetnika koji svojim sezonskim radnicima osiguravaju smještaj i topli obrok. Na taj način se i zadržavaju i otvaraju nova radna mjesta. Koliko je radna snaga značajna, svjedoči i niz akcija i programa koje se provode radi unapređenja zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu. Povećan je broj kvota za strane radnike, stipendiramo naše učenike i studente. Treba posebno istaknuti i Centre kompetentnosti za koje je osigurano 500 milijuna kuna i koji predstavljaju temelj cjeloživotnog obrazovanja, kvalitete i stručnosti radne snage u turizmu.
- Uloženo je 30 milijuna kuna u program pozicioniranja Hrvatske kao avio-destinacije. Hrvatska je tako povezana s više od 70 novih redovnih aviolinija, što je dovelo do rasta ukupnog broja rotacija za 15% u odnosu na prošlu godinu. Time je stvorena realna pretpostavka za širenje potražnje, uz tradicionalna inozemna tržišta, i na one udaljenije poput Kine, Južne Koreje, Japana te Sjedinjenih Američkih Država odakle nam dolazi sve veći broj turista. Ujedno, sve naše zračne luke bilježe dvoznamenkast porast prometa putnika.
Sve nam to pokazuje da turizam u Republici Hrvatskoj treba uzimati kao ozbiljan čimbenik u gospodarskom i socijalnom pogledu. On u sastavnicama BDP-a sudjeluje s više od 20 posto i ima ozbiljan utjecaj na nacionalnu ekonomiju. U tom pogledu je na samom vrhu europskih zemalja. Koliko znam, samo Island, Malta i Albanije od europskih zemalja imaju veći udio turizma u BDP-u.
Ta činjenica nije dobra, jer jasno pokazuje slabosti ostalih sastavnica. Postupno pretvara Hrvatsku u monokulturu sa svim slabostima koja se nepovoljno odražava na ukupno gospodarstvo. Štoviše, rentijerstvo i mentalitet koji je uz to vezan postaje ozbiljan problem i na pojedinim područjima (Istra, Primorje i Dalmacija) koči bilo kakav industrijski razvitak te dovodi do zapostavljanja ostalih poslovnih aktivnosti. Po izboru potrebnih radnika vidljivo je da se sve više pretvaramo u zemlju kuhara, konobara i sobarica.
Postoje ozbiljne disproporcije između zacrtanih ciljeva i ostvarenih rezultata. Nama kao da je (samo) stalo do povećanog broja turista, a ne vodimo dovoljno računa o prihodima koje ostvarujemo kroz turizam. Tako smo dvije godine prije isteka plana ostvarili broj dolazaka stranih gostiju, ali ozbiljno zaostajemo u prihodima. Analiza prihoda i rashoda turizma dala bi dosta porazne rezultate jer se veliki dio potrošnje turista odnosi na uvozne proizvode. Nije, nažalost, u širim razmjerima zaživjela ideja povezivanja zelene i plave magistrale, što bi mogla biti snažna poluga održivoga razvoja domaće poljoprivrede i prehrambene industrije.
Proširenje turističke sezone postaje presudan čimbenik za uspješnost i održivost turizma. Plan Hrvatska 365 dana je ambiciozan, daje određene rezultate, ali ima ozbiljne nedostatke: nedovoljne avionske veze u zimskim mjesecima, nedovoljan broj otvorenih hotela, u prva dva mjeseca godine stupanj iskorištenosti hotelskih kapaciteta je samo oko 10 posto, da bi u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu ta iskorištenost bila na razini 85 do 90 posto. Tu veliku prazninu možemo popuniti samo novom kvalitetnom turističkom infrastrukturom. Ove godine zabilježili smo boom novih apartmanskih ponuda, pa je udio hotela u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta opao na samo 12 posto iako je Strategija turizma predvidjela rast tog udjela na 20 posto.
Hrvatska ostvaruje prihode iz turizma na razini od 2.632 USD po stanovniku. Pred nama su u tom pogledu samo Malta i Cipar, a tik uz nas su Austrija i Švicarska. Tih pet zemalja ostvaruje najveći prihod po stanovniku u Europi. Ako, međutim, usporedimo prihode od turizma po broju posjetitelja vidimo da tu stagniramo. To znači da nam ukupna ponuda nije dovoljna i da Hrvatska ne koristi u dovoljnoj mjeri dolazak velikog broja stranih gostiju za izvanpansionsku potrošnju.
Postavlja se pitanje što činiti?
Popis pozitivnih ekonomskih učinaka turizma, u uvjetima kakvima jesmo, dovoljno je dugačak da nam odvuče pozornost od njegovih eventualnih negativnih aspekata. Neke sam već naveo, a dodao bih posredni utjecaj na deindustrijalizaciju zemlje, zatim utjecaj na povećanje cijena robe i usluga, a time i životnih troškova, a presudan je posebno na rast cijena građevinskog zemljišta i nekretnina na primorskom pojasu.
Prevelika usmjerenost na turizam može voditi zanemarivanju drugih ekonomskih aktivnosti, ekonomija gubi nužnu diverzifikaciju, čitave regije – kod nas je to cijeli primorski pojas – postaju ovise samo o jednoj djelatnosti koja uz to ima izraziti sezonski karakter
Moramo shvatiti da se društvena i ekonomska korist od turizma ne mjeri brojem dolazaka inozemnih gostiju već ostvarenim ukupnim prihodima s naglaskom na što veći plasman domaćih proizvoda. Samo na taj način se postižu realni ciljevi i stvarna korist od turizma. U takvim okvirima turizam može biti i jest relevantna okosnica razvoja hrvatskoga gospodarstva.
No, treba dobro razmisliti o jednoj činjenici koja jasno dolazi do izražaja: Hrvatska je na vrhu ljestvice po udjelu prihoda od turizma u BDP-; Istodobno je na samom dnu po stopi rata BDP-a. U toj disproporciji sadržana je i ukupna kritika na postojeću ekonomsku politiku.
