Ante Gavranović
(Piše: Ante Gavranović)
Turistička sezona protječe bolje nego se strahovalo nakon srpanjskih minusa. U kolovozu je bilo 265.000 turista više nego lani u tom mjesecu i minus od 155.000 gostiju iz sedmog mjeseca je popeglan. Špica je prema prošlogodišnjoj tako u plusu za 110.000 turista, a ukupno od početka godine do kraja kolovoza sezona je bolja u dolascima za četiri, a u noćenjima za jedan posto. Konkretno, našu je zemlju u tom razdoblju posjetilo 16,9 milijuna turista, koji su ostvarili 89,4 milijuna noćenja. Do kraja godine samo od stranih gostiju Hrvatska bi trebala uprihoditi 15,2 milijarde eura i četiri posto više nego lani, prema procjenama HNB-a. Prema nekim predviđanjima moguć je i veći rast prihoda.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina optimistično gleda i na buduća kretanja: „Možemo biti zadovoljni s ostvarenim rezultatima do sada, jer prate naše strateške ciljeve, koji su usmjereni na rast u pred i posezoni, a na zadržavanju istih, ili čak i manjih brojki, koje ostvarujemo u ljetnim mjesecima, jer u tom razdoblju, osim na kontinentu, više nemamo prostora za rast. Kada govorimo o financijskim pokazateljima, njima također možemo biti zadovoljni, jer projekcije HNB-a pokazuju kako ćemo ponovo ostvariti rekordne prihode, a broj fiskaliziranih računa na razini prvih osam mjeseci porastao je za 5,5 posto, dok je njihova vrijednost porasla za 12 posto“.
Ono što bi moglo u globalnim kretanjima zabrinuti jest smanjeni broj turista iz Njemačke, pa donekle i Italije, Prema Reisenanalysi (koja je realni barometar kretanja kretanja njemačkih turista i posebno je važna za glavne receptivne zemlje u sredozemnom području) pokazivala je da će Hrvatska ove godine zauzeti četvrto mjesto najtraženijih destinacija Nijemaca, iza Španjolske, Italije i Turske, a ispred Grčke i Austrije. Prognoze su djelomično točne, jer je broj njemačkih turista u Španjolskoj i Grčkoj (prema rezultatima WTCC.a) porastao u dvobrojčaniim vrijednostima, dok je njihov broj smanjen u Hrvatskoj, iako su zadržali prvo mjesto u ukupnom broju turista kojih su prvih osam mjeseci posjetili našu zemlju. Prema podacima DZS-a u srpnju 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 616 tisuća dolazaka i 4,6 milijuna noćenja, što čini 15,2% od ukupno ostvarenih dolazaka i 19,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj. U odnosu na srpanj 2023. turisti iz Njemačke ostvarili su za 6,9% manje dolazaka i za 4,2% manje noćenja. Najviše su noćili u Istarskoj županiji (2,1 milijun noćenja) te u Primorskoj-goranskoj (1,0 milijuna noćenja). U obje spomenute županije turisti iz Njemačke imali su manje ostvarenih noćenja nego u srpnju 2023., i to u Istarskoj za 2,0% manje noćenja, a u Primorsko-goranskoj za 7,2% manje noćenja.
Valja voditi računa o psihologiji njemačkih turista. Nijemci najčešće ljetuju u vlastitoj zemlji, iako je godišnji odmor u inozemstvu za njih u pravilu jeftiniji. I to osjetno jeftiniji. Bez obzira radi li se o omiljenim južnoeuropskim destinacijama Italiji, Grčkoj, Turskoj ili Hrvatskoj, u tim zemljama njemački turisti za posjet restoranima ili noćenja u hotelu plaćaju manje novca, a ponegdje i puno manje nego kod kuće. Kako je objavio Savezni ureda za statistiku u Wiesbadenu, troškovi hotelijerskih i gastronomskih usluga u Španjolskoj u prosjeku su 26 % manji nego u Njemačkoj. U Grčkoj za noćenja u hotelu ili objede u restoranu, njemački turisti plaćaju 23 posto manje, a u Turskoj čak 41 % manje nego u Saveznoj Republici. U Hrvatskoj moraju platiti prosječno 18 % manje za te usluge. Hrvatska je, dakle, po navodima njemačkih statističara skuplja zemlja za turiste od velikih južnoeuropskih konkurenata Turske, Grčke, Portugala i Španjolske. Njemački turisti vrlo pažljivo odmjeravaju te parametre.
Svakako je vidljiv mali zastoj u posjetima njemačkih turista tijekom glavne turističke sezone. Iz turističkih krugova se naglašava da to i nije nekakvo posebno iznenađenje. Sektor turizma je to i očekivao jer znamo da Njemačka ima određene probleme s recesijom i nezaposlenošću. U razlozima smanjenju isticalo se Europsko prvenstvo u nogometu (lipanj) i Olimpijske igre (srpanj/kolovoz). No, to nije spriječilo porast broja njemačkih turista u Španjolsku, Portugal, Grčku i Tursku, pa argumentacija nije previše uvjerljiva. Razloge bi trebalo tražiti u činjenica ja su ugostitelji prošle godine iz raznoraznih razloga, a i trgovci zajedno s njima, znatno podigli cijene. U ovoj godini, cijene se nisu stabilizirale i sigurno je to jedan od temeljnih razloga smanjenu.
„Već smo od ranije naglašavali da će ova turistička godina biti sve samo ne idilična kao prethodna godina. Prošle godine svi su gosti dolazili s velikom željom i novcima koji su uštedjeli u koroni, i prihvaćali su sve što tražimo, pristajali su na više cijene. Euforija ih je u ovoj godini ponešto napustila, susreli su se s vlastitim problemima, od inflacije, recesije, nema više državnih poticaja, subvencija na plaće, ima rasta troškova, otplate kredita… na neki način krenuo je normalan život sa svim problemima koje nosi.
Gosta ne možemo prevariti, on zna cijene, tj. zna koliko je spreman platiti za određenu uslugu ili proizvod te je upravo vrijednost za novac ključan čimbenik. Naravno da gosti žele proći jeftinije, a treba uzeti u obzir činjenicu da ne želi svatko plaćati skuplje nešto što ne mora. Dakle, veoma čest uzrok je cijena, no ne bih se složio s tezom da u Hrvatsku dolaze gosti slabije platežne moći. Ti isti gosti borave i u Italiji, Francuskoj, Grčkoj i troše jednako tamo i ovdje. Dakle, nije pitanje je li neki gost slabije platežne moći, već je ono što uvijek ističem činjenica da svaki gost ima svoju mogućnost potrošnje te je na nama da mu ponudimo ono što očekuje, tj. za što je spreman izdvojiti svoja sredstva", ističe Boris Žgomba, predsjednik Uprave Uniline grupe i član izvršnog odbora Europske udruge turističkih agencija (ECTAA).
Nera Miličić, voditeljica je ispostave Hrvatske turističke zajednice u Münchenu, u razgovoru za Glas Istre: „Njemački turisti su uvijek osjetljivi na odnos cijene i kvalitete, manje nego na samu cijenu. Dok god je kvaliteta pružene usluge adekvatna cijeni, njemački gost će biti zadovoljan“. Prema analizi putovanja (Reiseanalyse 2024.) top 10 motiva njemačkih turista su u 2023. bili odmak od svakodnevnice, opuštanje, zabava, punjenje energijom, sunce, priroda, vrijeme s bližnjima, odmor i sloboda. U odnosu na 2019. porasli su motivi interesa/znatiželje za destinacijom; priroda, nova iskustva, kultura, doživljaji, ali i zabava, ljepota i zdravlje ono su što njemačke turiste najviše zanima. Sve ovo Hrvatska nudi, a tu se sigurno krije i odgovor što Nijemce privlači u našu zemlju godinu za godinom. U turističkim krugovima se ozbiljno proučavaju ciljano glavni motivi dolaska njemačkih gostiju u Hrvatsku i one na koja nas trenutna kretanja na tržištu upućuju. Tako su primjerice »zelena putovanja« sve prisutnija u algoritmima odabira kriterija za putovanja, ali i autentičan doživljaj lokalne sredine. Puno je Nijemaca koji već godinama dolaze u Hrvatsku i jako je dobro poznaju te imaju vrlo konkretne interese koji su se već daleko odmaknuli od klasične ponude. Poseban interes pokazuju za destinacije izvan glavne sezone, što je dio šireg trenda otkrivanja manje poznatih odredišta u Hrvatskoj. Njemački turisti posebno cijene dobar omjer cijene i kvalitete, te prirodne ljepote i kulturnu baštinu Hrvatske. Iako su cijene u turističkim destinacijama porasle, turisti su spremni potrošiti više ako je kvaliteta usluge adekvatna.
Kako povećavati motivaciju za dolazak
Konkretna praksa nas uči da dodanu vrijednost u turizmu ne može dati samo broj noćenja ili dolazaka domaćih i stranih gostiju već da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj ponudi. Stoga nove strateške odrednice, ovaj put potkrijepljene novim Zakonom o turizmu i nizom pratećih dokumenata) pretpostavljaju jačanje konkurentnost time što će se turistima pružiti nove motive dolaska, dodatne sadržaje i dodanu vrijednost te nadići percepciju Hrvatske kao destinacije koja ima samo prekrasnu prirodu, sunce i more. Hrvatski novi turistički model mora se temeljiti na sustavu doživljaja, emocija, autentičnosti i na tome da smo za srednju Europu najbliže toplo more.
Kvaliteti suvremenoga turizma pripada i pokušaj ne samo da gosti budu prihvaćeni, već i da su dobrodošli. Formula glasi: destinacija + okoliš = ugodan odmor. Takav pristup turizmu i gostu postaje jednim od važnijih poslovnih pravila najvećeg broja svjetskih turoperatora. Sve se to odvija na temelju povećane svijesti o društvenoj odgovornosti prema okolišu i samoj destinaciji kao cjelovitom turističkom proizvodu. U suvremeno organiziranim turističkim zemljama već je godinama središnja tema zadovoljstvo klijentele i kako u tom smislu uskladiti želje turista i realne mogućnosti. Zajednička odgovornost je pronaći pravu mjeru da se ti ciljevi ostvaruju i da budu sastavni dio razmišljanja i djelovanja, a ne samo nametnuti okvir ponašanja. Najveći broj konflikata organizatora turističkih putovanja i domaćeg stanovništva i nastaje zbog nedovoljne koordinacije i nedovoljnih informacija o običajima i navikama zemalja-domaćina. Uspostava bolje i potpunije komunikacije između turista i lokalnog stanovništva, znači, ostaje jednim od temeljnih zadataka turističke branše ubuduće. To je dio društvene odgovornosti, koja već postaje sastavnim dijelom ukupne poslovne filozofije i turoperatora, ali i šire zajednice.
Turizmu je potrebna dodana vrijednost i tek se kroz nju mogu ocijeniti pravi efekti njegove uspješnosti. Ta se dodana vrijednost danas najmanje ostvaruje u hotelu, koji kroz cijeli dan uglavnom zjape prazni. Ona se stvara u neprekidnom dodiru s ljudima, potencijalnim potrošačima svega i svačega, ako se ponudi na pravi način.
Dolazi nova era turizma
Jasno je da to unosi ozbiljne promjene u pripremi. Nositelji marketinga u turizmu moraju se pritom držati pet temeljnih načela: načela jasnoće ciljeva; načela dostižnosti ciljeva; načela realnosti ciljeva; načela podudarnosti ciljeva i načela provjerljivosti ciljeva uz mogućnost kontrole njihove realizacije
Ta se načela moraju uskladiti s pojmom NOVI TURIZAM. Riječ je o novim potrošačima, novim tehnologijama, novoj globalnoj praksi, praktično bez granica. NOVI TURIZAM je fleksibilniji, više je segmentiran, više je oblikovan prema zahtjevima kupaca. Novi turizam donosi ozbiljne promjene u turističkoj potražnji. To su: fragmentiranost, porast broja obrazovanih turista, nezadovoljstvo onečišćenim destinacijama, više kraćih odmora u tijeku godine, putovanja zbog osobnog zadovoljstva, a poslovna putovanja postaju sve manje atraktivna. Novi turizam donosi promjene koje odgovaraju modernim trendovima, tehnologijama i preferencijama turista. Usmjeren je na održivost, autentičnost, personalizaciju i korištenje digitalnih alata, čime se poboljšava ukupno iskustvo putnika i potiče odgovoran i održiv razvoj turističke industrije. Hrvatska, kao turistička destinacija, može iskoristiti ove trendove kako bi unaprijedila svoju ponudu i privukla novu generaciju turista. Pojam "novi turizam" odnosi se na suvremene trendove i promjene u turističkoj industriji koje odgovaraju na promjenjive potrebe i očekivanja modernih putnika. Novi turizam obuhvaća nekoliko ključnih aspekata: Održivi turizam fokusira se na minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, očuvanje prirodnih resursa i poštovanje lokalne kulture i zajednica. Digitalizacija igra ključnu ulogu u novom turizmu, omogućujući turistima da planiraju, rezerviraju i upravljaju svojim putovanjima putem interneta. Iskustveni turizam koji naglašava autentična i jedinstvena iskustva koja omogućuju turistima dublje povezivanje s destinacijom. Autentičnost i kvaliteta. Turisti sve više traže autentična iskustva koja odražavaju stvarni život i kulturu destinacije, umjesto masovnog turizma. Fleksibilnost i prilagodljivost. Novi turizam prepoznaje potrebu za fleksibilnošću i prilagodljivošću putovanja.
Jasno, zbog tih promjena u turističkoj potražnji – a ti se trendovi ne odnose samo na Hrvatsku već na sve receptivne zemlje u turizmu - bilo je potrebno promijeniti turističku ponudu. To uvjetuje povećanu i sve oštriju konkurenciju, stalno povećanje broja novih turističkih odredišta, pomlađivanje starih destinacija i njihovu prilagodbu novim uvjetima, stavljanje naglaska na kvalitetu i okoliš.
