Ante Gavranović
Trgovina na malo i na veliko čini 5,4 milijuna poduzeća ili jedno od četiri poduzeća u Europi. Zapošljava 29 milijuna Europljana, svako sedmo mjesto unutar EU pripada trgovini i time je najveći poslodavac privatnog sektora u Europi. Sektor trgovine čini 10 posto BDP-a EU i predstavlja izuzetno važan dio ukupnoga gospodarstva. Trgovački sektor ujedno pruža vitalnu uslugu milijunima poduzeća - i svakodnevno opskrbljuje, širokim izborom i različitim pogodnostima, više od 500 milijuna građana. Sada se u povećanoj mjeri sučeljava s pojavama protekcionizma, mada ni sama nije pošteđena tih pojvanosti.
Piše Ante Gavranović
Kad zemlje postanu nervozne po pitanju vlastite sigurnosti, često inzistiraju na smanjenju vlastite ovisnosti o stranim proizvodima, skraćivanju lanaca opskrbe i povećanju domaće proizvodnje robe. Ukratko, pribjegavaju mjerama protekcionizma. No, vodi li protekcionizam doista do poboljšanja sigurnosti? U ovom trenutku u kojem svijet lebdi na rubu pravog trgovinskog rata između SAD i Kine, sučeljen je s nepoznanicama učinaka Brexita, nemirima između Rusije I Europske unije, stvaranjem novih trgovinskih I, gospodarskih blokova povezivanjem Rusije i Kine te niza satelitskih zemalja.
Istodobno trgovina pati od sve većeg volumena nepotrebnih opterećenja kroz razne regulacije i sve veće prebacivanje odgovornosti upravo na taj sektor. Budući da trgovci na malo i veletrgovci imaju neposredan doticaj s kupcima, od njih se često očekuje da preuzmu veći dio uloge državnih tijela ili odgovornosti dobavljača na višoj razini u nadgledanju provođenja širokog niza pravila. To vidimo na područjima kao što su informacije i odgovornost o proizvodima, zaštita potrošača, sigurnost i privatnost potrošača ili prikupljanje otpada.
Čvrsta odbrana od inflacije
Unatoč određenim poboljšanjima, slabo obrazloženi prijedlozi još uvijek prolaze kroz sustav i mijenjaju se u Europskom parlamentu i Vijeću bez razmišljanja o utjecaju na poslovanje ili, u nekim slučajevima, o njihovoj kompatibilnosti s pravilima Ugovora. Globalizirani lanci opskrbe i internet znače da ljudi mogu kupovati od bilo kojeg mjesta na svijetu; ovo predstavlja mogućnosti, ali i rizike, jer europski potrošači mogu biti izloženi robi koja nije sigurna i koja ne zadovoljava standarde EU-a.
Zbog toga i činjenice da su neki konkurenti iz inozemstva poduzeća koja podržava država, europska maloprodaja i trgovci na veliko izloženi su nelojalnoj konkurenciji. Ovo je sektor koji radi s niskim maržama, a svi se igrači bore za udio na tržištu nudeći potrošačima najbolji izbor kvalitete, inovacije i cijene. Trgovci na malo predstavljaju zapravo čvrstu odbranu potrošača protiv inflacije, neprestano stvarajući novu učinkovitost u vlastitom poslovanju i boreći se protiv pritiska velikih dobavljača s mnogo većim maržama za postavljanje cijena. Prisutne su (i štetne) umjetne razlike u cijenama koje održavaju dobavljači kroz velike razlike u profitnim maržama. Dok proizvođači ostvaruju marže koje iznose 15-30 posto, maloprodaja se mora zadovoljiti s maržama na granici od 1-5 posto.
EuroCommerce, krovna organizacija europske trgovine, stoga se zalaže da se pravila o zaštiti privatnosti (GDPR) i e-privatnosti primjenjuju dosljedno i na način koji je poslovan. Zahtjevi su vrlo jasni:Pravila EU-a trebaju od većih trećih zemalja zahtijevati korake potrebne za omogućavanje slobodnog protoka podataka i pravila EU-a učiniti globalnim standardom;Imati paneuropski pristup kibernetičkoj sigurnosti, ojačati ovlasti ENISA (Agencije Europske unije za sigurnost mreže i informacija) i ubrzati europski okvir za certificiranje kibernetičke sigurnosti; To zahtijeva osiguravanje dosljednih pravila o vlasništvu, interoperabilnosti i pravima pristupa poslovnim (neosobnim) podacima;Neka revizija Uredbe o naknadi za razmjenu o naknadama za kartice i direktive o plaćanju PSD2 rade zajedno za pristupačne i učinkovite platne sustave.Stvorite otvorenu i transparentnu konkurenciju u fintechu, uz zajedničke standarde za prihvaćanje plaćanja, kako biste potakli konkurenciju i inovacije, istovremeno pružajući zaštitu podataka kupaca.
Realne opasnosti od protekcionizma
Trgovci na malo, trgovci na veliko, kao i uvoznici i izvoznici, svi se oslanjaju na robu i usluge koji se slobodno kreću po Europi i svijetu. Postojeći val populizma, protekcionizma i ekonomskog nacionalizma riskiraju da Europu i svijet učini siromašnijima. Nove prepreke jedinstvenom tržištu, koje je najjači europski alat za rast i radna mjesta - povlačenje SAD-a iz međunarodnog trgovinskog sustava, koji je svijetu donio toliko prosperiteta u posljednjih 70 godina - ugrožava Europu i svijet i njegov krhki gospodarski oporavak.To je prijetnja s kojom se Europa mora snažno pozabaviti na svim frontovima. Sile koje stoje iza Brexita snažan su odraz ovog trenda ekonomskog nacionalizma. Trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik narušava postojeći svjetski poredak. Trgovinske prepreke su u ozbiljnom porastu. Kako je zabilježila Europska komisija, u razdoblju 2012. do 2017. godine broj tih prepreka porastao je čak za 80 posto, od 220 na 396.
Upravo zbog porasta trgovačkih barijera EuroCommerce se zalaže za određena kretanja koja su unesena i u Manifest koji su uputili novoj Europskoj komisiji i Europskom parlamentu:
Priopćiti široj publici prednosti otvorenog tržišta i slobodne trgovine;Provesti strategiju jedinstvenog tržišta zahtijevajući prethodnu obavijest o nacionalnim mjerama koje utječu na usluge, pravednijim i transparentnijim pravilima o maloprodajnom mjestu, međusobnom priznavanju proizvoda i razmjernim nacionalnim pravilima;Ukloniti diskriminatorne mjere i opremiti Komisiju resursima i ovlastima potrebnim za provedbu pravila EU, uključujući obustavu nacionalnih mjera. Transparentniji provedbeni procesi koji uključuju dionike; Nastavljajući na nedavnu poruku Komisije o maloprodaji za 21. stoljeće, uklanjanju prepreka za ulaganje u inovacije kako bi se odgovorilo na izazove digitalizacije. Hitna revizija barijera na jedinstvenom tržištu i akcijski plan za njihovo rješavanje, uključujući i izvršnu dostavu na temelju preporuka za pojedine zemlje u okviru Europskog semestra;Nastaviti i brzo ratificirati na EU i nacionalnoj razini sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama koje žele poslovati s Europom, uključujući Kanadu, Japan, Mercosur, Vijetnam, Australiju i Novi Zeland, istodobno formirajući nove saveze za reformu i jačanje WTO-a; Pronađite rješenje Brexita koje smanjuje regulatornu i carinsku kontrolu koja bi poremetila lance opskrbe, osiguravajući integritet jedinstvenog tržišta.
U EuroCommerce-u smatraju da bi primjena predloženih mjera svakako ublažila realne opasnosti koje europskom, ali i svjetskom gospodarstvu. prijete od širenja protekcionizma. Rastući protekcionizam je prijetnja globalnom ekonomskom razvoju pa tako i Hrvatskoj, rečeno je na nedavnom poslovnom forumu "Jačanje globalnog protekcionizma - Koji su učinci na hrvatsko gospodarstvo?" održanom u HGK. Zašto? "Kao što smo već istakli, lani je globalno provedeno 467 protekcionistički mjera, od toga se 90 odnosi na SAD. Rastuće trgovinske tenzije utječu na povjerenje, ali i na investicijsko okruženje. Takvi trendovi izazov su za europske i hrvatske poduzetnike. Hrvatska kao zemlja nije definirala što su naše strateške industrije i koje interese želimo zaštiti, dok s druge strane poštujemo pravila koja nitko drugi ne poštuje. Ne samo da sustav javne nabave ne pogoduje našim tvrtkama, već one često ne mogu ni dobiti referencu jer ih strane tvrtke tu prevare. Tako zaustavljamo razvoj kompetentnosti vlastitih kompanija i rušimo im konkurentnost na međunarodnim tržištima.
Sve izraženije pojave protekcionizma stoga su realna podloga za ozbiljno promišljanje kako naše gospodarske resurse uopće uklopiti u takav način ponašanja i kako iz toga izvući određene koristi odnosno kako se spasiti od prijetnje nepovoljnih trendova.
