Ante Gavranović
Nepotrebno je posebno isticati veliku ulogu turističkih novinara u promicanju novih trendova u suvremenom turizmu. Zapravo, mediji i specijalizirani turistički novinari odigrali su možda i najveću pozitivnu ulogu u promociji turističkih vrijednosti i snaženju turizma na gospodarskoj karti svijeta. Otkrivali su prednosti turizma u vrijeme kad se na to gledalo s velikom skepsom i dozom nerazumijevanja te upozoravali na velike učinke koje turizam može donijeti pojedinim zemljama. Bili su aktivni sudionici u stvaranju uvjeta za razvoj turizma, bili su aktivni sudionici u donošenju propisa koji su regulirali pravila igre na turističkom polju; bili su kompetentni sugovornici i oštri kritičari nepovoljnih društvenih otpora i ekonomskih nelogičnosti i tendencija. Ukratko, bili su ravnopravni partner u stvaranju novih uvjeta i pogleda u trendovima turizma, što već odavno nisu. Njihova su se mišljenja i stavovi uvažavali; njih se kao partnere cijenilo.
Velika uloga u pogledu razvoja specijaliziranih turističkih novinara pripada FIJET-u, Međunarodnoj udruzi turističkih novinara i pisaca u turizmu. Naime, ideja o univerzalnosti turističke misli i šire misije pretvorila se u određenom trenutku u istinsku snagu i kao lavina zakotrljala se među turističkim novinarima cijeloga svijeta. Osobito je dobro prihvaćena na tada siromašnom jugu Europe, posebice u mediteranskim zemljama, među kojima je i Hrvatska. Te su zemlje u turizmu prepoznale mnoge potencijale za vlastiti razvoj, povećano zapošljavanje, nesmetan protok proizvoda i, posebno, ljudi.
Suradnja s FIJET-om počela je 1963.na Majskim susreta novinara na Makarskoj rivijeri, kada je Sekcija turističkih novinara, u sklopu Saveza novinara Jugoslavije, pokrenula akciju za pristup tom svjetskom udruženju, svjesna činjenice da međunarodna potpora razvoju turizma može pripomoći tek uspostavljenoj turističkoj djelatnosti u nas. U 1964. formirana je sekcija FIJET-a za Jugoslaviju. Nastojanja FIJET-a bila su usmjerena na jačanje svijesti o važnosti turizma u nacionalnoj ekonomiji i njegovoj velikoj ulozi u razvoju zemlje. Rezultat te suradnje i održavanje kongresa FIJET-a 1965. u Opatiji
Skupina novinara okrenutih prema pitanjima turizma - svjesni uloge novinara u ostvarivanju tih ciljeva i međunarodnoj afirmaciji zemlje kao prepoznatljive turističke destinacije - pokrenuli su, još ranije, u svijetu jedinstvenu manifestaciju, poznate Majske susrete turističkih novinara. Prvi susreti održani su 1963. i redovito su se svake godine održavali na Makarskoj rivijeri. Od 1972. prerasli su u međunarodne susrete i okupljali otprilike 150-200 domaćih i stranih novinara i pisaca o turizmu.
Vrijedno je ovom prigodom spomenuti da su na Majskim skupovima pretežito ton davali turistički novinari iz Hrvatske, pa su na prvih deset skupova čak na njih pet uvodne referate držali Branko Kobali, Milan Gavrović, Vera Gruden, Ante Gavranović, Frane Erceg i Dragan Ferenčić.
Posljednji, jubilarni 30. Međunarodni majski skup turističkih novinara održan je 1994 u Tučepima. Prisustvovali su mu tadašnji predsjednik i potpredsjednik Vlade te tri resorna ministra. Bilo je to još u jeku domovinskog rata, u uvjetima kad je hrvatski turizam proživljavao svoje najteže dane. Tada su čelni ljudi bili svjesni značenja i uloge turističkih novinara u ponovnom pokretanju mnogobrojnih aktivnosti kojima su upravo turistički novinari bili nositelji i glavni pregaoci. Nažalost, zbog određenih nesuglasja i nerazumijevanja određenih turističkih institucija ideja Majskih susreta turističkih novinara je zamrla i nikad se nije obnovila.
Vrijednost Majskih sureta bila je u internacionalizaciji hrvatskog turizma, ali i u činjenici da su ti skupovi prerasli u kvalitetne susrete novinara, struke i političara, jer se na njima razmatrala naša i svjetska aktualna turistička politika. Bila je to vrlo uspješna komunikacijska formula razmjene ideja, iskustava i prijedloga STRUKE, MEDIJA i POLITIKE, gdje su novinari bili ravnopravni partneri u kreiranju turističke politike i otvaranju novih razvojnih horizonata, što je u to vrijeme bilo iznimno važno.
To je vrijeme punog entuzijazma gdje se svaki turistički iskorak prema svijetu visoko cijenio. Odrazilo se to i na novinarstvo, pa su u to vrijeme nicale posebne turističke rubrike u Vjesniku i Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji i Novom listu. Televizija i radijske postaje natjecale su se u pokretanju posebnih turističkih emisija. Upravo su mediji pokretali specifične aktivnosti poput Turističke patrole ili Turizam plus, Sunčani sat , proglašavanja najboljih turističkih mjesta, uređivanja turističkih mjesta i slično. Ukratko, novinari i mediji su bili temeljni pokretač promjena.
Jasno, takav široki angažman nije mogao proći bez promjena u samom novinarstvu. Veliko zanimanje za sve što je vezano uz turizam objektivno je vodilo potrebi za užom specijalizacijom. Tako je stvoren i pojam specijaliziranih turističkih novinara. Stvorena je čitava plejada istaknutih pojedinaca koji su na elektroničkim i u tiskanim medijima stvarali povijest hrvatskoga turizma. Zanimljivo je spomenuti da je Sekcija turističkih novinara 1977. brojila 73 članova.
Hrvatska je odmah nakon uspostavljene samostalnosti nastavila intenzivnu suradnju s FIJET-om. Rezultiralo je to i održavanjem još dvaju kongresa – 40. u 1998. godini i 46. u 2003. Oba su održana u Zagrebu i Dubrovniku. Zanimljivo je da je tema 40. kongresa bila upravo vezana za tada najaktualniju temu: Budućnost turizma na Mediteranu: može li regija odgovoriti na izazove egzotičnih destinacija? Oba ta kongresa treba sagledati kao posrednu potporu razvoju samostalne Hrvatske i jačanju njene turističke snage u obnovi gospodarstva i stvaranju povoljnoga međunarodnog imidža.
FIJET je Hrvatskoj dodijelio i tri svoje najveće nagrade: „Zlatnu jabuku“, svojevrsnog turističkog Oscara, dobili su Dubrovnik (1996), Split (2002), Vučedol (2011), te Opatija i Rovinj (2013).
