Objavljen je Pravilnik o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati. Pravilnik stupa na snagu 23. veljače 2019. godine i posljednji je u nizu pravilnika donesenih temeljem Zakona o kulturama kratkih ophodnji koji po prvi puta u Hrvatskoj definiraju uzgoj kultura kratkih ophodnji u svrhu proizvodnje biomase za energetske potrebe. Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije, a u budućnosti se očekuje velik porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za električnu energiju. S druge strane, drvenaste kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida.
Pod pojmom drvenaste kulture kratkih ophodnji smatraju se intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća i drugog bilja koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do osam godina između dviju sječa odnosno žetvi, radi ostvarenja visokog prinosa biomase za energetske svrhe. Pravilnik propisuje domaće i strane vrste bilja koje se smiju koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te način uzgoja svake pojedine vrste u cilju ostvarivanja ekonomski isplative proizvodnje biomase za energetske potrebe, na način koji nije štetan za okoliš i prirodu. Na popisu vrsta, koji je pripremljen uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, se uz crnu i sivu johu, običnu brezu i grab, miskantus, 4 vrste topole, 4 vrste vrbe nalazi i 6 vrsta paulovnije.
„Biomasa je najtraženija sirovina u Europi, postaje sve cjenjenija i na hrvatskom tržištu, a njome će se stvoriti preduvjeti za razvoj bioekonomije i s njom povezanih industrija."
