Vremenska prognoza nije uvijek bila kakva je danas, nije se oduvijek pratilo satelitsku snimku oblaka, oluja, ciklona i anticiklona, ali se oduvijek pratilo i predviđalo vremenske uvjete na osnovi iskustava i kolektivnog pamćenja, koje se prenosilo s koljena na koljeno, iz generacije u generaciju, a i nama se ponekad čini kao da je ta pučka prognoza bila točnija i pouzdanija. Pa evo što je o pučkoj prognozi vremena u mjesecu srpnju zapisao Ante Čelan Gaganić.Srpanj je najtopliji i najsunčaniji mjesec u godini. Ljeto doseže vrhunac. Pa ipak, moguća su povremeno jača naoblačenja i vrlo neugodno nevrijeme. „Ako godina nema velikih iznenađenja u prethodnom dijelu razdoblja, toplina srpnja omogućit će zriobu žitarica i njihovu žetvu. Otud i ime ovom mjesecu“. (Mr. Milan Sijerković) O ovome željno čekanom mjesecu još davno je napisao svestrani fra Silvestar Kutleša: „Srpanj se zove po srpu. U srpnju srp radi, žetva je u punoj snazi.“
Ljeto sa svojim brojnim blagodatima, ponekad popraćeno prolaznim vremenskim nepogodama, nadahnulo je pučke meteorologe da nam o ovom, kao što bi rekli stari ljudi, „fjakastom misecu, kad zbog čelopeka bižimo u ladovinu od Božjeg zvizdana“, uglavnom kroz prizmu poljodjelstva, ostave dosta poučnih vremenskih zapažanja.- Žensko je ljeto po Petrovu.- Ljeto – prijesno mlijeko, a zima – ljuta zmija. - Ljetne vrućine – zimne studeni. - Ljeto i zima godinu iznjiha. - Lito vilovito – zima zimovita.
- Najlipše miriše garoful iz curine vrčine na njezinoj ponistri.
- Pitali ljeti goru: Zašto plačeš, kad si tako okićena? – Zato, što znam da poslije ljeta dolazi zima.
- Ljeto sabire, zima satire. - Ilinštak (srpanj) zori, a gospodinštak (kolovoz) bere. - Rodih se zelena, uzrastoh brkata, umrijeh sakata, uskrsnuh hrpata (pšenica).
- Pšenica je kraljica nad zrnjem. - Lozu ujutro pozdravi s dobro jutro, a navečer s laku noć, ona će ti uvik otpozdravit s fala i sigurno obdarit, samo je ne izneviri.
- Tko želi vino piti, mora stalno u lozi biti. - Motika u srpnju puni bačve u listopadu. - Rana žetva – jedna cijena, kasna žetva – druga cijena.
- Kakav je srpanj – takav će biti i siječanj. - Što srpanj ne iskuha, to rujan ne ispeče. - Mendalinčić (srpanj) – pogorelčić. - Srpanj suv i blag, narodu je drag.
- Suh srpanj znak je da će vino biti dobro. - Ako u srpnju cvrčak ne cvrči, vino će tanko biti.
- Krisovi – velike srpanjske žege što sve sprže. - Što srpanj i kolovoz ne učinu za vino, ne će ni rujan. - Ako se na obližnjim brdima (ili dalekim brdima prema zapadu) pokažu magloviti oblaci koji dulje vremena stoje, pa se raširuju i spuštaju, nadaj se kiši.
- Ako je oblačno, a lastavice nisko lete, kiša će. (Naime, insekti u visinama nepogrešivo predosjete kišu, ovlaže im krila, pa se spuštaju prema zemlji, a i lastavice za njima.)
- Kad se pivac popne na đubar i prpa, ubrzo će kiša, jer tada gujavice osjete vlagu u zraku i izbijaju na površinu.
- Bijeli oblak pada, bit će kiše i hlada; crni oblak leti, duga kiša prijeti.
- Kad se glasnije čuje lavež pasa, vlaga je u zraku, mogla bi kiša.
- Padne li kiša (u Imotskoj krajini) o Gospi od Karmena (16. VII.) ili o Ilinjdanu (20. VII.) sigurno će biti kukuruza i duhana.
- Ako žabe po danu i noći neuobičajeno dugo, glasno i u zboru krekeću, uskoro će okišiti.
- Kad se za vrime suše naoblači, zelenilo (naročito crnogorica) na brdu privlači kišu, pa se teže spušća u prisuvo Imotsko polje (kao i u druga slična krška polja). - Kad padne mizerna kišica, narod veli: „Nije ni list oprala“. - Kada daždi ljulja (srpanj) – nema ulja. - Ne valja vjerovati ljetnoj oblačini i zimskoj vedrini. - Sveti Ilija (27. VII.) gromom ubija (zato ga i nazvaše sv. Ilija Gromovnik). - Sveti Ilija Gromalija. - Sv Ilija valja bačve (kaže se kada grmi). - Sveti Ilija – zaštitnik od udara munje i groma. - Sveti Ilija je pitao Boga kada mu je imendan, da bi ga proslavio, ali Bog mu – znajući njegovu vatrenu narav, a i zbog zaštite ljudi – nije htio reći, jer Ilija jako voli pucanje i grmljavinu.
- Sveti Ilija ne zna da ga slave, ali da zna, sve bi stuka, zapalio i rastra ljude. - Ako je na Ilinje kiše, bit će je i više. - Kiša na Ilinje ne donosi berićeta.
- Kiša na Ilinje ne donosi milinje. - Ilina (sv. Ilija, 20. VII.), Prlina - od prljiti, grijati, žariti (Praksenda – djevica mučenica, Daniel prorok, 21. VII.) i Mandrlina (sv. Marija Magdalena, Manda, 22. VII.) su nesritni dani (ne priporučuje se ništa radit u te dane, opasno je, može se zlo dogoditi).
- Ilija žeže, Jakov (25. VII.) kuri, Ana (26. VII.) žari. - Od svetog Ilije haljine sve milije. - Ako je o Mariji Magdaleni (22. VII.) kiše – nadaj joj se još više.
- Srpanjska kiša za maslinu bolest. - Srpanjska kiša ritko je bez krupe (u Imotskoj krajini, a i na sličim predjelima). - Ako se u srpnju mijenja kiša i sunce, bit će obilata jematva.
- Hladan srpanj, čitavo ljeto rashladi. - Jakov (25. VII.) palentu (puru) miša, ako padne kiša. - Vedro Jakovljevo, oštra zima.
- Jakov kuri, Ana (26. VII.) žari. - Sveta Ana, Gospina mati, Isusova baka (26. VII.) - radost je naša svaka.
- Pasje vrućine, pasji dani, dani najveće žege (Kanikul) – razdoblje od 23. VII. do 24. VIII., nazvano po zviježđu Velikog Psa, koji se u po doba dobro vidi na nebu u ranim jutarnjim satima. - Kad rode kostele, godina će biti posna. - Đavlu ti daj njivu na kojoj nema brista (vrbe).
- Božji zvizdan (čelopek). - Zažeđala (prižeđala) i zemlja i živina. - Klima kao kobila jakovčaka (srpnja) mjeseca. - Jadno je polju kad u brdu rodi.
- Ni u kiši blaga, ni u suši glada. - Suša nije nikog na(h)ranila, kiša nije nikog napojila. - Kad magarac kije, kiša će (rugalica – kaže se čeljadetu kada kihne).
- Ako udovicu pridvečer spopadnu trnci u kostima, sutradan će okrenit drugo vrime, a siva li joj u cikilju, sneverat će prije mraka. - Voda i vatra su dobre sluge, ali loši gospodari. - Udarila pusta jàra (jacera).
- Kad bukoč buče u Modrom jezeru, bura će. - Bura je ko i žena, pomete sve kantune. - Vedro ko caka (staklo). - Taman prid sunce za goru. - Svaka noć ima svoju moć (ljubav, snaga Miseca). - Noći su sve mačke iste. - Doša je kući prije Zdrave Marije (sunca, za vidila). - Žena i muško su korijen i krošnja. - Ljeto sine, pa i mine. - Ako je konac srpnja vedar, bit će jaka zima
