Prije 200 godina imenovan je prvi dinosaur. Od tada je znanost o dinosaurima procvjetala, pružajući uvid u to kako su ta stvorenja izgledala, kako su živjela, kako su evoluirala i što ih je osudilo na izumiranje. No ni nakon dva stoljeća istraživanje nisu ni izdaleka završena.
Godine 1824. engleski prirodoslovac i teolog William Buckland obratio se Geološkom društvu u Londonu opisujući ogromnu čeljust i kosti udova iskopane u kamenolomu u selu blizu Oxforda. Buckland je prepoznao da fosili pripadaju ogromnom drevnom reptilu te mu je dao službeno znanstveno ime - megalosaurus, što znači 'veliki gušter'. Sama riječ 'dinosaur' neće biti skovana sve do 1840-ih.
- Taj je trenutak doista bio početak naše fascinacije dinosaurima koja traje i danas, kaže Steve Brusatte, paleontolog sa Sveučilišta u Edinburghu.
U 1960-ima identifikacija malog dinosaura deinonikusa koji jede meso uzdrmala je znanost o dinosaurima, potaknuvši razdoblje istraživanja nazvanog 'renesansa dinosaura'.
Pokazalo se da dinosauri mogu biti mali i okretni.
Neki su anatomski bili slični ranim pticama, poput arheopteriksa, potvrđujući kako su ptice evoluirale od malih, pernatih dinosaura.
To je također potaknulo raspravu o tome jesu li dinosauri bili toplokrvni ili hladnokrvni.
- Najmanji su bili manji od golubova. Najveći su bili teži od aviona Boeing 737. Ali mnogi od njih uopće nisu izgledali kao gmazovi. Mnogo je dinosaura bilo prekriveno perjem. Neki su dinosauri imali krila. A te vrste fosila Bucklandu bi bile neshvatljive te pokazuju koliko se naša percepcija dinosaura promijenila u posljednja dva stoljeća.
Tu je i misterija kako su dinosauri izumrli, koji je dugo zbunjivao znanstvenike s različitim hipotezama.
Godine 1980. istraživači su identificirali sloj sedimenta koji datira točno na kraj doba dinosaura.
Sadržavao je visoke koncentracije iridija, elementa koji je čest u meteoritima, što ukazuje da je ogromna svemirska stijena udarila u Zemlju.
Krater Chicxulub u Meksiku, širok oko 180 km, identificiran je kao mjesto udara asteroida koji je izbrisao tri četvrtine vrsta na Zemlji, uključujući dinosaure.
Danas je poznato više od 2000 vrsta dinosaura, a paleontologija je živa, međunarodna znanost.
Izvanredni fosili pronađeni su na mjestima kao što su Kina, Argentina, Brazil, Južna Afrika i Mongolija.
Paleontolozi danas skeniraju fosile lubanje CT skenerom da bi izradili digitalne modele mozga i ušiju dinosaura, kako bi stekli bolje uvide o osjetilima dinosaura poput vida, sluha i mirisa.
Brusatte kaže kako je napredak u tehnologiji, uključujući umjetnu inteligenciju, sljedeći korak ka boljem razumijevanju dinosaura.
- AI i strojno učenje danas su u modi u toliko različitih područja i toliko aspekata naših života, što na bolje, što na gore. Ali u paleontologiji je to vjerojatno sljedeća nova velika granica. Ako želimo razumjeti velike obrasce evolucije dinosaura, kako su se dinosauri mijenjali tijekom vremena, kao što se Zemlja mijenjala tijekom vremena, ove goleme baze podataka koje se mogu analizirati tehnikama umjetne inteligencije dat će nam stvarno kritičan uvid u to.
IZVOR: HRT
