Odvažna mlada komunikacijska agencija the Galerija odlučila je inovativnom kampanjom doprinijeti reputaciji struke odnosa s javnošću u Hrvatskoj.
Na štandu glavne zagrebačke tržnice, Dolcu, u ponedjeljak ujutro nudile su se raznovrsne „usluge“ koje su se izravno referirale na negativne stereotipe o industriji PR-a. Tako su Zagrepčani od šarmantnog prodavača Tomislava Drapele, studenta odnosa s javnošću, mogli kupiti kilo PR-a, oglašavanje na sva zvona, medvjeđu uslugu, iskakanje iz paštete, mlaćenje prazne slame, pa čak i mačka u vreći. Predvidjeli su i sezonu kiselih krastavaca, muda pod bubrege i prodavanje magle.
Kroz ovaj šaljivi događaj agencija the Galerija htjela je oslikati s kakvim stavovima klijenata se katkad susreću u svome radu te ukazati na nedovoljno prepoznate napore komunikatora te negativnu percepciju struke.
„Nakon uzastopnog objašnjavanja klijentima što PR jest i što nije, odlučili smo potencirati provođenje znanstvenog istraživanja naziva 'Imidž i percepcija struke odnosa s javnošću u Hrvatskoj'. Rezultati su nas neugodno iznenadili i odlučili smo dati svoj obol razvoju naše struke. Ovo je naš način da se našalimo s predrasudama i pokažemo da PR može biti kreativan, duhovit i prilagodljiv. Želimo mijenjati percepciju i pokazati da ova struka nije prodavanje magle niti iskakanje iz paštete", objasnili su kreatori kampanje Luka Lajić i Petra Grbavac.
Istraživanje o imidžu i percepciji struke odnosa s javnošću na uzorku od 213 osoba pokazalo je kako ispitanici misle kako je OSJ teško razlikovati od marketinga, a većina ih smatra kako struka OSJ u Hrvatskoj nema dobru reputaciju i ugled. Neki od argumenata ispitanika su negativna reputacija zbog političkog PR-a, nemarna javna komunikacija, izjednačavanje s marketingom, manipulativnost, rad protivan interesima javnosti, osobe „sa scene“ koje se bave ovim poslom i td. Struku OSJ tek 16 % ispitanika smatra etičnom. Neki od razloga navedeni za neetičnost su prevelik utjecaj na medije, greenwashing, klanovi, mito i korupcija, zastupanje nepoštenih političara i stavljanje imidža ispred etike. Istraživanje je također pokazalo kako tek 29 % ispitanika smatra da je rad i aktivnosti OSJ-a moguće precizno mjeriti i evaluirati. Ipak, da je za potrebe izgradnje imidža i reputacije potrebno koristiti profesionalne usluge OSJ smatra 72 % ispitanika, a u slučaju krizne komunikacije 79 % ispitanika.
Iako su odnosi s javnošću struka koja je u Hrvatskoj prisutna još od 1964. godine, a ozbiljnu profesionalizaciju doživljava posljednjih 25 godina, provedeno istraživanje pokazuje da je put za borbu protiv stereotipa i predrasuda još uvijek dug. Možda je prvi korak narugati se na vlastiti račun.
