Nakon Jalžabeta i arheološka istraživanja provedena na području općine Martijanec donose značajna saznanja o prošlosti tog područja. Pronađeno je značajno i obimno naselje koje potječe iz starijega željeznog doba, a ovogodišnja istraživanja pružila su niz zanimljivih nalaza. Prema izvorima arheološke znanosti razdoblje starijega željeznoga doba na području srednje i zapadne Europe, nazvano je halštatskom kulturom (prema Hallstattu u Gornjoj Austriji), traje do oko 450. pr. Kr., a mlađe željezno doba ili latenska kultura (prema La Tèneu u Švicarskoj) razvija se u drugoj polovici I. tisućljeća pr. Kr.]
U hrvatskim je krajevima željezno doba počelo u različito vrijeme – u Istri u XI. st. pr. Kr., u Lici tijekom X. st. pr. Kr., a u sjevernoj Hrvatskoj, slično kao u zapadnoj i srednjoj Europi, oko 800. pr. Kr. Dio današnjega hrvatskog područja našao se u susjedstvu visokih sredozemnih civilizacija (grčka, etrurska, italska), koje su ostavile i prve pisane podatke o životu u našim krajevima. Stoga se nositelje halštatskih kultura može i etnički odrediti kao Histre, Japode, Liburne, Delmate ili Panonce. Zahvaljujući živim vezama sa sredozemnim kulturama kasnohalštatska civilizacija zapadne i srednje Europe tijekom V. st. pr. Kr. preobrazila se u latensku kulturu mlađega željeznog doba, a njezini glavni promicatelji bili su Kelti. Potkraj IV. st. pr. Kr. neka su keltska plemena (Taurisci, Skordisci) naseljavala i pojedine dijelove srednje Hrvatske i Slavonije. Tijekom III. do I. st. pr. Kr. latenska keltska kultura djelovala je i na autohtone kulture Japoda, Liburna i Delmata iako su posljednje dvije već od IV. st. pr. Kr. bile podložne izrazitoj helenizaciji.]
Arheološka istraživanja u Martijancu nastavljaju otkrivati vrijedne informacije koje su od suštinskog značaja za razumijevanje prošlosti ovog kraja, te pružaju dublji uvid u život i kulturu drevnih zajednica koje su naseljavale ovo područje.
Halštatsku kulturu zovu jednim ranim oblikom europskog jedinstva, a upravo naselja u Martijancu i Jalžabetu kronološki pripadaju vremenu starijega željeznog doba, prije Kelta i Rimljana. Halštatska kultura fenomen je koji obuhvaća veliko područje od Atlantika do Dunava. Kraj uz Dravu dio je jednog kulturnog horizonta koji povezuje veliki dio Europe – pojasnio je Kovačević.
– Cilj nam je sa što manje invazivnih metoda i arheoloških istraživanja otkriti čim više podataka. Ideja je da cijeli ovaj arheološki kraj u Martijancu zaštitimo i registriramo kao takav te da djelomično krenemo u istraživanja koja bi nam pomogla razumjeti život unutar naselja. To bi bila ciljana istraživanja s vrlo jasnim pitanjima kao što su preciznije datiranje nalaza, stambena arhitektura, gospodarstvo, svakodnevni život i slično – rekao je dr. Kovačević o budućim istraživanjima.
Što se tiče ovogodišnjih planova, cilj je pronalazak i stare rimske ceste.
– Pokušavamo napipati jednu rimsku cestu i s tim bi ovogodišnje istraživanje završilo. Moramo i zahvaliti Općini Martijanec jer Općina financira ovogodišnja arheološka istraživanja. Drago mi je što se Općina Martijanec uključila u cijelu ovu priču jer arheološki krajolik starijega željeznog doba sigurno obuhvaća Martijanec i obližnji Jalžabet- izjavio je dr. Kovačević.
Ovaj arheološki projekt provodi se uz financijsku podršku Općine Martijanec i u suradnji s relevantnim institucijama, a Općina u svemu vidi i mogućnosti turističke valorizacije tih otkrića.
– Naša Općina skriva veliko arheološko bogatstvo koje svjedoči o višestoljetnoj prisutnosti ljudi u ovom predivnom kraju – prisutnosti koja datira iz ranih vjekova. Ova otkrića predstavljaju veliku vrijednost jer će, nadamo se, pridonijeti revitalizaciji naše kulturne baštine – poručio je načelnik Općine Branimir Nađ.
