Anegdota nije vezana uz obljetnicu, ali je zanimljiva i zabavna: Le Corbusier je 1935. godine prvi put došao u SAD i navodno (povijesni izvori prilično nepouzdani) izjavio da su neboderi na Manhattanu premali.
Le Corbusier, ili izvorno Charles Edouard Jeanneret, želio je zgusnuti gradske centre. Srušio bi cijelu staru jezgru Pariza i zamijenio je visokim zgradama s križnim tlocrtom, piše rtvslo te navodi da tragovi toga postoje i u Ljubljani, u visokim zgradama nasuprot Kina Šiška. Između ostalog, ovo su prvi u bivšoj Jugoslaviji, izgrađeni po japanskoj protupotresnoj tehnologiji, koji stoje na valjcima. Ali to je bilo u prvoj polovici sedamdesetih, a mi se moramo vratiti u 1923. godinu.
Prije svega, slikar
Objavio je najutjecajnije djelo u teoriji arhitekture nakon Vitruvija (stari Rim). Vers une Architecure , koji je uglavnom preveden na novu arhitekturu, iako doslovni prijevod to ne čini pravednim. Ako govorimo o Le Corbusieru, treba napomenuti da je više vremena posvetio slikanju nego dizajnu. Podijelio je vrijeme, ujutro je slikao, a kasnije se bavio arhitekturom.
Na našim prostorima svakako je utjecao na Edvarda Ravnikara. Zanimljivo je u povijesti slovenske arhitekture da su Edvard Ravnikar i Edo Mihevc Ljubljanu podijelili "popola". Jedan je projektirao prostor oko budućeg Maximarketa, drugi oko Metalke i Kozolca. I obojica su donekle slijedili načela Le Corbusiera.
Ravna linija kao vodilja
Ravna linija je velika stečevina moderne arhitekture, i to dobra. Naš duh moramo očistiti od romantične paučine." Le Corbusier je arhitekturu vidio kao mehaničku tvorevinu. Modeli su mu bili automobili i avioni. Knjiga Towards new architecture sastoji se od 12 članaka iz časopisa L'esprit nouveau, čiji je bio suosnivač. Knjiga je okarakterizirana tvrdnjom "da je moderno vrijeme – kao i industrija – obilježeno novim društvenim i ekonomskim uvjetima i tehnikama na koje arhitektura mora odgovoriti."
Te je godine projektirao vilu La Roche-Jeanneret za starijeg brata, koja je već uključivala rampu, jedan od prepoznatljivih elemenata njegove arhitekture.
Pet točaka arhitekture Pet točaka arhitekture, također navedenih u Vers une Architecture, bile su naravno ključne. Zgrade trebaju stajati na stupovima, što omogućuje slobodno oblikovanje tlocrta. Nepotrebni su nosivi zidovi, a time i ograničenja u izgradnji. Fasada treba biti slobodna, nesputana konstruktivnim elementima. Horizontalni prozori omogućuju bolje osvjetljenje prostorija. A već tada, dakle prije sto godina, zagovarao je krovne vrtove.
Naravno da jesmo i moramo biti kritični prema Le Corbusieru. No, najprije je radio u Društvu za uporabu armiranog betona. A znamo da to baš i nije ekološki prihvatljiv materijal. Imao je idealističke ideje - izražene na primjer u divovskom bloku u Marseilleu, Unité de Habitation. Planirane su unutarnje trgovine i društveni prostori. Ali nije bilo uspješno. Ljudi su očito manje društveni nego što bi se moglo očekivati.
FOTO: Unité de Habitation: divovski blok u Maseilleu također je bio društveni eksperiment, ali nije bio uspješan. Planirani zatvoreni društveni prostori nisu zaživjeli. Fotografija: AP
