Austrijska metropola namjerava uložiti u geotermalnu energiju kako bi smanjila ovisnost o plinu i pridonijela postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2040. U većini bečkih gradskih okruga više se ne smije koristiti plin za grijanje ili toplu vodu, već samo energetski učinkoviti sustavi iz obnovljivih izvora.
Posljedice klimatskih promjene sve su vidljivije u Europi. Ljeta postaju toplija, a češće su ekstremne vremenske pojave poput suša i poplava. Stoga brojni europski gradovi traže ekološki prihvatljivija rješenja za opskrbu energijom, a važnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti igra prelazak sustava grijanja na obnovljive izvore. Potreba za postupnim ukidanjem fosilnih goriva i smanjenjem ovisnosti o plinu i nafti postala je još izraženija zbog rata u Ukrajini.
Kako bi do 2040. potpuno dekarbonizirao opskrbu toplinskom energijom, Grad Beč u potrazi je za dodatnim obnovljivim izvorima energije. Istraživanja pokazuju da se na dubini od 3.000 metara ispod glavnog grada Austrije pojavljuje vruća voda, što predstavlja velik potencijal u korištenju geotermalne energije. Kao primjer u korištenju geotermalnih izvora austrijskoj metropoli služi München. U bavarskoj prijestolnici postoji već šest geotermalnih postrojenja, a planiraju izgraditi još dvanaest takvih postrojenja.
Kako bi razmijenili znanja na području geotermalne energije, digitalizacije i usluga za građane, Beč i München nedavno su potpisali sporazum o suradnji, a delegacija iz Beča posjetila je u njemačkom gradu novu geotermalnu elektranu čija je gradnja dovršena protekle godine i koja oko 80.000 građana opskrbljuje toplinskom energijom.
Ova dva europska grada žele postići klimatsku neutralnost do 2040. i smanjiti ovisnost o opskrbi plinom. Toplinska energija u Beču velikim bi se dijelom u budućnosti trebala proizvoditi iz geotermalnih izvora, a važnu ulogu u tome trebale bi igrati dizalice topline. Krajem veljače pokrenut je u Beču projekt izgradnje toplinske crpke koja će koristiti višak topline nastao radom bečkog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
Austrijska prijestolnica poduzela je još jedan važan korak prema postupnom ukidanju fosilnih goriva. Od 2019. u Beču se može usvojiti takozvani energetski plan za pojedini gradski okrug prema kojemu se u novoizgrađenim zgradama više ne smije koristiti plin za grijanje ili toplu vodu, već samo energetski učinkoviti sustavi iz obnovljivih izvora. Takav se koncept sada uvodi u pet bečkih okruga, a mjera već vrijedi u osam okruga.
Pronaći alternativu fosilnim gorivima ključno je za dugoročnu uspješnu provedbu energetske tranzicije u svim sektorima, naglasio je član bečkog gradskog poglavarstva za financije i gospodarstvo Peter Hanke.
Slika: U novogradnji u većini bečkih okruga više se ne smije koristiti plin za grijanje ili toplu vodu © PID/Christian Jobst
