Da je knjiga najbolji prijatelj znaju u Međimurju, gdje je u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec održana Početna konferencija projekta „Kultura se fura“. Cilj je ove inicijative i investicije u kulturu pridonijeti promicanju rane pismenosti i kulture čitanja u obiteljima te unaprijediti opće čitalačke navike u ruralnim sredinama Međimurja. Korisnik projekta s trajanjem do 16. rujna 2023. je čakovečka Knjižnica, a Grad Čakovec i Međimurska županija su partneri.
Na konferenciji su o projektu vrijednom 3.358.734,43 kune, (koji sufinanciraju Europski socijalni fond - 85 posto s 2.854.924,26 kuna i Ministarstvo kulture i medija, Proračun RH - 15% s iznosom od 503.810,17 kuna), a pri čemu je dominantna proračunska stavka – nabava novog vozila za bibliobus govorili: v.d. ravnateljice Knjižnice Ljiljana Križan, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i župan Matija Posavec. Osim novog bibliobusa kao pokretne knjižnice koja je u Međimurju djelovala i u sedamdesetima, projektom su predviđene i mnogobrojne zanimljive čitateljske radionice.
Najavljena nabava novog vozila za bibliobus i stotinjak čitalačkih radionica
Ugovorena vrijednost projekta je 3.358.734,43 kune pri čemu je dominantna proračunska stavka – nabava novog vozila za bibliobus. Procijenjena vrijednost autobusa koji će zamijeniti aktualni bibliobus iz 2003. godine je tri milijuna kuna (s PDV-om), a biti će suvremeno opremljen knjižnom i multimedijalnom građom, informatičkom podrškom, prilagodbom za osobe s invaliditetom. Također, vrlo vrijedna projektna aktivnost je održavanje stotinu čitalačkih radionica namijenjenih mlađoj i zrelijoj populaciji u ruralnim područjima. Tijekom 20 mjeseci bit će održano 80 radionica „Pričaonica“ za 115 djece u ciljanoj skupini do 25 godina i 20 radionica „Čituljak“ za dvadeset osoba starijih od 54 godine.
Dosad je održano 17 čitalačkih radionica, a odaziv govori u prilog procjeni da će broj sudionika biti veći od projektom planiranog. V.d. ravnateljice Knjižnice Ljiljana Križan na Početnoj konferenciji istaknula je tradiciju „pokretne knjižnice“ u Međimurju koja je pedesetih godina 20. stoljeća započela prenošenjem knjiga u koferima. „Referirat ću se ovdje na članak iz 1958. godine koji je kada ga danas promatramo, na neki način uvod u našu priču o pokretnim knjižnicama. Zgodno je vidjeti korelacije i veze između današnje situacije i više od 60 godina kasnije. Knjižnica je tada imala 5000 knjiga, za usporedbu mi u novijoj povijesti pribavljamo oko 6000 knjiga svake godine. U također članku piše kako knjižnica ima i posudbenu biblioteku koja osigurava knjige za naša sela u koferima, tada je bilo osam kofera koja su neprestano kolali selima. Već smo tada mislili na sve dijelove Međimurja i željeli knjigu omogućiti svakoj kući, što danas radimo putem bibliobusa koji je dostupan od 70.-ih godina te je danas jedan od tek šest u zemlji“, objasnila je Križan te naglasila kako je zahvaljujući podršci osnivača i resornog ministarstva ovaj projekt svojevrsna garancija da će knjiga i dalje dolaziti do svakog kutka Međimurja.
Gradonačelnica Cividini: „Čitanje pridonosi cjelovitom osobnom razvoju“
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini izrazila je zadovoljstvo radom ustanove i bibliobusne službe te njenih djelatnika, s tridesetak stajališta ispred škola, vrtića, društvenih domova i tvrtki, u kojoj prepoznaje predanost i motiviranost za novosti u Knjižnici. „Ovaj projekt ima nekoliko ključnih segmenata koje valja spomenuti. Prvi je taj da Bibliobusna služba koja djeluje u čakovečkoj knjižnici omogućuje dolazak knjige u svaki kutak Međimurja. Posebno je to važno za naše sugrađane koji nemaju mogućnost dolaziti u Čakovec samo zbog posuđivanja knjige. Drugi je činjenica kako će novi, moderni bibliobus zamijeniti dosadašnji koji se u protekla dva desetljeća itekako naradio te će omogućiti još kvalitetniju uslugu. Ujedno, ovaj projekt u potpunosti se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda i Ministarstva kulture i medija. Time je gradskom i županijskom proračunu omogućeno da sredstva ulažemo u nove projekte od kojih će poput ovog, korist imati svi građani i koji će nam omogućiti nove razvojne mogućnosti“, rekla je gradonačelnica dodavši da budući da čitanje ima barem dvije dimenzije – intelektualnu i emocionalnu, ono ne unaprjeđuje samo razumijevanje i kritički pristup životu, pojedincu i zajednici, već pridonosi i cjelovitom osobnom razvoju.
„Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju, pozitivno utječe na jezične i opće spoznajne sposobnosti, potiče pamćenje i maštu, poboljšava pažnju, produbljuje znanje, razvija moralnu osjetljivost, jača samopouzdanje, a jednako tako pomaže u stvaranju međugeneracijskih veza između djece i odraslih. Knjige su naši tihi, vjerni prijatelji uz koje obogaćujemo rječnik, spoznaju, maštu, analitički um i kritičku misao“, zaključila je i pozvala korisnike, kako knjižnice i bibliobusa, na čitanje. Istaknula je pritom i važnost čitanja od najranije dobi, kako sve ono što tada usvojimo, ostaje za cijeli život. Čitanje otvara nove svjetove, razvija maštu, omogućuje da upoznamo drugačije ljude i kulture te otvara vrata u sve sfere ljudskog znanja. Zahvaljujući čitanju, napredujemo i učimo, postajemo bolji.
Financiranje Bibliobusne službe u domeni je Međimurske županije pa je u tom svjetlu župan Matija Posavec istaknuo kako se upravo u najsjevernijoj županiji s knjigom krenulo u trenucima kada ona nije bila svakome dostupna, što je najveća vrijednost. „Otvarale su se tada prve knjižnice, formirale prve organizirane službe koje omogućuju i populariziraju čitanje. I iako je uvijek bilo propitkivanja je li nam bibliobusna služba potrebna ili ne, odlučili smo je održati sa željom da usadimo svijest o važnosti čitanja svakom stanovniku, da mu čitanje bude dostupno, da se stvori kultura čitanja, posebice danas u svijetu globalizacije i interneta. Srećom sredstva koja smo osigurali za službu će se zamijeniti onima iz europskih fondova. Ovo je još jedan dokaz kvalitetnog iskorištavanja fondova, ujedno i sinergije grada i županije, sve s ciljem da podižemo standard naše sredine, ovog puta u kulturi. Čestitam svim službama na zajedničkom doprinosu i suradnji, ova će sredstva biti snažan doprinos kulturi grada i Međimurja“, zaključio je Posavec.
Čitalačka pismenost predviđa uspjeh u profesiji bolje od ocjena
Projekt „Kultura se fura“ prijavljen je na Poziv „Čitanjem do uključivog društva“ Ministarstva kulture i medija RH koji je dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. i doprinosi ostvarenju ciljeva Nacionalne strategiju poticanja čitanja 2017. – 2022. Vrijedi istaknuti da su, pored uvodno spomenutih, ciljevi projekta osposobljavanje što većeg broja građana da s razumijevanjem čitaju tekstove različitih vrsta i afirmiranje kompetentnog dubinskog kritičkog čitanja te stvaranje interesa za produbljivanje znanja, analitičke i kritičke misli pojedinaca, razumijevanje pročitanog kao elementa cjeloživotnog obrazovanja i temelja sudjelovanja u društvenom životu zajednice i, konačno, gospodarskom rastu zemlje.
Čitanje je in! Najjači smo kad čitamo!
Stjecanje znanja i vještina kroz školovanje od primarne je važnosti, a novija istraživanja pokazuju da upravo viša razina čitalačke pismenosti povećava izvjesnost nastavka školovanja pojedinca do 21. godine života i da pouzdanije od školskih ocjena predviđa uspjeh profesionalne karijere te je povezana sa sklonošću cjeloživotnom učenju, sudjelovanjem u društvu te gospodarskom i političkom djelovanju. Prema statistici Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK) mrežom narodnih knjižnica pokriveno je 98,7% gradova i 49% općina. Usprkos velikoj pokrivenosti, u knjižnice je učlanjeno tek 12,3% stanovnika – s tim da broj članova i posudbi pada jer pada i broj stanovnika.
Čakovečka Knjižnica „Nikola Zrinski“ ima 6.700 članova, a kako jednu člansku iskaznicu koristi više članova domaćinstva, broj korisnika je do tri puta veći. Bibliobusna služba ima 1.700 članova. Projektnim aktivnostima čitalačkih radionica projekta „Kultura se fura“ obuhvaćeni su: OŠ Donji Kraljevec, dječji vrtići Ribica Žabnik, Suncokret Strahoninec, Mala Tratinčica Podturen, Sunčeko Selnica, Zipka Gornji Mihaljevec, Belica, Pčelice Ivanovec te domovi za starije i nemoćne „Japa“ Štrigova i „Buza“ Slakovec.
