Premijer Plenković sudjelovao je danas na potpisivanju Ugovora o koncesiji za korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, procijenjene vrijednosti više od 20,5 milijardi kuna, uz iznos fiksne koncesijske naknade od 2 milijuna eura godišnje. "Ovaj terminal će značiti veliku šansu za gospodarski razvoj Hrvatske", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Rijeci na svečanosti potpisivanja Ugovora o koncesiji za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, zahvalivši svima koji su, kako je kazao, sudjelovali u zahtjevnoj realizaciji toga "fascinantnoga projekta za razvoj Rijeke i Hrvatske".
Premijer Plenković istaknuo je da je ovaj projekt uspjeh dugogodišnjih napora te poručio kako će on zaista stvoriti preduvjete da luka Rijeka preuzima vodeću ulogu u prekrcaju tereta u Sjevernom Jadranu i time postane najvažniji morski izlaz za središnju i jugoistočnu Europu.
Kapacitet i stratešku poziciju luke Rijeka i pripadajućeg joj Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, prepoznao je i jedan od najuglednijih međunarodnih operatera kontejnerskih terminala.
APM Terminals je sastavni dio grupe A.P. Moller-Maersk, te je riječ o jednom je od četiri najveća operatera kontejnerskih terminala na svijetu, a trenutno upravlja s osamdeset kontejnerskih terminala, kazao je predsjednik Vlade.
"Ovdje je domaći partner ENNA Logic, dio šire grupacije grupacije Energia naturalis, dakle imamo i domaćeg i međunarodnog partnera i to daje jedan dodatni kredibilitet izvodljivosti ovoga projekta u godinama koje su pred nama. Osobito stoga što je ENNA Logic uključen i u željeznički teretni prijevoz, što je ključna poveznica svrhovitosti izgradnje ovakvoga terminala", dodao je.
Vrijednost koncesije preko 20 milijardi kuna, fiksna naknada 2 milijuna eura godišnje
Istaknuo je da je procijenjena vrijednost koncesije više od 20,5 milijardi kuna, a da iznos fiksne koncesijske naknade iznosi 2 milijuna eura godišnje.
"Činjenica da se jamči kontejnerski promet od 1 milijun TEU u prve dvije godine rada terminala, daje nam razloga za optimizam i za dodatna ulaganja", naglasio je.
Zahvalivši svima koji su u Lučkoj upravi napravili ogroman prvi dio posla, pojasnio je da se sada radi o fazi nadgradnje, koja dolazi nakon godina ulaganja i izgradnji i koja će obvezivanjem na izgradnju 280 metara nove obale sa zaobaljem i opremanjem dobiti svoju punu dimenziju.
"Posebno je važno da je u svibnju 2019. završena ta prva faza kada je izgrađeno 400 metara obale, i to uz organizaciju Lučke uprave, uz zajam Svjetske banke i uloženo je već 109 milijuna eura. Time shvaćamo značaj i vrijednost ove investicije", rekao je premijer Plenković.
Pritom je istaknuo važnost ceste D403, koja je direktna veza između čvora Škurinje na riječkoj obilaznici i Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, a na taj će način terminal biti spojen na mrežu hrvatskih autocestu autocesta što će mu osigurati operativnost na najbolji mogući način.
Terminal je važna za stratešku autonomije Hrvatske
"Posebno mi je drago da će ovaj terminal značiti veliku šansu za gospodarski razvoj Hrvatske", poručio je istaknuvši da su poremećaji u lancima dobave i u prometu u svijetu doveli do rasta cijena energenata, ali i do manjka opskrbe pojedinim robama.
"Sve to govori koliko je važno za našu stratešku autonomiju imati ovakav terminal s kojim Hrvatska kao država dobiva na snazi", dodao je.
Uz plutajući terminal za ukapljeni plin, s kojim je Hrvatska stavljena na energetsku karu Europe, s ovakvim terminalom stavljena je i na prometnu i gospodarsku kartu svijeta.
"Zato će Vlada nastaviti ulaganja u infrastrukturu, koristiti naš kvalitetan i snažan međunarodni položaj, koristiti nacionalna i međunarodna financijska tržišta i ulagati u projekte koji će dugoročno osigurati gospodarski rast Hrvatske", poručio je predsjednik Vlade.
