Komisija za novac HNB-a u srijedu je utvrdila je konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica, koji će sada razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a potom će o tome zaključak donijeti Vlada.
Premijer Andrej Plenković nakon sjednice GSV-a održao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o aktualnim političkim temama, a onda je i otkrio koji su prihvaćeni prijedlozi za hrvatske motive na kovanicama eura, a što bi se trebalo napraviti nakon što bude donesena odluka o ulasku Hrvatske u Eurozonu. Rekao je da će sve učiniti da se stvore pretpostavke za ulazak u europodručje 2023. godine.
- Do 1. siječnja 2023. je manje od 18 mjeseci, otprilike kao od početka Covida do danas, da shvatite koliko je to kratak period. Da bismo kunu zamijenili eurom moramo ispuniti uvjete. Svaka zemlja ima pravo na jednoj strani kovanica imati svoje nacionalne simbole. Šahovnica će biti kao podloga na svim kovanicama, a onda karta RH na 2 eura, kuna na 1 euro, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centa te glagoljica na 5, 2 i 1 cent, poručio je premijer.
- Ja se nisam puno miješao u to, drago mi je da smo koristili znanje stručnjaka te smo očito uspjeli iznjedriti neke simbole, konkretno tu je poveznica kune s eurom. Sada je nama važno da i euro ima kunu. To je samo konverzija, nešto na što smo pristali ugovorom o pristupanju EU. Ovo su sve jako korisni i prepoznatljivi simbole Hrvatske. Bitno nam je to u vidu prepoznatljivosti. Bit će to lijepo.
Premijer je otkrio da su svi simboli generirani od strane stručnjaka, osim Nikole Tesle kojega su odabrali građani. Naime, građani su glasovali u web-anketi koja je trajala od 1. do 15. srpnja.
- On je bio najpoželjniji, ušao je u petorku, izbacio je Dubrovnik, ako sam dobro shvatio. A i Dubrovnik je važan, ističe Plenković.
HNB u priopćenju pojasnio cijeli proces
Iz HNB-a navode da su osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac bili prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te njegova djelotvornost da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti.
Pritom je ključno bilo da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo kroz opće prihvaćene simbole, velikane, kulturne ili prirodne znamenitosti, izume ili povijesna zbivanja.
Kako dalje ističu, važno je i da postoji prepoznatljivost motiva kao hrvatskog u međunarodnom okružju te je bitna i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica, kao i činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima.
Naposljetku, dodaju, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, u likovnom obliku, ali i u istovremenom emocionalnom povezivanju tradicije s novim valutom, eurom.
U finalnoj odluci Komisija za novac u svojem se odabiru rukovodila i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1000 građana. Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik, kaže se u priopćenju.
Svoje ocjene u web anketi dalo je gotovo 50 tisuća građana, a svaki motiv građani su imali prilike ocijeniti na skali ocjena od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od "uopće mi se ne sviđa" do "najviše mi se sviđa"). Također su mogli predložiti po jedan dodatni motiv u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica.
Najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna te Dubrovnik, pri čemu je potonji motiv bio bitno slabije ocijenjen u odnosu na druge motive, navode iz HNB-a.
Građani su pritom iznijeli više od 11.000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle. Pojedinačno je Teslu predložilo 2599 građana, što čini više od 20 posto svih prijedloga, odnosno Tesla je dobio 2,5 puta više glasova nego drugo rangirani prijedlog.
U okviru istraživanja javnog mnijenja na uzorku od 1000 građana, pak, najveću prosječnu ocjenu je dobila šahovnica, potom slijedi geografska karta Hrvatske, Dubrovnik, glagoljica te kuna, pri čemu su potonja tri motiva bila vrlo izjednačena. U toj je telefonskoj anketi svega 300 građana iznijelo svoje prijedloge motiva, a uz Plitvička jezera i prirodne ljepote Hrvatske, građani su također naveli Nikolu Teslu kao mogući motiv za nacionalnu stranu eurokovanica.
Na temelju odabranih motiva HNB će početkom kolovoza objaviti otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura. Grafički oblikovane motive nacionalne strane kovanica eura HNB će sredinom listopada ove godine poslati Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja, ističe se u priopćenju.
Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro.
IZVOR: HRT
