Hrašćinski meteorit prvi je i jedan od najvećih primjeraka zbirke meteorita Prirodoslovnog muzeja u Beču koja je ujedno najveća i najstarija zbirka te vrste u svijetu. Povodom 270. obljetnice njegovog pada 26. svibnja ovaj je muzej izložio i dva originalna crteža pada iz 1751. te veliki crtež meteorita suvremenog američkog umjetnika.
Na nebu iznad općine Hrašćina koja se nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji 26. svibnja 1751. oko 18 sati pojavila se vatrena kugla koja se uz prodoran zvuk nalik eksploziji rasprsnula na dvije željezne gromade težine 39,8 i devet kilograma. Svjetleći meteor navodno se mogao vidjeti s udaljenosti od oko 100 kilometara. Iako su brojni svjedoci tvrdili da je kamenje padalo s neba, većina učenjaka nijekala je izvanzemaljsko podrijetlo meteorita koje tada još nije bilo znanstveno dokazano. Tadašnji car Franjo I. Stjepan zatražio je izvješće o ovom događaju od Zagrebačke biskupije. Veći komad željeza prebačen je u Beč. Isprva se čuvao u carskoj riznici, no 1778. godine premješten je u carsku zbirku naturalija. Nakon toga nastavljeno je prikupljanje meteorita pa je Prirodoslovni muzej u Beču pri otvaranju 1889. godine posjedovao ne samo najstariju, već i najveću zbirku meteorita u svijetu.
Zbog velikog povijesnog značaja meteorit iz Hrašćine zauzeo je posebno mjesto u dvorani Prirodoslovnog muzeja u kojoj su izloženi meteoriti, a također je ovjekovječen u umjetničkim djelima ovog muzeja. Tako se, na primjer, na jednoj od ukupno 20 štukatura u dvorani s dragim kamenjem može vidjeti lik mladića sa zvjezdanom krunom na glavi i modelom hrašćinskog meteorita u ruci. Povodom 270. obljetnice ovog spektakularnog događaja u dvorani s meteoritima izložena su i dva originalna crteža sa zapisima o padu iz 1751. godine. Također je postavljen veliki crtež ovog meteorita koji je ugljenom nacrtao suvremeni američki umjetnik Florian Raditsch. Posjetitelji će ova djela ondje moći razgledati sve do 5. srpnja ove godine.
„Hrašćinski meteorit nije samo od velike važnosti za znanost i povijest, već je to i objekt izvanredne ljepote, vrlo poetičnog oblika i zasigurno jedan od najlegendarnijih primjeraka u zbirci Prirodoslovnog muzeja u Beču”, kazao je Florian Raditsch.
Pad hrašćinskog meteorita od velikog je značaja jer se radi o prvom dokumentiranom padu neke izvanzemljske materije u svijetu. No, uz ovaj željezni meteorit vezano je i vrlo važno otkriće do kojega je došao austrijski tiskar i znanstvenik Alois von Widmanstätten. Analizirajući ovaj uzorak, na njegovom je prerezu uočio posebne linije u strukturi kristala. Na osnovu tog otkrića postalo je moguće razlikovati metalne meteorite od zemaljskog željeza, a te su linije njemu u čast nazvane Widmanstättenove figure.
