Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ponedjeljak je u Josipdolu predstavio 241 milijun kuna vrijedan projekt Karlovac KARST o razminiranja šuma u nekoliko općina i najavio da će se u Hrvatskoj do 2026. razminirati svih preostalih miniranih 250 četvornih kilometara.
Zahvaljujući projektu Karlovac KARST napravit će se i obnova zapuštenih šumskih prosjeka s elementima ceste u duljini oko 43 kilometra, a razminiranje će omogućiti i bolju iskoristivost šuma, rekao je Božinović i izrazio sigurnost da će ovaj projekt žiteljima donijeti kvalitetniji život i otvoriti perspektivu novog zapošljavanja u ovom prekrasnom dijelu Hrvatske.
Zahvalio je svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje su, kako je rekao, „gurale“ hrvatske i europske institucije da se u ovoj županiji razminira 17 od još uvijek miniranih 40 četvornih kilometara te je iznio podatak da je u Hrvatskoj još uvijek nešto manje od 250 četvornih kilometara u osam županija i da se posljednjih godina pojačano povlače europska sredstva za razminiranje s ciljem da se razminiranje završi do proljeća 2026.
Projekt pod imenom „Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije – Karlovac KARST“ detaljnije je predstavila županica Martina
Furdek Hajdin i naglasila da je nakon VRO Oluje 1995. u toj županiji bilo 200 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora, da je on uz 300 milijuna kuna troška razminiranjem reduciran na 40 četvornih kilometara i da se skoro u cijelosti odnosi na šumske površine i to u šest općina.
Rekordan iznos za razminiranje iz EU fondova
Za KARST Karlovac, rekla je Furdek Hajdin, iz EU fondova povučeno je 188 milijuna kuna, najviši ikad dobiven iznos za razminiranje, a tim će se novcem u naredne dvije do tri godine razminirati 17,1 četvorni kilometar šuma u Tounju, Josipdolu, Plaskom, Saborskom i Rakovici.
Furdek Hajdin podsjetila je da je iz EU fondova Karlovačka županija već ranije povukla 29 milijuna kuna za razminiranje 3,8 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta te da su to bila prva europska sredstva za razminiranje u Hrvatskoj.
Voditelj Uprave šuma Ogulin Dragan Rudančić rekao je da je realizacija ovog projekta od strateškog značaja jer “mještani zaslužuju da i na ovom području zauvijek nestanu posljedice rata”.
Rudančić je pojasnio je da će se u sklopu projekta poboljšati i protupožarna infrastruktura.
“Do kraja ove godine obnovit će se i protupožarni prosjeci na 21,8 hektara , ali i biološki obnoviti šuma na 210 hektara”, rekao je Rudančić i zahvalio Vladi što je omogućeno privlačenje sredstava iz europskih fondova. Predstavljanju projekta prisustvovale su saborske zastupnice Nada Murganić i Maja Grba-Bujević.
Hrvatska otvara novu eru u digitalizaciji usluga
Božinović je rekao da nove osobne iskaznice u ovom trenutku neće sadržavati podatke o cijepljenju.
"U ovom trenutku ne", odgovorio je Božinović na pitanje novinara hoće li nove osobne iskaznice sadržavati i podatke o cijepljenju.
Dodao je pritom da je MUP uputio na javno savjetovanje tekst Pravilnika o obrascima i evidenciji osobnih iskaznica te organizacijskim, tehničkim i sigurnosnim mjerama u postupku izdavanja osobnih iskaznica.
“Pustimo da čujemo primjedbe ljudi koji se bave time, možda će biti novih i kvalitetnih prijedloga, ali mislim da definitivno Hrvatska otvara jednu novu eru u digitalizaciji usluga”, rekao je Božinović.
Za spontane 'norijade' maturanata, na kojima se danas okuplja veći broj njih, Božinović je rekao da se nada da se neće odraziti na epidemiološku situaciju.
“Siguran sam da će naša mladost biti na visini svjesnosti i odgovornosti i da će učiniti sve da u tom slavlju ne pretjera, te da će imati u vidu da će se nakon slavlja vratiti doma, gdje možda imaju starije ukućane”, rekao je.
O popuštanju epidemioloških mjera
Božinović je također izvijestio da se vode razgovori o popuštanju epidemioloških mjera, vodeći računa o interesima nekih djelatnosti u Hrvatskoj, te je rekao kako vjeruje da će se moći donijeti odluka o popuštanju mjera u ponoć s četvrtka na petak.
“Tom će se odlukom dopustiti i svadbe, ali ne znam hoće li biti za 150, ali bit će više od 100 i vidjet ćemo koji će se epidemiološki uvjeti i kriteriji trebati zadovoljiti, da će oni morati biti malo strožiji da bi se mogle organizirati svadbe na, hajmo reći, tradicionalan način”, rekao je Božinović.
Odgovarajući da pitanje o ilegalnim migracijama izrazio je bojazan da će se s ljepšim vremenom dodatno povećati pritisak ilegalnih migracija, no da je “hrvatska policija na visini zadatka u zaštiti hrvatske granice, kao i vanjske granice Europske unije”.
“Europska unija razumije, sve više zemalja članica razumije koliko je važna uloga hrvatske policije u zaštiti granica, a pošto je Hrvatska u mandatu ove vlade ubrzano ispunila kriterije, sve su to su elementi da se donese odluka na razini Europskog vijeća o ulasku Hrvatska u Schengenski prostor”, rekao je.
Mi smo, kaže Božinović, svoju zahtjevnu domaću zadaću ispunili, odnosno ispunili smo 281 uvjet iz osam pregovaračkih područja, a posao je to za koji je, kako je dodao, malo tko u Europi davao šanse.
Dodao je da je moguće da se to dogodi za vrijeme predsjedanja Slovenije Europskom unijom.
"Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor prvo je naš interes, ali je to i interes Europske unije, a unutar EU mislim da je to najveći interes Republike Slovenije", zaključio je Božinović.
Izvor: Hina/Vlada
