U Parku prirode Lonjsko polje šišmiši se bude iz zimskoga sna. Zatopljenje donosi povećanje broja insekata kojima se šišmiši hrane, pa počinje njihovo doseljavanje u ljetna prebivališta.
Jedno od njih je nastamba za šišmiše na suvenirnici Posjetiteljskog centra Krapje. Naime, kako šišmiši, uz šumska staništa i spilje, nastanjuju i stare kuće građene od prirodnih materijala, tako su se prije četiri godine počeli doseljavati u zidove suvenirnice. Prostor između drvenih hrastovih planjki i unutarnjeg zida jako se svidio čudesnim letećim sisavcima, no kako oni utječu na higijenu prostora, stručnjaci Parka prirode Lonjsko polje predložili su postavljanje nastambe za šišmiše. To rješenje naslanja se na dobru praksu zaštite šišmiša u svijetu. Na drveno pročelje suvenirnice zimus su stavljene dvije hrastove nastambe za šišmiše s po tri komore.
„Zbog pandemije novog koronavirusa šišmiši su proteklih mjeseci nepotrebno stigmatizirani u dijelu javnosti. Šišmiši u Hrvatskoj tim virusom ne mogu zaraziti ljude, a vrijednost šišmiša za ekološki sustav iznimno je velika. U suvenirnici u Krapju obitavale su čak četiri vrste strogo zaštićenih vrsta šišmiša iz roda patuljastih šišmiša. Sada pratimo kako će šišmiši prihvatiti novu nastambu“, kazala je na Međunarodni dan uvažavanja šišmiša Valerija Hima, stručna voditeljica Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.
Stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode nakon istraživanja u Krapju predložili su uvrštavanje nastambe kao vrijednog nadzemnog lokaliteta na popis Međunarodno važnih skloništa za šišmiše. Nastamba ispunjava kriterije za uvrštavanje na taj popis prema Sporazumu za očuvanje europskih šišmiša organizacije EUROBATS. Tim se sporazumom štiti 51 europska vrsta šišmiša.
Međunarodni dan uvažavanja šišmiša obilježava se 17. travnja kako bi se javnost upoznala s vrijednošću te životinjske vrste. Dnevno šišmiš pojede nekoliko stotina komaraca. Šišmiši tako pridonose ekološkoj ravnoteži smanjujući broj insekata, a neke rijetke vrste pomažu i u oprašivanju biljaka. Na svijetu ima oko 1400 vrsta šišmiša. Žive u prirodi, ali i urbanim sredinama – parkovima, dvorištima te građevinama.
