S konferencije "Tržište rada“: Strani radnici su nam potrebni no nužno je osigurati njihovu integraciju u društvo

S konferencije "Tržište rada“:  Strani radnici  su nam potrebni no nužno je osigurati njihovu integraciju u društvo

U prostorima Hrvatske udruge poslodavaca održana je konferencija „Tržište rada“ u organizaciji medijske kuće Motus Media i Hrvatske udruge poslodavaca, uz programsku podršku Media Intelligencea. Ova konferencija, posvećena izazovima i problematici tržišta rada, okupila je oko stotinu sudionika među kojima su predstavnici poslodavaca, sindikata, strukovnih udruženja, vlasnici malih i srednjih tvrtki, voditelji ljudskih resursa i drugi zainteresirani.

Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili Tomislav Stojak, savjetnik za strateške projekte i razvoj medijske kuće Motus Media, i Igor Pokaz, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i internacionalizaciju.

„Smatramo svojom obvezom da u globalnom okruženju moramo slušati struku i politiku koja donosi odluke, kako bi nam svima bilo bolje. Danas nema smisla razgovarati zašto se prije dvadeset godina nisu donosile neke politike. No, idemo razgovarati, svatko na razini svoje odgovornosti, što možemo učiniti u budućnosti. Drago nam je da smo konferenciju organizirali s HUP-om i da nas podržavaju jer dijalog između poslodavaca i sindikata, koji su također ovdje, mora postojati”, istaknuo je Stojak.

Igor Pokaz osvrnuo se na problematiku stranih radnika: „Podržavamo novi Zakon o strancima i integraciju stranih radnika, ali postoji prostor za poboljšanje. Trendovi produljenja radnih dozvola mogli bi smanjiti nagli uvoz i ostvariti zadržavanje radnika. Hrvatska se susreće s radnicima iz udaljenijih zemalja, iz drugačijih sociokulturnih okruženja. U ovom trenutku nemamo smjer kako zadržati kvalitetnu radnu snagu, ali i kako osvijestiti da iz zemlje iseljenika postajemo zemlja useljenika. Velike nade polažemo u mogućnost povratka iseljenih Hrvata, ali i pronatalitetne mjere“, rekao je u svom izlaganju Pokaz.

Na prvoj panel raspravi pod nazivom "Tržište rada između uvoza radnika, digitalizacije i obrazovanja: Kako popuniti praznine?" sudjelovale su Sabina Škrtić, konzultantica, vlasnica tvrtke Sahem Consulting, Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Kristina Alerić, voditeljica Odjela za tržište rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga, Hrvatska udruga poslodavaca.

Sabina Škrtić je istaknula kako smo dobili multikulturalnost, ali ne ono što želimo, te da nam i dalje turizam gradi BDP: „To je važna grana, ali ju je trebalo iskoristiti na važan način. No, dok god funkcioniramo na otvorenju shopping centara, apartmana i hotela, oni imaju potrebe za pet posto visokoobrazovane radne snage. Njima trebaju radnici za jednostavne operativne radnje. Nemamo nikakvu viziju, ali onda smo na dobrom putu da je napravimo“, kazala je Škrtić.

Jasenka Vukšić navela je kako su oko jedne trećine svih zaposlenih u građevini u Hrvatskoj, odnosno oko 50 tisuća ljudi, stranci. „Dijelom je to prihvaćeno, građevinski sektor već 30 godina ima kolektivni ugovor. Ulažemo u neformalno obrazovanje, licenciranje radnika, a važan nam je i socijalni dijalog. Velik broj radnika je dobio certifikate na trošak radnika, nakon čega su država i inspekcija rekla da ih ne priznaju. Dakle, sve je to uzaludno ako inspektor kaže da ne priznaje certifikat”, ukazala je na jedan od problema Vukšić.

Zlatica Štulić rekla je kako se promijenila situacija s ugovorima na određeno, te su poslodavci počeli ljudima nuditi ugovore na neodređeno ili uz veoma kratki probni rok.

“Bazen bivše Jugoslavije je ispražnjen i počeli su dolaziti stranci iz udaljenijih zemalja, prvo u distribuciju i skladišta, a sada, usvajanjem jezika i u maloprodaju. Važno je da znaju komunicirati. Problem je što je puno toga prepušteno poslodavcima koji su sami morali organizirati škole jezika, država je tu mogla učiniti više“, secirala je Štulić situaciju u sektoru trgovine.

Kristina Alerić kazala je kako je zanimljivo vidjeti da polovina novih u sustavu nezaposlenih iz njega izađe u šest mjeseci. “Prilike za zapošljavanje su velike i imamo kratkotrajnu nezaposlenost, prilika za posao postoji za sve koji žele raditi. Trajno nezaposlene također se može staviti na tržište rada. Prije mnogo godina kolege iz Irske, kada smo mi imali visoku nezaposlenost, rekli su nam da su i za takve kategorije ljudi pronašli zaposlenje. Tada nismo vjerovali, kao što nismo ni vjerovali da će nam se ovo dogoditi“.

Na panelu Radni uvjeti i fleksibilnost: Kako pomiriti potrebe poslodavaca i zaposlenika? nastupili su Lucija Kontrec, viši suradnik – specijalist ljudskih resursa iz Hrvatskih cesta, Tina Miličić, Voditeljica kulture i brenda poslodavca Atlantic Grupe, Jasna Pipunić, predsjednica SING-a, sindikata gospodarstva, i članica NO INA d.d. te Tanja Pureta, osnivačica i direktorica tvrtke Ramiro.

Tina Miličić rekla je kako su danas radnici puno manje spremni davati maksimum svojih resursa i ići iznad granica. „Dobrog radnika je teško pronaći. Poslodavci žele lojalnog radnika koji je spreman doprinositi i ostvarivati rezultate. Nije jednostavno opstati na tržištu, poslodavac se mora osloniti na svakog radnika. S druge strane, radnik je spreman dati manji dio svojih resursa nego prije, napravit će ono što se traži na radnom mjestu, a cilj ne percipira kao zajednički ili nešto što je njegova odgovornost“ rekla je Miličić.

Jasna Pipunić odgovorila je na pitanje gubi li INA kvalitetan stručni kadar. “Stav je sindikata da plaća mora biti primjerena, a podaci nam ne idu u korist. Dvije trećine radnika radi ispod prosječne plaće u Hrvatskoj. Dobit raste tri puta više nego plaća. To je okruženje u kojem živimo. INA nije isključena iz procesa koji se događaju 24 sata dnevno. Ne govorimo samo o benzinskim postajama, nego i o radnicima na postrojenjima i bušotinama. INA nije cijepljena od gubitka kadra, ali mi u sindikatu smatramo ključnim plaće“ navela je Pipunić.

Lucija Kontrec rekla je, iz perspektive Hrvatskih cesta, da najviše iskustava imaju s naručivanjem radova jer je njihov posao upravljanje, a ne gradnja.

“Državne tvrtke glase kao firme koje ne ulažu, moje iskustvo je drugačije. Hrvatske ceste ulažu u tehnologiju, kupuju se potrebni programi, obučavamo zaposlenike. Uveli smo dim-sustav, kroz centralni tehnološki sustav svi komuniciraju što su učinili i što rade. Nema više dopisa. To je veliki napredak i mislim da takav sustav samo naša tvrtka ima”, otkrila je Kontrec.

Tanja Pureta komentirala je zašto je potrebno na vrijeme prepoznati potrebe za radnom snagom i prilagoditi uvjete rada.

“Promjene na tržištu rada danas su jako brze, poslodavac koji se zatvori u čahuru i ne gleda što se događa je u velikom problemu. Ne treba samo gledati, nego i reagirati pa čak i predvidjeti. Treba gledati tržište, ali i unutar svoje organizacije, da ne iskliznu neki dobri ljudi jer ih netko nije vidio ili čuo. Zaposlenike jako veže uz organizaciju ako ga se pohvali, zahvali mu se, da mu se neka povratna informacija. Zaposlenik kada dobije zadatak očekuje da će netko reći, to je dobro ili nije. Ako nakon obavljenog zadatka više nitko ne gleda je li to dobro obavljeno ili nije je strašno demotivirajuća. A koliko je mala stvar jednostavno pohvaliti zaposlenika”, zaključila je Pureta.

Marina Šunjerga iz Media Intelligencea vodila je razgovor 1 na 1 s Irenom Weber, glavnom direktoricom Hrvatske udruge poslodavaca.

Irena Weber istaknula je kako je nedostatak radne snage jedan od kritičnih problema na tržištu rada: “Da i nije došlo do pada nataliteta i iseljavanja ljudi u najboljim godinama i u tom slučaju bi imali manjak radne snage zbog rasta BDP-a. Imamo povijesno najveći broj zaposlenih. A sada imamo i pad nataliteta i iseljavanje. Problem je kompleksan i treba ga rješavati na nekoliko kolosijeka“, rekla je Weber te dodala kako se mladi kasno uključuju na tržište rada, a premalo su aktivne i žene, iako je interesantno da su u dobi iznad 55 godina aktivnije nego što je prosjek EU.

Weber je spomenula i brojku od 130 tisuća stranih radnika koji su uglavnom zaposleni na poslovima nižih plaća i niže dodane vrijednosti, gdje nije realno očekivati veću integraciju koliko god truda se uložilo. Istaknula je da je teško privući strane studente zbog niza barijera. Na njima se radi, ali nedovoljnom brzinom. Zakon o strancima koji je donesen u suradnji s HUP-om uklonio je dio tih barijera, rečeno je, ali ne rješava ključne probleme hrvatskog tržišta rada.

Weber se osvrnula i na porez na dohodak koji iznosi oko 44 posto i među najvećima je u Europi. Također smatra da Vlada koristi krive pokazatelje tvrdeći da imamo niske poreze, a stvarnost je da smo treći najgori u EU.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.