Nakon što je Vlada u listopadu predstavila Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. kojim se prepoznaje i nude rješenja za problematiku priuštivog stanovanja, i saborski Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, na čelu s njegovim predsjednikom Mišom Krstičevićem, održao je u četvrtak tematsku sjednicu u cilju pružanja niza informiranih mišljenja o aktualnim prijedlozima Nacionalnog plana i njihove razrade.
- Smatram da stan treba biti cjenovno dostupan i priuštiv i na određeni način predstavlja temeljnu ljudsku potrebu i temeljno ljudsko pravo. Prema međunarodnom pravu siguran stan znači da ne trebate brinuti da ćete biti deložirani ili ga nećete moći platiti. To znači da ćete moći živjeti u skladu sa svojom kulturom, sa svojoj zajednicom, susjedima, blizu škola i vrtića. No tržište za ove odrednice ne mari. Govoreći o krizi stanovanja i zaokretu stambene politike moramo biti hrabri, ali i oprezni, jer nije riječ o kratkom razdoblju, uvodno je, među ostalim, rekao Krstičević i dodao kako je stanovanje prepušteno tržištu, a da povijesne iznimke govore u prilog tome da stambene politike mogu generirati priuštiv stan.
Na sjednici su sudjelovali brojni stručnjaci koji se bave pitanjima prostornog uređenja, građenja i stambene politike (v. popis sudionika u dodatnim informacijama).
Državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir uvodno je u kratkim crtama predstavio Nacionalni plan koji predstavlja krovni i prvi srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja. Prema raspoloživim podacima Ministarstva, 40 posto stambenog fonda ili otprilike 958 tisuća stanova u Hrvatskoj ne služi stanovanju, dok se istodobno procjenjuje kako u Hrvatskoj nedostaje između 230 i 290 tisuća stambenih jedinica. –Tri su cilja Nacionalnog plana: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja. Ti ciljevi će se postići kombinacijom četiriju poluga: financijskom, poreznom, zemljišnom i ekološko-energetskom. K tome će biti potrebne izmjene barem pet-šest zakonskih propisa, pojasnio je Uhlir.
Ugodno iznenađena Nacionalnim planom bila je Iva Marčetić, arhitektica i znanstvena suradnica s Fakulteta za arhitekturu, urbanizam i krajobrazno planiranje Sveučilišta u Kasselu koja u ukazala na opasnost da se pojam priuštivog stanovanja poistovjeti s pojmom socijalnog stanovanja. Ključnim pitanjima u rješavanju problematike priuštivog stanovanja smatra donošenje kvalitetnog zakona o najmu stanova, kako se država planira odnositi prema praznim stanovima te pitanje tko će efikasno upravljati tim stanovima, ali i problem razlike između tržišnih i priuštivih najamnina. Ne manje važnim Marčetić smatra da se poreznom politikom stimulira održiva provedba predloženih mjera.
Marko Horvat sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i sudionik u međunarodnom projektu priuštivog i održivog stanovanja Re-Dwell dao je komparativni pregled stambenih politika u Europi s naglaskom na Hrvatsku, Sloveniju i Slovačku. – Kada govorimo o priuštivnom stanovanju, fokus je na odnosu države i socijalnog odnosno priuštivog najma. – Stanovanje je sve više tema u javnosti, politici, a osobito među mladima u, primjerice, Sloveniji gdje zbog neuspjelog projekta najma kroz državnu agenciju izlaze čak i na prosvjede, rekao je Horvat. Za to vrijeme se u Hrvatskoj promiče vlasništvo, obilježeno slabim institutom najma i slabim povjerenjem građana u institucije, dodao je Horvat naglasivši kako je potrebna modernizacija
sustava subvencija najamnina, budući da je iskorištenost raspoloživih sredstava kroz Središnji ured za demografiju i mlade na tek 11,1 posto.
Također pohvalivši stručnost u izradi Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030., a osobito podataka koje je pružio Ekonomski institut, socioekonomski analitičar Toni Prug smatra da je stanovanje temeljno pravo i sastavni element gospodarstva koje treba sagledavati multidisciplinarno, pritom uvažavajući tržišne mehanizme. –Izuzetno mi je drago da ovaj put u Hrvatskoj imamo spremnost na raspravu o ovoj temi, no potrebni su nam što kvalitetniji i transparentniji podaci Državnog zavoda za statistiku da temu stanovanja obuhvatimo na makroekonomskom nivou, zaključio je Prug.
Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje govorio je o kvaliteti stanova u ovisnosti o stambenoj politici. -Ako se netržišna, javna stanogradnja svodi na najosjetljiviju skupinu građana, onda se takva socijalna stanogradnja svodi na što jeftinije troškove za zemljište i izgradnju, pa se tada postavlja i pitanje kvalitete življenja, posebice prometne povezanosti, energetske učinkovitosti i dostupnosti javnih usluga. Takav model nije dobar i sada se kroz europske politike napušta, jer ne postiže ciljeve kvalitetnih strategija stanovanja, zaključio je Jeras.
Gojko Bežovan, voditelj doktorskog studija socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu, skrenuo je pozornost, između ostaloga, na opasni trend financijalizacije tržišta nekretnina te na probleme zemljišne politike koja treba riješiti probleme nepostojeće infrastrukture na zemljištima za izgradnju, a što sve ulazi u cijenu izgradnje stana.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter potvrdila je u svom izlaganju kako je pravo na adekvatno stanovanje definitivno ljudsko pravo i jedno od ekonomskih i socijalnih prava kod kojih se često ne razumije što je uloga države. Uloga države nije da svakome dodijeli ili izgradi stan, nego da zakonima i politikama uredi pitanje stanovanja na način da s jedne strane imamo osigurano socijalno stanovanje, a s druge strane priuštivo stanovanje, kazala je pučka pravobraniteljica i dodala kako je u sedam posljednjih godišnjih izvješća te institucije ukazivano na potrebu donošenja strateškog dokumenta.- Cijeli niz ministarstava morat će se uključiti u donošenje potrebnih zakona i podzakonskih akata, jer promjenom jedne ili dvije riječi će se promijeniti život korisnika, naglasila je Šimonović Einwalter i dodala da je ovim planom izostavljeno pitanje socijalnog stanovanja.
-Meni se kao najslabija karika čine jedinice lokalne samouprave koje nemaju dostatne kapacitete kako bi se bavile pitanjem priuštivog stanovanja, istaknula je zastupnica Vesna Vučemilović koja smatra da bi gradove i općine trebalo potaknuti na širenju komunalne infrastrukture.
Članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Ljubica Lukačić ukazala je i na problem osoba s invaliditetom, čiji bi status u kontekstu predmetne politike također trebalo uzeti u razmatranje.
Na prenapregnutost građevinskog sektora i trend povećavanja cijena ukazao je član Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Ivica Ledenko koji smatra da će razvoj sustava priuštivog stanovanja biti vrlo izazovan. – Vlada svojim mjerama kratkoročni najam želi pretvoriti u dugoročni, što u nekim dijelovima zemlje nema smisla, osobito u pretežito turističkim mjestima. Na povećanje cijena utjecalo je i otvaranje tržišta strancima koji sve
više ulažu u nekretnine u Hrvatskoj, a ulazak u članstvo OECD-a taj će trend povećanja cijene kvadrata dodatno pojačati, zaključio je Ledenko.
Darije Hanzalek iz Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je skupinu građana s nižom platežnom moći i mladih koji su napustili zemlju te problem kako ih privući na povratak.
–Potrebno je staviti u funkciju, ali i graditi što veći broj stanova za ciljane skupine, za mlade i mlade obitelji, naglasio je Hanzalek. Po pitanju pravne sigurnosti najmoprimaca i najmodavaca, Hanzalek smatra kako je to više pitanje pravosuđa, nego postojećih zakona.
-Nema jedinstvenih stambenih politika za sve države, nego svaka pojedinačno treba biti usklađena s potrebama te države, ponovila je zastupnica Majda Burić izrazivši želju da Nacionalni plan kao prvi takav dokument od neovisnost Hrvatske, što prije uđe u javnu raspravu. -Riječ je o strateški važnom dokumentu za koji očekujem da postigne širi društveni konsenzus, zaključila je Burić.
Zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek navela je kako su zbog reforme lokalnih poreza cijene dugoročnog najma proteklih mjeseci zabilježile značajan porast i dodatno poremetile tržište. Uz to je ukazala na problem prostornog planiranja u jedinicama lokalnog samoupravljanja.
-Razgovarajući o poreznim zakonima koji bi trebali dovesti do priuštivog stanovanja odnosno do razvoja dugoročnog nauštrb kratkoročnog najma stavljanjem u funkciju praznih privatnih, ali opet ne i državnih nekretnina, nismo dobili odgovor o kojem je broju praznih nekretnina riječ niti koje će benefite državni proračun imati kroz oporezivanje i što će to značiti za krajnje korisnike i cijenu kvadrata stana, naglasila je, između ostaloga, potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac.
Zaključujući raspravu, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir zahvalio je svim sudionicima tematske sjednice o Nacionalnom planu stambene politike RH do 2030. rekavši da će se u sklopu nove stambene politike urediti stambeni fond, promijeniti šest do sedam zakona u želji da se budućim generacijama omogući priuštivo stanovanje. – Učili smo na tuđim lošim primjerima, poznati su nam i dobri primjeri, prilagodili smo ono što je dobro našim uvjetima i uvjeren sam ispred radne skupine od 26 stručnjaka, koji su sudjelovali u izradi Nacionalnog plana, da je odrađen vrhunski posao, a što će hrvatska javnost imati prilike vidjeti u javnom savjetovanju ovog dokumenta, završio je Uhlir svoje izlaganje.
