U zagrebačkom hotelu International u organizaciji Motus Media Grupe održana je konferencija “Budućnost hrane i maloprodaje” na kojoj su brojni stručnjaci i sudionici u procesu proizvodnje i distribuciji hrane u Hrvatskoj govorili o izazovima i problemima s kojima se suočavaju, kao i potrebnim rješenjima.
S obzirom na brze tehnološke inovacije, promjene u potrošačkim navikama i sve većem naglasku na održivosti, sektor hrane i maloprodaje suočava se s izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost naše globalne prehrambene infrastrukture.
Potrošačima je, jasno, najvažnija cijena, ali i kvaliteta i sigurnost proizvoda koje kupuju i na kraju jedu. Stoga je konferencija “Budućnost hrane i maloprodaje” dala odgovore na ključna pitanja što će se dogoditi s domaćom poljoprivrednom proizvodnjom, je li naša hrana sigurna, kvalitetna i konkurentna u odnosu na uvoznu robu na domaćem tržištu.
“Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme od koronakrize, do rata o Ukrajini. Briga o okolišu, klimatske promjene, održavanje dobavnih lanaca i proizvodnje, uz novu tehnologiju važni su elementi koji će kreirati ovo područje”, ustvrdio je uvodno Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
No, domaća se proizvodnja hrane suočava s još izazova od kojih neki traju desetljećima.
"Da bismo mogli govoriti o budućnosti hrane i maloprodaje, u Hrvatskoj i EU treba prije svega analizirati i reći u kakvoj se situaciji po pitanju proizvodnje nalazimo. Hrvatska je lani ostvarila najveći, povijesno gledajući, vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda. To je bilo 1,9 milijardi eura, odnosno 30 posto u odnosu na 2020. godinu. Izvoz nam pada za 2,5 posto, a uvoz raste na 10 posto. U ovoj godini je pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67 posto”, ustvrdio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora osvrnula se na dugotrajni pad domaće potrošnje, ali i na prilike s kojima se suočavamo na domaćem tržištu hrane.
"Pravo je pitanje želimo li svoje gospodarstvo bazirati na turizmu ili ćemo se preorijentirati na proizvodnju, naročito hrane, bez koje nema života. Hrvatska ima sve prirodne resurse za proizvodnju hrane. Potrebno je transformirati ovaj sektor i preorijentirati ga s proizvodnje sirovina za izvoz te ga prenamijeniti za proizvodnju svježih i praktičnih proizvoda te proizvoda prilagođenih tržištu, što uključuje i kružno gospodarstvo", rekla je Petir i nastavila:
"Zato trebamo jačanje kapaciteta proizvodnje, prerade i skladištenja proizvoda, edukaciju na kojoj se radi, ali i potrebu prepoznavanja primjera jačanja ovog sektora. Hrvatska je putem zajedničke europske poljoprivredne politike dobila 5 milijardi eura, no mnogi se slažu da novac za rješavanje svih problema u našoj poljoprivredi nije dovoljno", rekla je.
Govorila je i o sigurnosti hrane. Uspostavljena je Alpe-Adria-Dunav regija koja bi trebala biti GMO free. Odaziv drugih zemalja je vrlo dobar jer je to mjera za promociju ekološke poljoprivrede i seoskog turizma. Uložen je niz primjedbi Europskoj komisiji zbog tehnika modifikacije i patentiranja biljaka i sjemenja. Predložila je i uspostavljanje jedinstvenog roka trajanja smrznutog mesa i mesnih proizvoda u cijeloj EU.
"Danas možete doslovno naći dinosaure u hladnjacima i mislim da to nije dobro”, zaključila je.
No, s obzirom na to da sve više hrane uvozimo, a samodostatni smo samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, postavlja se pitamo je li sav novac koji je EU uložila u domaću poljoprivredu, a riječ je o 10 milijardi eura, opravdano dodijeljen i potrošen na kvalitetan način.
"Ne učimo iz teških situacija. Nismo naučili puno voditi poljoprivredu. Ali, optimist sam, jer mislim da ima mogućnost, resursa, novca i znanja. Možda nam je potrebno da tresnemo u zemlju pa da se osvijestimo", ustvrdio je Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede, HGK
"Radi se o tradicionalnim, vrlo otpornim i žilavim proizvodnjama. Prilagodbe se događaju, trebale bi biti brže, ali to su djelatnosti koje nikad neće propasti, jer dok ima ljudi trebat će i hrane. Na nivou Vlade bi trebale postojati stručne grupe koje bi trebale sve detaljno definirati. Naša strategija je napisana i za Bugarsku i Azerbajdžan. Kad bi suradnja bila bolja i kad bi se na nivou vlade više razgovaralo o proizvodnji hrane, mislim da bi to bilo rješenje", rekla je konzultantica u sektoru prehrane Zvjezdana Blažić.
No, veliki je problem i bacanje hrane. Domaća kućanstva prednjače u neracionalnoj potrošnji hrane, što se na kraju ogleda u praznijem novčaniku i velikim količinama otpada.
“Još 2021. godine su provedene prva istraživanja o otpadu o hrani na svim razinama. Preko 286.000 tona hrane se baca godišnje, od čega je 216.000 tona iz kućanstava. U kućanstvima nam otpada 54 kilograma po stanovniku i tu smo malo ispod europskog prosjeka”, otkrila je Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodavši da su raspisali natječaje za projekte kojima nastoje postići globalni cilj o smanjenju količine otpada od hrane za 50 posto do 2030. godine.
Ipak, čini se da bacamo kvalitetnu hranu: "Mogu odgovorno reći da je hrana proizvedena u Hrvatskoj kvalitetna i da bi se potrošači trebali orijentirati na domaće proizvode. Potrošači bi trebali ući u dubinu i pogledati sastav i deklaracije - vidjeli bi da je dobar dio hrane uvezen iz drugih europskih i trećih zemalja. No potrošači sasvim sigurno jedu sigurnu hranu. Naš sustav je integriran u europski sustav sigurnosti hrane koji je jedan od najstrožih na svijetu. No stvar je cijene koliko će potrošač kvalitetnu hranu jesti", rekao je Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane, HAPIH-a te zaključio:
“U Europi je prihvaćen termin standarda koji označava kvalitetu hrane i njihov utjecaj na zdravlje. Sad kad vidimo posljedice klimatskih promjena, moramo pripaziti na dolazak novih štetnih mikroorganizama koji nisu samo štetni za životinje, nego i za ljude, prije svega mislim na zoonoze. Imamo spremne projekte vrijedne oko milijun eura u kojima ćemo praćenje i pravovremene odgovore uspostaviti u tri godine Sve češće smo svjedoci povlačenja hrane s polica i to je znak odgovornog funkcioniranja sustava. Sami distributeri su odgovorni za stavljanje hrane na tržište i kontrolama se provjerava ako do nečega dođe”.
Na konferenciji su sudjelovali: Zdravko Tušek, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; Mirko Budiša, zamjenik direktora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam; Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora; Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, Geja savjetovanje d.o.o.; Luka Cvitan, upravitelj proizvođačke organizacije JabukaHR i direktor logističko-distributivnog centra Jabuka LDC; Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede, HGK; Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane, HAPIH; Sanja Lugomer Ćuk, izvršna direktorica, Perfa-Bio d.o.o.; Marijan Lukač, osnivač i vlasnik firme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač i Ivan Šulog, direktor izvoza, ŠULOG d.o.o.
