Predsjednik Vlade Plenković sudjelovao je danas na svečanom uručivanju ugovora u okviru drugog Poziva: Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, istaknuvši tom prigodom demografsku revitalizaciju kao strukturni, ključni problem hrvatskoga društva i opstanka hrvatskoga naroda. Kazao je kako je obrazovanje temelj uspjeha svakog pojedinca i svakog društva, a ono počinje na predškolskoj razini, stoga je cilj Vlade da do 2030. broj djece koja idu u vrtiće bude 97 posto.
Mi smo prije nego je pandemija COVIDA-19 pogodila cijeli svijet, podsjetio je premijer, već imali značajna ulaganja u izgradnju, dogradnju i opremanje dječjih vrtića iz različitih izvora, te je u našem prvom mandatu bilo otprilike 500 takvih ulaganja.
Istaknuo je da je na razini Europske unije 2020., upravo u vrijeme kada je Hrvatska prvi put predsjedala Vijećem Europske unije, donesena odluka kako na veliki, zajednički problem, nastao zbog ekonomskih posljedica na naše države, naša gospodarstva i naše društvo, a kao posljedica pandemije, treba dati veliki odgovor.
Zato su na političkoj razini, kazao je Plenković, dogovoreni instrumenti iduće generacije, sa 750 milijardi eura za cijelu Europu, za oporavak i jačanje otpornosti europskog gospodarstva, a Hrvatska se tu izborila za 10 i pol milijardi eura, što je 15% hrvatskog BDP-a.
Dodijeljena sredstva kanaliziramo na različite sektore, istaknuo je, na različite resore, odnosno na ravnomjerni regionalni razvoj, kroz provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a upravo je koncept tog plana Hrvatska iskoristila kako bi riješila svoje prioritete.
Premijer je podsjetio kako je veliki dio tih sredstava izdvojen za nadogradnju sredstava iz Fonda solidarnosti, namijenjenih za obnovu Grada Zagreba i Banovine.
Prioritetne teme do kraja ovog desetljeća
Govoreći o četiri prioritetne teme kojima će se Hrvatska baviti sljedećih godina, do kraja ovog desetljeća, od čega je jedna tema demografska revitalizacija, Plenković je naglasio važnost Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, dokumenta koji je postavio temelje kako se baviti strukturnim, ključnim problemom hrvatskoga društva i opstanka hrvatskoga naroda.
Druga tema ide u korak s najvećim globalnim izazovom, a to su ubrzane klimatske promjene i njihove posljedice za naš način života, prije svega za našu energetsku sigurnost, smatra premijer, i ona podrazumijeva brzu tranziciju na obnovljive izvore energije, odnosno napuštanje fosilnih goriva, što je jedini način da se osigura priuštivo financiranje energenata dugoročno.
Mi smo se krenuli baviti i trećom temom, kazao je, a to je digitalizacija, te zato imamo i Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju, a prva smo zemlja unutar Europske unije koja je izradila strateški dokument koji govori o putu u digitalno desetljeće, gdje se radna mjesta brzo mijenjaju zbog nevjerojatnog, fascinantnog napretka tehnologije.
Četvrta tema, koja predstavlja temelj uspjeha svakog pojedinca i svakog društva je obrazovanje, rekao je premijer, dodavši kako obrazovanje počinje upravo na ovoj predškolskoj razini.
Istaknuo je kako je Hrvatska 2020. imala, od ukupnog broja djece, 78 posto djece u vrtićima, te je naglasio ambiciju da do 2030. broj djece koja idu u vrtić bude 97 posto, kazavši kako je način da to učinimo povećanje kapaciteta vrtića.
Ukupno 25 tisuća novih mjesta za najmlađe u vrtićima
Nastavno na to, Plenković je spomenuo prvi Poziv, vrijedan 163 milijuna eura, investiranih u 248 dječjih vrtića.
Ovaj drugi Poziv uključuje dodatnih 94 vrtića, rekao je, dok će treći Poziv, koji će Ministarstvo znanosti i obrazovanja napraviti, dodati na ovih 21.300 novih mjesta u vrtićima, još 3700 mjesta, dakle ukupno 25 tisuća novih mjesta za najmlađe u vrtićima.
„Međutim, kada pogledate da mi imamo investicije u 800 dječjih vrtića u samo osam godina, onda kada zbrojimo sve gradove, sve općine, sve županije, nema praktički kraja u Hrvatskoj, gdje nije bilo neke investicije koja je poduprla središnja vlast da se diljem Hrvatske grade dječji vrtići“, zaključio je predsjednik Vlade, napomenuvši kako je to dokaz ravnomjernog regionalnog razvoja.
Nikad veća ulaganja u hrvatski obrazovni sustav
Kazao je da je Vlada napravila prave poteze kako bi jedinicama lokalne samouprave olakšala da osiguraju odgovarajući broj mjesta u dječjim vrtićima.
Premijer je podsjetio i na predviđena ulaganja od 2,5 milijardi eura u predškolske ustanove, osnovne i srednje škole te visokoškolske institucije, naglasivši da je riječ o nikad većim investicijama u obrazovni sustav.
Istaknuo je i Vladinu odluku o sufinanciranju troškova prehrane, koja je omogućila besplatan obrok za svu djecu u hrvatskim osnovnom školama, kao i odluke o besplatnim udžbenicima i besplatnom prijevozu.
Plenković je poručio kako su sva ova ulaganja dio širega projekta jačanja obrazovne infrastrukture diljem Hrvatske, što će, rekao je, omogućiti kvalitetno obrazovanje mladih generacija kako bi bili uspješni i konkurentni na domaćem, europskom i globalnom tržištu rada.
