Održivo upravljanje morskim resursima i korištenje novih tehnologija u zaštiti mora bile su teme današnje konferencije koja je održana u HGK u organizaciji Veleposlanstva Italije u Zagrebu i Hrvatske gospodarske komore. Događaj Uloga plavog gospodarstva u Jadranskom moru u promicanju održivog razvoja između Italije i Hrvatske okupio je vrhunske talijanske i hrvatske stručnjake s ciljem jačanja suradnje dviju zemalja na području plavog gospodarstva.
"HGK je kao nositelj strateškog Interreg projekta InnovaMare iu suradnji s talijanskim kolegama povezala više od tri stotine tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija u plavo gospodarstvo. Jedan od ključnih rezultata projekta je novoosnovani Digital Innovation Hub u Šibeniku, čiji je HGK jedan od osnivača.Kroz hub ćemo pokrenuti nove projekte s ciljem pozicioniranja Hrvatske i Italije kao vodećih centara razvoja, ispitivanja i validacije pomorskih tehnologija za održivost Jadranskog mora, “ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš .
Radoš se osvrnuo i na važnost Sporazuma o razgraničenju isključivih gospodarskih zona koji su Italija i Hrvatska potpisale prije gotovo godinu dana u Rimu, ocijenivši ga značajnim korakom u svijesti o važnosti zaštite ovog prirodnog bogatstva koje naše zemlje dijele i kakve implikacije to ima na gospodarstvo i radna mjesta.
"U Italiji postoji visoka razina svijesti o vrijednosti plave ekonomije. Dodatni zamah razvoju daju regionalni sporazumi, kao i odgovarajuća potpora financijskih institucija", rekao je talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Pierfrancesco Sacco koji je istaknuo da, između ostalog, cilj ovog događaja je poticanje veće operacionalizacije projekata u suradnji s hrvatskim i talijanskim tvrtkama.
Vrednovanje pojedinih struka te razmjena znanja i iskustava između talijanske i hrvatske strane u kontekstu novih izazova zbog klimatskih promjena temelj su jačanja mjera zaštite ekosustava Jadrana u sklopu brojnih programa prekogranične suradnje ( Interreg Italija-Hrvatska) financiran od strane Europske unije i međunarodnih institucija (Svjetska banka i dr.), kao i nedavno dogovoreni trilateralni sporazum između Italije, Slovenije i Hrvatske o suradnji na sjevernom Jadranu.
"Plavo gospodarstvo u Hrvatskoj zapošljava 170 tisuća radnika. To su turizam, brodogradnja, ribarstvo - sve one djelatnosti koje pokreću jadransko gospodarstvo. Suradnja Hrvatske i Italije po pitanju plavog rasta dolazi vrlo prirodno, a ključna poluga su EU fondovi što može potaknuti daljnja ulaganja.“, rekao je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić. Pohvalio je projekt InnovaMare i bazu znanja i partnerstva koja su nastala u sklopu njega te najavio dodatne mogućnosti financiranja plavog rasta bespovratnim sredstvima u sklopu Industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske.
Strateški projekt InnovaMare predstavio je njegov voditelj Mateo Ivanac , ujedno i voditelj Odjela za inovacijski sustav HGK, te najavio završnu konferenciju projekta koja će se ovog petka održati u Šibeniku, mjestu održavanja novi centar za digitalne inovacije. U tijeku je akademija za studente relevantnih struka kako bismo ih motivirali za razvoj tehnologija za zaštitu Jadrana, rekao je Ivanac.
U sklopu događanja održane su dvije panel rasprave s ciljem povezivanja svih relevantnih aktera dviju država i dodatnog poticanja nastojanja u zaštiti morskog i obalnog okoliša, uz istovremeni razvoj gospodarske aktivnosti.
Na panel raspravama sudjelovali su visoki predstavnici institucija, istraživačkih centara, sveučilišta i međunarodnih organizacija iz obiju zemalja, među kojima su bili: Centar za inovacije i EU projekte HGK, Klaster morskih tehnologija mareFVG iz Monfalconea, Odjel za promicanje međunarodne suradnje i istraživanja pri Talijanskom institutu za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku (OGS) iz Sgonice kod Trsta, Institutu za biološke morske resurse Talijanskog istraživačkog vijeća (CNR-IRBIM), Talijanskom institutu za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA). ), Uprava za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede RH, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković,Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije (LABUST) Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
