Lani je broj prometnih nesreća porastao na 32.500, a broj nesreća s ozlijeđenim osobama veći je za više od devet posto. Velik je porast poginule djece – preko 15 posto u odnosu na 2021. Gotovo 7,5 puta opasnije je biti sudionik u prometu na motociklu nego u automobilu. Broj poginulih u željezničkim nesrećama udvostručio se, 20 ljudi je izgubilo život. Ni naša autobusna stajališta nisu u dobrom stanju.
Kako sudionici, vozila i infrastruktura utječu na sigurnost u prometu bila je tema konferencije " Nesreće se ne događaju, one se uzrokuju " koja je održana danas u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
"Sigurnost svih sudionika u prometu jedna je od najvažnijih kategorija svakog prometnog sustava. EU ima ambiciozan plan da do 2050. godine smanji broj poginulih na cestama na nulu, tzv. "viziju nula". Kad uzmemo da S obzirom na Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa potrebno je zajedničko djelovanje kako bi se zadani ciljevi uspješno ispunili“, rekla je Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet .
Tomislav Mihotić , državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekcijski nadzor te zračni promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, osvrnuo se na cestovnu infrastrukturu čiji se završetak očekuje uskoro te pozvao na odgovornost u prometu, podizanje svijesti i suradnja svih dionika u prometu.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuo je ključne zahvate u postojećem zakonodavstvu koji su dali rezultate, poput regulacije novih vrsta prijevoznih sredstava. "Nesreće nisu prirodne, one imaju uzrok. Na nama je koji smo odgovorni za kreiranje politike uklanjanja tih uzroka", rekla je Milina.
Prometni stručnjak Ivan Čabraja iz tvrtke Pismorad istaknuo je kako bi pravilno projektiranje i izvedba signalizacije te njezino poštivanje rezultiralo smanjenjem broja nesreća i smrtno stradalih.
Posebnu pozornost treba obratiti na prometnu signalizaciju u blizini obrazovnih i zdravstvenih ustanova, kazao je Čabraja.
Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet najavio je da će jedan od rezultata ove konferencije biti obnova horizontalne i vertikalne signalizacije i asfalta oko dviju zagrebačkih osnovnih škola - OŠ Tina Ujevića i OŠ Dragutina Domjanića, čime će se izraditi tvrtka Pismorad u suradnji s Gradom Zagrebom i HGK .
“Na svim školama koje se obnavljaju nakon potresa, Grad Zagreb obnavlja i signalizaciju”, dodao je Korlaet.
Vedran Tomičić iz Arrive Hrvatska komentirao je stanje autobusnih stajališta u Hrvatskoj.
"Od 12.000 stajališta često ona u ruralnim područjima nisu pravilno označena, nemaju uređene pješačke otoke s nadstrešnicama. Takva stajališta predstavljaju crne točke za djecu korisnike jer često u blizini nema pješačkih prijelaza", rekla je Tomičić.
“ Crni ” željezničko-cestovni prijelazi mjesta su na kojima u prometnim nesrećama na željeznici strada najveći broj ljudi.
"Najčešće je percepcija javnosti da su samo prijelazi s polubranicima sigurni i da su oni jamstvo da nekoga neće udariti vlak. Nažalost, podaci pokazuju da unatoč tako najvišim sigurnosnim standardima, vozači ipak prelaze prugu čak i sa spuštenim branicima“, rekao je Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture.
O opasnostima u infrastrukturi za motocikliste govorio je osnivač Moto kluba BMW Dalmacija klub Željan Rakela .
"Zaštitne ograde često su dovoljno visoke da ispod njih može zapeti ljudsko tijelo, a udarac u takvu ogradu može biti smrtonosan. Rješenje je postavljanje zaštitnih ograda s dodatnim pokrovom za motocikliste, koje su već postavljene na pojedinim dionicama državnih cesta", rekao je. Rachel.
Razvoj motorizacije kao i suvremeni način života, gdje svatko od nas želi što prije stići na odredište i pritom uživati u udobnosti vlastitog vozila, dovodi do sve većeg prometnog zagušenja kako u gradovima tako iu prigradskim naseljima. Kada govorimo o neodgovornom ponašanju, ono je svojstveno i vozačima, pješacima i biciklistima.
Sudionici konferencije su suglasni, kada udobnosti i neodgovornom ponašanju u prometu pridodamo nedostatnu infrastrukturu, jasno je da je pred nama puno posla želimo li sadašnje brojke pretvoriti u ciljeve koje pred nas postavlja Europska unija. .
