Međimurska županija je 30. travnja uz spomendan Zrinskih i Frankopana, velikih domoljuba i uzora čitavoj domoljubnoj Hrvatskoj, a osobito žiteljima Međimurja, obilježila svoj Dan i 30. godina od svog osnutka i rada. Obilježavanje je trajalo punih mjesec dana, a uključivalo je sve segmente života Međimurja, od kulture, obrazovanja, sporta, turizma do investicija i gospodarstva općenito.
A kako je upravo po razvoju gospodarstva Međimurska županija uzor svima drugima u Hrvatskoj, razumljivo je da smo u razgovoru sa županom Matijom Posavcem, upravo tom segmentu života posvetiti i najveću pozornost. Jer Međimurje se ponosi svojom radinošću, a po radinosti se ističe i i sam župan Posavec koji je uvijek spreman prigrliti i podržati svaku inicijativu koja tu županiju gura naprijed, te ne čudi da upravo sinergija između Županije i svih ostalih subjekata najviše pridonosi i njezinoj ukupnoj slici razvoja.
Poštovani gospodine Posavec, kako biste ocijenili razvoj Međimurske županije u proteklih 30 godina?
- Međimurska županija kao jedinica regionalne samouprave razvijala se u duhu predanosti i marljivosti po kojima je naš kraj nadaleko poznat. Takva je i politika Međimurja: svi sazivi Skupštine Međimurske županije kao i svi župani prije mene bili su fokusirani na razvojne dosege pa su i politička razmimoilaženja u mišljenju bila u drugom planu u odnosu na ciljeve. Zadnji primjer koji dokazuje ovu tvrdnju je proračun za 2023. godinu koji je donesen gotovo jednoglasno i za kojeg su glasali i članovi oporbe u Skupštini. Zato što su prepoznali da je dobro izbalansiran, snažan i razvojan. Također, sve odluke presudne za nastavak razvoja Skupština Međimurske županije donosi jednoglasno.
Navedite glavne gospodarske promjene koje su se dogodile u Međimurskoj županiji od njenog osnutka?
- Vjerujem da su i mjere koje Međimurska županija kontinuirano usmjerava u poduzetništvo pomogle u dosezanju impresivnih poslovnih rezultata naših gospodarstvenika. Peta je godina otkako dodjeljujemo bespovratne potpore koje je, primjerice, tijekom 2022. godine primilo 113 poduzetnika iz Međimurja u što smo - samo te godine - uložili ukupno 1,3 milijuna kuna, a otkako je mjera uvedena uložili smo pet milijuna kuna za 400-tinjak poduzetnika. Time direktno pomažemo ulaganja, a poseban naglasak u javnim pozivima dajemo inovativnim proizvodima s dodanom vrijednošću.
Već početkom travnja ove godine raspisali smo novi javni poziv za bespovratne potpore poduzetnicima namijenjene sufinanciranju troškova izrade prijavne dokumentacije projektnih prijedloga, troškova izrade cjelovitih zahtjeva za HAMAG-BICRO zajmove HAMAG-BICRO-a, troškove izrade cjelovitih zahtjeva za HBOR-ove kredite i troškova izrade cjelovite prijavne dokumentacije temeljem ZPU-a, sukladno pravilima pojedinih programa. Potpore u maksimalnom pojedinačnom iznosu do 2.000 eura dodijelit će se subjektima mikro, malog i srednjeg gospodarstva u obliku bespovratnih, gotovinskih sredstava kao nadopuna privatnom financiranju.
Koji su najvažniji projekti ostvareni u Međimurskoj županiji u posljednjih 30 godina, a pokazatelji su da Županija ide u pravom smjeru?
- Najosjetniji pomak u razvoju Međimurska županija doživljava ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i početkom korištenja sredstava europskih fondova. Već šestu godinu zaredom naša Županija je prva na hrvatskoj ljestvici uspješnosti po privlačenju europskog novca čime smo dosegnuli cilj koji smo sebi zadali 2013. godine – usmjeravanje velikih projekata na natječaje europskih fondova i oslobađanje županijskog proračuna za potrebe naših ljudi u svim područjima njihova djelovanja.
To je zahtjevan put jer traži pomno isplaniranu strategiju i dobro izbalansirane proračune koji mogu pratiti intenzivnu dinamiku europskih natječaja. Koliko smo uspješni u realizaciji dokazuju dva završena investicijska ciklusa kojima smo dosegnuli najveća ulaganja u zdravstvo i kulturu Međimurja dosad. Ravnomjernim investiranjem u zdravstvene ustanove Međimurske županije, uz podizanje nove zgrade Doma zdravlja Čakovec, energetski smo obnovili sve zgrade zdravstvenih ustanova u našem bolničkom krugu, uz adaptaciju prostora Zavoda za javno zdravstvo te Zavoda za hitnu medicinu, opremili i rekonstruirali većinu odjela Županijske bolnice Čakovec, te nastavljamo daljnju obnovu prostora djelatnosti u toj ustanovi. Tek što je veliki ciklus okončan, otvorili smo put novom projektu – formiranju palijativnog centra za čije ćemo potrebe obnoviti Feštetićev majur u bolničkom krugu.
Također, podići ćemo novi objekt u koji ćemo preseliti sve bolničke laboratorije. Najveći investicijski ciklus u kulturi dao nam je Muzej nematerijalne baštine – Riznicu Međimurja, smještenu u revitaliziranoj utvrdi Staroga grada Zrinskih, kojoj je struka krajem prošle godine dodijelila nagradu za najbolji stalni muzejski postav u Hrvatskoj.
Kakvo je trenutno stanje na tržištu rada u Međimurju te kakvi su gospodarski trendovi u usporedbi s ranijim razdobljem?
- Izazovne pandemijske godine jasno su pokazale otpornost međimurskog gospodarstva. Naši su gospodarstvenici uglavnom izvozno orijentirani, a izvoz je u 2021. godini dosegnuo 6,6 milijarda kuna, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu, dok je – za usporedbu – ostvaren uvoz u vrijednosti od 3,5 milijardi kuna. Uz broj zaposlenih te je godine evidentirano i povećanje neto dobiti, izvoza, te prihoda. Istovremeno, zadovoljstvo je pratiti trendove na tržištu rada gdje bilježimo najniže stope nezaposlenosti dosad.
Kako se Međimurska županija bori s demografskim izazovima i kako potičete mlade obitelji da ostanu i grade svoju budućnost u ovom kraju?
- Zadnji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj pokazao je da, unatoč generalnom padu broja stanovnika u zemlji, Međimurje nije izgubilo niti jedno naselje. Sva su mjesta naseljena, te od 131 mjesta samo njih 11 ima manje od stotinu stanovnika. Tome je zasigurno pridonijela i razvijenost prometne infrastrukture te važnih sustava poput obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Međimurska županija, kao i jedinice lokalne samouprave, kontinuirano provode niz poticajnih mjera kako bi motivirali ostanak ljudi u Međimurju, od ulaganja u ravnomjeran razvoj komunalne infrastrukture, do direktnih poticaja gospodarstvenicima čime utječemo i na povećanje zapošljavanja. Te mjere prilagođavamo izazovima vremena težeći primjeni upravo onih koje će osnaživanjem privatnog sektora utjecati i na povećanje plaća.
Međimurska županija snažno podržava razvoj turizma i promovira kulturnu baštinu Međimurja, koji su pomaci učinjeni od kada ste vi na čelu Županije?
- Nedavno smo otvorili novi ciklus bespovratnih potpora Međimurske županije za turizam u kojem ćemo dodijeliti ukupno 55.000 eura, što je najviše dosad, a rok za predaju projektnih prijedloga je 5. lipnja 2023. godine. Tu su i poticaji turističkim agencijama i organizatorima putovanja. S turizmom tijesno vezujemo kulturu, odnosno prezentaciju naše kulturno-povijesne baštine. Nakon spomenute revitalizacije fortifikacije Staroga grada, upravo se završava konstrukcijska sanacija dvaju sjevernih krila palače Zrinskih, nakon čega ćemo urediti parkiralište i okoliš na lokaciji našeg najznačajnijeg spomenika kulture. Slijedi nam revitalizacija Feštetićevog dvorca u Pribislavcu te daljnji razvoj mreže zavičajnih lokaliteta u sklopu projekta Ekomuzeja Međimurje malo. Zavičajnu mrežu obogatit ćemo nizom interpretacijskih centara diljem Međimurja, od palače međimurske popevke u Donjoj Dubravi i centra zlatarenja u Donjem Vidovcu te arheoloških lokaliteta u Svetom Martinu na Muri, spomen-područja posvećenom rudarstvu u Murskom Središću do centra sv. Jeronima u Štrigovi. U fokusu interesa su nam modeli održivog turizma, a o dosezima Međimurske županije na tom planu dovoljno govori činjenica da smo jedina regija u Hrvatskoj te četvrta regija u svijetu koja nosi oznaku renomirane udruge Green destination, najveće svjetsko priznanje za održivi turizam.
Kako ocjenjujete kvalitetu javnih usluga, poput zdravstva, obrazovanja i komunalne i prometne infrastrukture, u Međimurskoj županiji?
- Međimurski modeli u mnogim područjima ističu se u našoj zemlji, ali i šire, kao primjeri dobre prakse. Kvalitetu javne usluge u zdravstvu najbolje ilustrira činjenica da smo našu najveću zdravstvenu ustanovu – Županijsku bolnicu Čakovec - doveli do razine referentnog centra za nekoliko djelatnosti, kao i činjenica da nam je za rukom pošlo kadrovski kompletirati odjele, pri čemu su u našu bolnicu došli raditi i mladi specijalisti iz drugih hrvatskih sredina, prepoznavši Županijsku bolnicu Čakovec kao ustanovu u kojoj vrijedi graditi karijeru. Obrazovanje je područje u koje također mnogo ulažemo te primjenjujemo modele jedinstvene u Hrvatskoj poput sufinanciranja asistenata u školama i vrtićima za djecu s razvojnim poteškoćama. Osnažujemo i granamo centre izvrsnosti, a Tehnička škola Čakovec prva je među 25 hrvatskih škola koje su sudjelovale u projektu, uz Međimursku županiju kao partnera, otvorila Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu. Danas je to centar u kojem se u suvremenim uvjetima obučavaju učenici, ali služi i kao mjesto za provođenje programa obrazovanja odraslih. Trenutno imamo više od 20 projekata u domeni obrazovanja spremnih za natječaje: projekte za 15 osnovnih škola, dvije srednje te pet sportskih dvorana. Cilj nam je u svim međimurskim školama stvoriti uvjete za jednosmjensku nastavu te izgraditi sportske dvorane u sredinama gdje ih još nema.
Pobunili ste se protiv podržavljenja čakovečke bolnice tj. centralizacije u upravljanju bolnicom. Ima li šanse da u tome uspijete?
- Iako zaključak Skupštine Međimurske županije pretočen u amandman, koji bi nam omogućio zadržavanje upravljačkih prava nad našom Bolnicom, nije prošao u Hrvatskom saboru, s 1. siječnjem 2024. Međimurska županije ne mijenja stav prema svojoj jedinoj sekundarnoj zdravstvenoj ustanovi. I dalje ćemo se skrbiti o razvoju Bolnice o čemu svjedoči novi ulagački ciklus o kojem sam ranije govorio. No, dok sam župan neću dozvoliti ukidanje djelatnosti ili dokidanje nekog od standarda koji smo postigli u toj ustanovi.
Što je najvažnije vezano uz kvalitetno nošenje s izazovima održivosti i zaštite okoliša u Županiji?
- Više od 20 posto teritorija Međimurja dio je UNESCO-va rezervata biosfere. Regionalni park Mura-Drava prvi je regionalni park u Hrvatskoj, a UNESCO je to područje proglasio Rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav i time dao pečat vrijednosti područja. Rijeka Mura među zadnjima je koje su zadržale svoj prirodni tok. Naš koncept održivosti podrazumijeva da građanima i gostima svaki kutak kraja učinimo dostupnim jer svijest o očuvanju okoliša razvija se najsnažnije u dodiru s prirodnim blagom. Zato su među turistima koji su zavoljeli Međimurje i koji mu se vraćaju, uz poticaje s vinske ceste, vrlo popularne i naše biciklističke rute, čija mreža broji čak 700 kilometara.
Koji su glavni izazovi s kojima se trenutačno suočava Međimurska županija i kako planirate riješiti te izazove u narednom razdoblju, poglavito u segmentima investiranja u razvoj gospodarstva - industrijskih zona, razvoj turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, obrazovanja, obnovljive izvore energije i naravno, poticanje poduzetništva? Jeste li zadovoljni korištenjem sredstava europskih fondova, ukidanjem granica i uvođenjem eura?
- Na izazove odgovaramo dobrom razvojnim strategijom temeljenom na načelu ravnomjernosti, a poticajne mjere prilagođavamo potrebama naših ljudi u određenom trenutku. Kako smo postali predvodnici kontinentalnog turizma, sljedeći cilj na koji smo usredotočeni je zadržavanje turista na našem području u svjetlu činjenice da je negdašnjim graničnim prijelazima na području Međimurja prolazilo godišnje oko osam milijuna ljudi. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor, kao i jedinstvena valuta svakako nam u tome pomaže.
Kako biste opisali tipičnog Međimurca - na što ste kao ljudi ponosni i što su vam načela i svetinje?
U Međimurju žive marljivi ljudi usredotočeni na ciljeve i njihovo postizanje svojim radom. Zato smo i uspjeli toliko razvojnih pothvata iznijeti vlastitim snagama, više nego bilo tko u Hrvatskoj. Bilo bi nam drago da nas država snažnije podržava s obzirom na činjenicu da je naš zamašnjak razvoja toliko vidljiv da nas odavno nazivaju „lokomotivom Hrvatske“. Zato smo s punim pravom ponosni smo na svaki rezultat koji ostvarimo, a svetinja Međimurskoj županiji je dobrobit njezinih ljudi.
