Četvrti Fažana Media Festival koji se održavao u Fažani, od 5. do 11. rujna, o temi „Žene i mediji„ u desetak je panela, te više filmova i radionica dotaknuo problematiku nezavidnog položaja žena u medijima kroz povijest i probleme s kojima se novinarke, a osobito one koje se bave istraživačkim novinarstvom ili aktivizmom, suočavaju danas. Sudionice i sudionici Festivala osvrnuli su se u svojim raspravama i na sve učestaliju pojavu prijetnji i nasilja nad ženama u medijima, što je naročito izraženo u zemljama gdje su na snazi autokratski režimi u sprezi s patrijarhalnim odgojem, poput zemalja Zapadnog Balkana ali i nekim zapadnim demokracijama gdje buja fašizam i gdje su mu, kao npr. u Švedskoj, posebno na udaru imigranti.
O Festivalu koji je raspravljajući o toj i sličnim temama novinarkama i novinarima dao mogućnost da o tome javno progovore, razgovaramo s njegovim pokretačem i glavnim koordinatorom, uglednim novinarom i bivšim predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, Sašom Lekovićem.
- Kako je došlo do ideje da ovogodišnja glavna tema festivala bude „Žene i mediji„ te tko je sve sudjelovao u njegovoj organizaciji?
- Svake godine odlučimo o glavnoj temi sljedećeg festivala već u vrijeme trajanja festivala ili neposredno nakon njegova završetka. Vodimo računa da tema bude aktualna i dovoljno široka da omogući programe koji je obrađuju iz različitih kutova. Tako smo i ovaj put imali niz rasprava, izložbe, dokumentarne filmove, razgovore... o raznim aspektima teme. Na primjer desetak panela bavilo se raznim temama od položaja žena koje rade u medijima pa sve do žena kojima su mediji uništili život. Centar za istraživačko novinarstvo kao glavni organizator festivala glavnu temu dogovara sa stalnim partnerima, a to su međunarodne organizacije South East European Network for the Professionalization of Media (SEENPM) i Media Diversity Institute (MDI) kako bi svaka od organizacija mogla prikupiti novac, pripremiti svoj dio programa i okupiti sudionike. Uz to u organizaciji sudjeluju Ured Europskog parlamenta te Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj kao i razna veleposlanstva. Ove godine je to bilo Veleposlanstvo Kraljevine Švedske.
Foto: Alexandra Pascalidou je najpoznatija švedska istraživačka novinarka, u pozadini iranska novinarka Parvin Ardalan
- Kakva je bila koncepcija Festivala i je li sve održano po planu, jer nama se čini da je Festival bio vrhunski koncipiran i izveden?
- Koncepcija festivala je ista od prvog izdanja, a svake godine je pomalo nadograđujemo. Uvijek imamo tematske rasprave, dokumentarce i izložbe te novinarsku radionicu. Ove godine nismo imali predstavljanje knjiga koje su pisali novinari niti kazališnu predstavu što je ranije bio slučaj. Razlog je to što smo imali toliko dobrih prijedloga za tematske rasprave te čak tri izložbe i četiri dokumentarca koji su savršeno odgovarali glavnoj temi da nije bilo prostora još i za knjige i kazališnu predstavu. No, ne odustajemo od tog koncepta trajno nego ćemo ga samo prilagođavati sadržaju kojim raspolažemo kako bi svaki festival bio što je moguće potpuniji i kvalitetniji. S obzirom na to da želimo da oni koji sudjeluju na festivalu imaju vremena i za odmor, kupanje, druženje i uživanje u Fažani, festival traje čitav tjedan, a čak tri večeri imamo glazbene programe.
- Među publikom je bilo i mnogo mladih, tko je to bio i odakle su stigli?
Bilo je mnogo mladih i među sudionicima, a to što ih je bilo tako mnogo i među onima koji su bili gosti festivala ili promatrači koje je privukla neka tema ili neki od događaja na festivalu vrlo nas raduje. To pokazuje da teme kojima se festival bavi ne zanimaju samo prekaljene novinarke i novinare te medijske stručnjake. Bilo ih je odasvud. Na festivalu su sudjelovale novinarke, novinari i medijski stručnjakinje i stručnjaci iz 16 zemalja i među njima je bilo mnogo mladih. Također na festival dolaze i oni koji žive u Fažani, Puli i u drugim istarskim mjestima.
- Kad je riječ o ovogodišnjim gostima festivala i samom programu nije teško osjećati i dozu ponosa?
Zaista ne mogu ništa izdvojiti kao bolje od ostaloga jer sve smo planirali upravo tako kako se i dogodilo. Ali ako baš moram nešto posebno spomenuti sretan sam što smo u programu imali osobe poput Mirjane Rakić i Slavenke Drakulić koje rijetko javno nastupaju, a imaju itekako što reći o ovogodišnjoj temi festivala. I na našu radost - i rekle su. Dodat ću još sudjelovanje dviju švedskih novinarki. Alexandra Pascalidou je najpoznatija švedska istraživačka novinarka, a Parvin Ardalan je Iranka koja je u svojoj domovini bila u zatvoru zbog zalaganja za prava žena i medijskog aktivizma. Nakon izlaska iz zatvora preselila je u Švedsku gdje je dobila nagradu 'Olaf Palme' za svoj rad i članica je Predsjedništva švedskog PEN-a.
- Kako je financijski zaokružena ovogodišnja festivalska priča, koliko tu pomaže lokalna zajednica, jer čini se da su svi sudjelovali uključujući i Općinu i Turističku zajednicu i turističke objekte, restorane, kampove…?
Jedna od najvećih vrijednosti Fažana Media Festa i, uz zalaganje za profesionalne vrijednosti te antifašizam i antinacionalizam, jest suradnja s lokalnom zajednicom. Općina Fažana i Turistička zajednica Fažana su suorganizatori festivala, a imamo od početka i pomoć nekoliko restorana koji nas hrane po simboličnim cijenama kao i pomoć kampa Bi Village u koji smještamo većinu sudionika festivala i gostiju također po 'prijateljskim cijenama'. Koliko je ta suradnja iskrena i uspješna svjedoči i činjenica da smo na završnom koncertu rock grupe COTA G4 (našeg festivalskog benda) imali VIP stol rezerviran za kuhare i konobare iz 'naših' restorana. A uvijek surađujemo I s fažanskim vrtićem i osnovnom školom tako da djeca crtaju na temu festivala.
Foto: Saša Leković pozdravlja sudionike FMF 2022.
- U vrijeme velikih kriza i previranja novinarstvo bi trebalo biti to koje društvo vuče iz giba, je li i naša profesija u krizi, što bi trebalo učiniti da se iz današnje situacije povuče neka pouka, koja je tu uloga medija, kako da se stane na kraj korupciji, vrati povjerenje u vlasti, a i ratove ne vodi narod, nego moćnici?
Sve velike riječi koje bi se mogle izreći svode se na to da novinarke i novinari trebaju raditi svoj posao poštujući bez iznimke profesionalna i etička načela te čitavo vrijeme dodatno učiti kako to najefikasnije upotrijebiti u korist zajednice.
- Kada je sloboda medija na udaru, na udaru je demokracija, a to se danas događa gotovo posvuda u svijetu, jer vladajući nameću svoje regule, javni servisi su pod njihovim utjecajem, a nezavisni mediji su bez financijske podrške, ima li tome lijeka?
Mislim da ne mogu dati bolji odgovor na ovo pitanje od onoga koji sam dao na prethodno. Mogu još jedino dodati da je novinarstvo u osnovi zanat, ali u završnici je više od profesije. Gotovo misija. Naravno na dobar način. A to znači da prave novinarke i novinari nikada ne odustaju od provođenja temeljnih novinarskih načela. Zvuči jednostavno. I jest. Ali ima mnogo onih u novinarstvu koji to ne mogu ili ne žele ispuniti. Njima u novinarstvu nije mjesto.
- Kakva je hrvatska medijska scena danas i novinarstvo kao profesija općenito imajući u vidu i ogroman utjecaj društvenih mreža na kojima caruju laž i poluistina.
Društvene mreže su svojevrsni medij jer se kroz njih plasiraju (dez)informacije koje utječu na razmišljanja, stavove i odluke njihovih korisnika. Ali ono što vidimo na društvenim mrežama nije novinarstvo izuzev ako netko postavi sadržaj koji zadovoljava kriterije novinarska profesije. No, niti u klasičnim medijima u kojima rade novinari i urednici nije sve što se objavi novinarstvo. Štoviše, novinarstva je u medijima sve manje. Niti za dokazivanje ove tvrdnje nije potrebno previše (kvazi)filozofirati. Dovoljno je uzeti pred sebe definiciju novinarstva i provjeriti koliko neki medijski sadržaj zadovoljava tu definiciju. Svakako na takvo stanje utječu i političari i vlasnici medija kojima nije cilj imati odgovoran medij nego zaraditi premda i ignorirajući sve poslovne i novinarske standarde, ali ništa od toga nije opravdanje za novinare koji su izdali novinarstvo ili nikada nisu niti bili njegov dio koliko god se nazivali novinarima i živjeli od novca koji u medijima zarađuju.
