Uoči svečanog otvaranja velebnog mosta koji će konačno ujediniti Hrvatsku, a koji je ujedno i najveći pojedinačni građevinski pothvat od osamostaljenja do danas, premijer Andrej Plenković dao je intervju za "Slobodnu Dalmaciju".
Evo, dočekali smo toliko željeno otvaranje Pelješkog mosta. Radovi su nekoliko puta najavljivani i otvarani, no došao je i dan puštanja u promet preko mosta. Što to vama osobno znači?
Otvaranje Pelješkog mosta u nama budi poseban osjećaj nacionalnog ponosa. Od sada je hrvatski prostor opet cestovno povezan, na radost i sreću svakoga Hrvata, u domovini iu svijetu. Time smo za buduće naraštaje ostvarili povijesno važan pothvat ujedinjenja juga Hrvatske o kojem su sanjale generacije Hrvata. Posebno ćemo se radovati našim sugrađanima iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su sve ove godine ustrajno zagovarali izgradnju Pelješkog mosta, nisu gubili nadu, nego su ustrajali i konačno dočekali ovaj dan.
Spomenik članstvu u Europskoj uniji
U prvom mandatu naše Vlade, nakon brojnih sastanaka s predstavnicima Europske komisije te pravne i stručne osnove koju smo predstavili, izborili smo se da Europska unija sufinancira ovaj strateški projekt cestovnog povezivanja juga Hrvatske, za što osigurano nam je bespovratnih 357 milijuna eura od ukupne vrijednosti projekta od 526 milijuna eura.
Pelješki most spomenik je prvom desetljeću hrvatskog članstva u EU i najbolji odgovor onima koji i danas članstvo u EU dovode u pitanje ili ga pogrešno svode samo na korištenje fondova. EU je i zajednica vrijednosti u kojoj kapitaliziramo svoj utjecaj za realizaciju strateških projekata koji ostaju u trajnom nasljeđu Hrvatske. U godini kada smo na pragu ulaska u eurozonu i schengensku zonu, otvaranjem Pelješkog mosta učvršćujemo svoj suverenitet jer njime ostvarujemo svoje temeljno i suvereno pravo na nesmetanu povezanost hrvatskog teritorija.
Pelješki most, koji su izgradili inženjeri i radnici konzorcija "China Road and Bridge Corporation", simbol je kvalitetnih odnosa i partnerstva Hrvatske i Kine.
Zahvaljujem svima koji su pridonijeli, a posebno ministru Butkoviću i ravnatelju Hrvatskih cesta Škoriću koji su u zadanom roku uspješno završili izgradnju mosta i većine pristupnih cesta, unatoč pandemiji i globalnim izazovima koji su se pojavili.
Posebno zahvaljujemo brojnim radnicima i inženjerima, kojih je u jednom trenutku na gradilištima bilo i do 1200. Osim kineskog CRBC-a, angažirane su i druge tvrtke, poput austrijskog "Strabaga" i grčkog " Avax". Zahvaljujem i slovenskoj tvrtki "Ponting Bridges" koja je osmislila prekrasan dizajn mosta te inženjeru Marjanu Pipenbacheru.
Valutni rizik nestaje
Hrvatska uskoro prelazi na euro, blizu smo Schengena, čime ćemo ispuniti dva strateška cilja dublje integracije Republike Hrvatske u EU. No, u javnosti se nekako više govori o strahovima od promjena koje nam donosi, prije svega jer usred krize prelazimo na euro?
Hrvatska 1. siječnja postaje 20. članica eurozone. Puno smo radili da ispunimo sve reforme i mjere. Proces koji je uključivao ulazak u Europski tečajni mehanizam II pa sve do uvođenja eura kao valute trajao je za Hrvatsku najkraće u odnosu na druge zemlje, dok smo se suočili s krizom izazvanom pandemijom koronavirusa i ruskom agresijom na Ukrajinu.
Kao što je proteklih devet godina članstvo u EU donijelo brojne prednosti, tako će ulazak u eurozonu biti od koristi građanima i gospodarstvu koje će sada biti još zaštićenije od krize. Veća otpornost na financijske krize i vanjske šokove jedna je od ključnih prednosti uvođenja eura. U vremenima velike neizvjesnosti i nepredvidivih globalnih trendova, ulaskom u Schengenski prostor i Eurozonu, Hrvatska postaje dio najdublje integracije EU, u klub najrazvijenijih i najutjecajnijih zemalja EU.
Hrvatska ima i najeuriziranije gospodarstvo među svim članicama izvan eurozone. Naime, depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kunskih kredita je s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza ostvaruje se sa zemljama eurozone. Nestat će valutni rizik za naše građane, tvrtke i državu, te troškovi tečaja, a olakšat će nam se i izvoz, ali i dolazak turista iz eurozone.
Imaju li onda građani razloga strahovati od urušavanja standarda?
Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim članicama EU iz srednje Europe (Slovenija, Slovačka, Estonija, Latvija, Litva) u razdoblju od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su bruto plaće značajno porasle. više od razine cijena, što ukazuje da je životni standard građana u tim zemljama osjetno porastao nakon uvođenja eura.
Prvi rezultati već su vidljivi - sve tri bonitetne agencije su odmah nakon formalizacije odluka o članstvu podigle investicijski rejting Hrvatske na dosad najvišu razinu. Time je Hrvatskoj poslana jasna poruka: vidimo vas kao pouzdanu i stabilnu zemlju. To je snažan poticaj i signal stranim ulagačima, ali i poboljšanje uvjeta i mogućnosti financiranja na tržištu kapitala te niži troškovi zaduživanja.
Mjere za zimu
Dolazak na otvorenje mosta najavio je i predsjednik Zoran Milanović. Podsjetite ga tom prilikom da su SDP i Kukuriku koalicija koja ga je dovela na mjesto premijera bili protiv izgradnje mosta, tvrdeći da nije ni ekonomski ni politički isplativ; da se neće povećati ni BDP ni izvoz, kao ni razvoj tog dijela Hrvatske? Da je situacija obrnuta, on bi vam to teško prešutio?
Sve si rekao. O tome nema smisla trošiti riječi, pogotovo ne danas. Pelješki most je svehrvatski projekt, tekovina cijelog hrvatskog naroda i države, koji trajno povezuje hrvatski prostor. Na svečanost povodom otvaranja mosta pozvali smo sve, cijeli državni vrh, a za građane je pripremljen cjelodnevni program, koji će moći pristupiti i prošetati mostom.
Ponosni smo što smo ovaj zahtjevan projekt prepoznali kao strateški, što smo ga, koristeći svoj položaj i utjecaj u EU, uspješno realizirali i priveli kraju, kao i što imamo čast otvoriti most koji spaja Hrvatsku i Europa.
U sjeni ovih velikih postignuća je zabrinutost građana zbog inflacije i posljedica invazije na Ukrajinu. Javnost je zabrinuta što će zima donijeti zbog očekivanih problema u opskrbi energentima. Hoće li Vlada nastaviti s politikom donošenja mjera za umjeren rast cijena?
Kao i do sada, Vlada će nastaviti štititi građane i gospodarstvo u nezapamćenoj krizi s kojom smo suočeni. Inflatorni pritisci nisu rezultat vladine politike, već ruske agresije na Ukrajinu, poskupljenja energenata, hrane i sirovina te niza poremećaja u opskrbnim lancima zbog pandemije koronavirusa. U vremenu u kojem se nalazimo uloga države se pokazala neizostavnom i ključnom.
U borbi s posljedicama koronavirusa država je isplatila plaće za više od 700.000 radnika i pomogla u očuvanju likvidnosti 120.000 tvrtki. Vođeni intervencionističkim pristupom spriječili smo društveni lom, val stečajeva i otpuštanja tijekom krize. Rezultat je nikad manja nezaposlenost u Hrvatskoj i porast zaposlenosti na 1,64 milijuna osiguranika.
Kako bi ublažila posljedice poskupljenja i zaštitila kupovnu moć građana, Vlada je u travnju izašla s opsežnim paketom od 5 milijardi kuna bez kojih bi cijene struje i plina bile znatno više, dok bi u uvjetima hrane, intervenirali smo smanjenjem stope PDV-a.
No želio bih vas podsjetiti na nešto što često zaboravljamo: država nije jedini akter na tržištu. Potreban je i doprinos ostalih aktera u lancu, posebice onih koji određuju cijene. Kriza ne smije postati prilika za lov u mutnom i dizanje cijena bez pokrića, a država će svojim mehanizmima učiniti sve da to spriječi.
Niže cijene goriva
Dobro, ali ljude prvenstveno zanima što Vlada može i planira učiniti?
I mi smo u kriznim okolnostima izašli u susret mnogim našim umirovljenicima uvođenjem novog koncepta obiteljskih mirovina i osiguravanjem daljnjeg rasta mirovina. Također smo u nekoliko navrata reagirali po pitanju cijena naftnih derivata, a nakon posljednje izmjene Uredbe o cijenama, a zbog kretanja cijena nafte na tržištu, cijena litre osnovnog benzina pala je na 12,03 kune. /l, dok je cijena litre osnovnog dizela sada 12,89 kn/l, a plavog dizela 9,25 kn/l. Da nema Vladinih mjera, benzin bi bio 13,96 kn/l, dizel 15,24 kn/l, a plavi dizel 10,15 kn/l.
S tim u vezi prioriteti su nam očuvanje standarda građana, sigurnost opskrbe, kao i prihodi tijekom turističke sezone. Najesen ćemo pripremiti novi cjeloviti paket s fokusom na pomoć onima kojima je najpotrebnija. Kombinirat ćemo sve mjere koje su nam na raspolaganju - od protucikličkih do mjera poreznih olakšica i subvencija.
Hoće li Hrvatska imati dovoljno plina za zimu, očekuju li nas drastičnije mjere štednje?
Vlada je poduzela sve pripremne aktivnosti kako bismo spremno dočekali ovu zimu i osigurali sigurnost opskrbe plinom za građane i gospodarstvo.
Zadužili smo se kod HEP-a i dali državna jamstva za punjenje podzemnog skladišta plina Okoli koje je trenutno popunjeno 47 posto, a tijekom listopada će biti 92 posto.
Hrvatska je u dobroj poziciji, jer uz domaću proizvodnju imamo LNG terminal u Omišlju na otoku Krku, čiji je kapacitet povećan s 2,6 milijardi na 2,9 milijardi prostornih metara plina godišnje, što je dovoljno za domaću potrebe. Planiramo daljnje povećanje njegovog kapaciteta na 6,1 milijardu prostornih metara plina, čime ćemo osigurati opskrbu plinom daleko iznad potreba hrvatskog gospodarstva i kućanstava. Time će Hrvatska postati regionalno energetsko središte korisno i za susjedne zemlje.
Podrška za Schmidta
Europska komisija predstavila je prijedlog koordiniranog djelovanja na razini EU u pripremi za nadolazeću zimu. O tom prijedlogu, koji predviđa da bi zemlje članice EU-a ove zime trebale trošiti 15 posto manje plina, sljedeći će se tjedan raspravljati na ministarskoj razini. Većina predloženih mjera već je uvrštena u naš aktualni interventni plan mjera zaštite sigurnosti opskrbe plinom, a mi ćemo ga ažurirati tijekom ljeta, prateći situaciju na tržištu. Vlada će djelovati agilno i donositi odluke tako da njihove posljedice budu najbolje za opskrbu kućanstava i bitnih korisnika, ali i za našu industriju, proizvodnju i društvo u cjelini.
I sami ste primijetili da najavama izmjena izbornog zakona Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, pokušava ispraviti krive odluke svojih prethodnika, odnosno da se i tamošnji Hrvati osjećaju ravnopravnijima. Je li to dokaz da se Vladina "tiha" diplomacija ipak više isplati od teških riječi i uvreda poput onih s Pantovčaka?
Jučer sam boravio u Mostaru, Čitluku, Čapljini, Stocu i Ravnom kako bih pružio punu potporu rukovodstvu Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a Bosne i Hercegovine uoči općih izbora koji će odrediti budući smjer Bosne i Hercegovine. Hercegovine. Namjera je visokog predstavnika Schmidta prije izbora barem djelomično ispraviti dosadašnje pogreške i omogućiti integritet izbornog procesa te da Hrvati u BiH budu zastupljeni s legitimnim predstavnicima u predstavničkim tijelima i Vladi Federacije BiH. Snažno ga podržavamo u tim nastojanjima.FOTO:
U situaciji smo da je ugrožena politička opstojnost Hrvata u BiH, ali i stabilnost cijele države. Reakcije bošnjačkih stranaka na inicijativu visokog predstavnika Schmidta su očigledne i protivne su uključivosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH, koja ne može naprijed ako se jedan od tri naroda ne osjeća dobro ili ako je eliminiran iz BiH. najviše institucije kroz izborni inženjering. Sve što smo u proteklom razdoblju poduzimali na europskoj razini i s partnerima u međunarodnoj zajednici bilo je usmjereno na postizanje ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
I dalje ćemo se boriti za Hrvate u BiH i ulagati u projekte koji su važni za očuvanje našeg identiteta i opstanka u BiH,
predsjednik Milanović očito ima drugu metodu?
Nažalost, Milanović nam u tome nije partner, ali čini sve kako bi umanjio naše napore i uništio saveze koje smo mukotrpno stvarali kako bismo pomogli Hrvatima u Bosni i Hercegovini. U ključnim trenucima kada Ured visokog predstavnika razmišlja o intervenciji u Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine, Milanović nastavlja javno vrijeđati gospodina Schmidta. U čijem interesu on to radi? Je li mu cilj pomoći ili potkopati svaki pokušaj pomoći Hrvatima u BiH?
Za razliku od njega koji nije napravio ništa mi ćemo se i dalje boriti za Hrvate u BiH i ulagati u projekte koji su važni za očuvanje našeg identiteta i bivanja u BiH. Naše opredjeljenje za Bosnu i Hercegovinu je dobronamjerno, prijateljsko i dobrosusjedsko.
Ali ako imate situaciju da se zadnjih 16 godina, pa i 12 godina, u Predsjedništvo bira nelegitimni predstavnik Hrvata, a postoji i mogućnost preglasavanja u Domu naroda, onda je to jasno kršenje slovo i duh Daytonskog sporazuma. Drago nam je da je gospodin Schmidt krenuo u pravcu koji bi bio svojevrsni iskorak i stvorio preduvjete za nastavak pregovora političkih stranaka u Bosni i Hercegovini nakon izbora.
Splitski HDZ je poražen na nedavnim prijevremenim lokalnim izborima. Dio splitskih HDZ-ovaca tim je povodom anonimno u medijima prosvjedovao protiv izbora nestranačkog Zorana Đogaša za kandidata za gradonačelnika. Je li im on doista bio nametnut “iz Zagreba”?
HDZ nije provocirao niti inicirao izvanredne izbore u Splitu, a rekordno niska izlaznost ispod 30 posto poruka je birača Ivici Puljku da su bili nepotrebni. Zahvaljujem gospodinu Đogašu što se angažirao i prihvatio kandidaturu splitskog HDZ-a kao osoba izvan politike.
Teze o nekakvom nametanju ne stoje jer je Zorana Đogaša izabrao splitski HDZ koji ga je predložio kao nestranačkog kandidata za gradonačelnika s namjerom da ide s kandidatom koji može prikupiti širu podršku birača izvan stranačkog bazena. Podsjećam, nitko iz splitske organizacije nije bio spreman biti kandidat za gradonačelnika, a nuđeni su svi.
Nakon ostavke Vice Mihanovića, kojem zahvaljujem na angažmanu i trudu, Tomislav Gojo izabran je za privremenog vršitelja dužnosti predsjednika ŽO HDZ-a Split. Nakon regionalnih izbora, na kojima očekujemo puni stranački angažman, donijet ćemo daljnje odluke vezane uz okrupnjavanje stranke u Splitu. Izbori su iza nas, a mi ćemo kao Vlada nastaviti podržavati razvoj Splita kao našeg jadranskog i mediteranskog središta.
Nestranački ministri
Kritičari su znali spomenuti i primjere zapošljavanja nestranačkih ministara u kojima jedni vide zaobilaženje HDZ-ovih kadrova, a drugi dokaz da HDZ nema dovoljno kvalitetnih kadrova. Kako to komentirate?
Pitate me za kritičare koji krive "nestranačke" ministre u Vladi, a isti ti analitičari prigovaraju i nameću tezu da je cijela Hrvatska premrežena "HDZ" kadrovima. To je neuvjerljivo.
Kao stranka, unatoč svim izazovima u proteklih šest godina, i dalje smo uvjerljivo vodeća stranka koja Hrvatsku vodi naprijed i stup je stabilnosti hrvatskih građana. Za razliku od brojnih prodavača magle i egzibicionista, vodimo ozbiljnu i odgovornu politiku koja ne podliježe populizmu i čvrsto je na strani nacionalnih interesa.
Da nije tako, Hrvatska ne bi otvorila Pelješki most u godini predaje, započela pregovore o članstvu u OECD-u, među prvima od EU-a dobila ratu od 700 milijuna eura za provedbu Plana oporavka i otpornosti. , iskoristila značajna europska sredstva, proširila kapacitete LNG terminala i pristup schengenskom prostoru i eurozoni.
Jačat će se vozni park, nabavljamo nove kanadere
, zahvalni smo vatrogascima, kao i pripadnicima vojske, policije, civilne zaštite i svima na velikom odricanju i angažmanu u gašenju požara i spašavanju imovine i života ljudi. Ove smo sezone sve češći i razorniji požari diljem Sredozemlja. Stavili smo u pogon sve komponente domovinske sigurnosti. Naše snage pomažu i susjednim državama.
Nastavit ćemo jačati spremnost Hrvatske za učinkovit odgovor na prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama. Zato stalno ulažemo u sustav vatrogastva. Za financiranje vatrogastva u mandatu je izdvojeno više od 2,7 milijardi kuna.
Napravili smo značajne iskorake u poboljšanju prava profesionalnih, dobrovoljnih i sezonskih vatrogasaca, čiji je položaj bolje reguliran novim Zakonom o vatrogastvu. Puno smo ulagali i u opremu, a jedan od primjera je kupnja 94 vatrogasna vozila vrijedna 256 milijuna kuna.
Hrvatska ima flotu od 12 protupožarnih zrakoplova (6 Canadaira i 6 Air tractora). Što se tiče kanadera, važno je da javnost zna da se zajednička nabava kanadera provodi kroz EU mehanizam. Hrvatska je bila u skupini nekoliko zemalja koje su pokrenule upravo takvu zajedničku nabavu na razini EU. Cijelo vrijeme smo bili solidarni, a ovim projektom sustavno ćemo ojačati našu flotu uz stopostotno financiranje iz EU čim krene nova proizvodnja.
Hrvatska je prepoznata kao sigurna, odgovorna i kvalitetna turistička destinacija
Unatoč svim izazovima, pred Hrvatskom je još jedna rekordna turistička godina. Trenutno ostvarujemo 95 posto turističkog prometa ostvarenog u istom razdoblju 2019. godine. Vrijednost fiskaliziranih računa za prvo polugodište ove godine veća je za 24 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2019.
Hrvatska je prepoznata kao sigurna, odgovorna i kvalitetna turistička destinacija, što je rezultat zajedničkog rada turističkog sektora i Vlade. Zahvaljujemo se svim gospodarstvenicima i zaposlenicima u turizmu na velikom doprinosu izvrsnoj turističkoj sezoni. Turizam je i ove godine pokazao svoju moć prilagodbe i kvalitetu svoje ponude, čime je zadržao status jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu.
Kao i tijekom pandemije COVID-19, kada smo potporama za zapošljavanje omogućili turističkom sektoru da prebrodi krizu, Vlada će nastaviti podupirati sve investicije i ključne projekte za daljnji razvoj hrvatskog turizma.
Cilj nam je ostvariti izvrsne turističke rezultate tijekom cijele godine iu cijeloj Hrvatskoj jer se jedino tako možemo približiti ostvarenju našeg strateškog cilja - razvoju održivog turizma.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Novinar: Hrvoje Prnjak
Otvaranje Pelješkog mosta u nama budi poseban osjećaj nacionalnog ponosa. Od sada je hrvatski prostor opet cestovno povezan, na radost i sreću svakoga Hrvata, u domovini iu svijetu. Time smo za buduće naraštaje ostvarili povijesno važan pothvat ujedinjenja juga Hrvatske o kojem su sanjale generacije Hrvata. Posebno ćemo se radovati našim sugrađanima iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su sve ove godine ustrajno zagovarali izgradnju Pelješkog mosta, nisu gubili nadu, nego su ustrajali i konačno dočekali ovaj dan.
Spomenik članstvu u Europskoj uniji
U prvom mandatu naše Vlade, nakon brojnih sastanaka s predstavnicima Europske komisije te pravne i stručne osnove koju smo predstavili, izborili smo se da Europska unija sufinancira ovaj strateški projekt cestovnog povezivanja juga Hrvatske, za što osigurano nam je bespovratnih 357 milijuna eura od ukupne vrijednosti projekta od 526 milijuna eura.
Pelješki most spomenik je prvom desetljeću hrvatskog članstva u EU i najbolji odgovor onima koji i danas članstvo u EU dovode u pitanje ili ga pogrešno svode samo na korištenje fondova. EU je i zajednica vrijednosti u kojoj kapitaliziramo svoj utjecaj za realizaciju strateških projekata koji ostaju u trajnom nasljeđu Hrvatske. U godini kada smo na pragu ulaska u eurozonu i schengensku zonu, otvaranjem Pelješkog mosta učvršćujemo svoj suverenitet jer njime ostvarujemo svoje temeljno i suvereno pravo na nesmetanu povezanost hrvatskog teritorija.
Pelješki most, koji su izgradili inženjeri i radnici konzorcija "China Road and Bridge Corporation", simbol je kvalitetnih odnosa i partnerstva Hrvatske i Kine.
Zahvaljujem svima koji su pridonijeli, a posebno ministru Butkoviću i ravnatelju Hrvatskih cesta Škoriću koji su u zadanom roku uspješno završili izgradnju mosta i većine pristupnih cesta, unatoč pandemiji i globalnim izazovima koji su se pojavili.
Posebno zahvaljujemo brojnim radnicima i inženjerima, kojih je u jednom trenutku na gradilištima bilo i do 1200. Osim kineskog CRBC-a, angažirane su i druge tvrtke, poput austrijskog "Strabaga" i grčkog " Avax". Zahvaljujem i slovenskoj tvrtki "Ponting Bridges" koja je osmislila prekrasan dizajn mosta te inženjeru Marjanu Pipenbacheru.
Valutni rizik nestaje
Hrvatska uskoro prelazi na euro, blizu smo Schengena, čime ćemo ispuniti dva strateška cilja dublje integracije Republike Hrvatske u EU. No, u javnosti se nekako više govori o strahovima od promjena koje nam donosi, prije svega jer usred krize prelazimo na euro?
Hrvatska 1. siječnja postaje 20. članica eurozone. Puno smo radili da ispunimo sve reforme i mjere. Proces koji je uključivao ulazak u Europski tečajni mehanizam II pa sve do uvođenja eura kao valute trajao je za Hrvatsku najkraće u odnosu na druge zemlje, dok smo se suočili s krizom izazvanom pandemijom koronavirusa i ruskom agresijom na Ukrajinu.
Kao što je proteklih devet godina članstvo u EU donijelo brojne prednosti, tako će ulazak u eurozonu biti od koristi građanima i gospodarstvu koje će sada biti još zaštićenije od krize. Veća otpornost na financijske krize i vanjske šokove jedna je od ključnih prednosti uvođenja eura. U vremenima velike neizvjesnosti i nepredvidivih globalnih trendova, ulaskom u Schengenski prostor i Eurozonu, Hrvatska postaje dio najdublje integracije EU, u klub najrazvijenijih i najutjecajnijih zemalja EU.
Hrvatska ima i najeuriziranije gospodarstvo među svim članicama izvan eurozone. Naime, depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kunskih kredita je s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza ostvaruje se sa zemljama eurozone. Nestat će valutni rizik za naše građane, tvrtke i državu, te troškovi tečaja, a olakšat će nam se i izvoz, ali i dolazak turista iz eurozone.
Imaju li onda građani razloga strahovati od urušavanja standarda?
Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim članicama EU iz srednje Europe (Slovenija, Slovačka, Estonija, Latvija, Litva) u razdoblju od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su bruto plaće značajno porasle. više od razine cijena, što ukazuje da je životni standard građana u tim zemljama osjetno porastao nakon uvođenja eura.
Prvi rezultati već su vidljivi - sve tri bonitetne agencije su odmah nakon formalizacije odluka o članstvu podigle investicijski rejting Hrvatske na dosad najvišu razinu. Time je Hrvatskoj poslana jasna poruka: vidimo vas kao pouzdanu i stabilnu zemlju. To je snažan poticaj i signal stranim ulagačima, ali i poboljšanje uvjeta i mogućnosti financiranja na tržištu kapitala te niži troškovi zaduživanja.
Mjere za zimu
Dolazak na otvorenje mosta najavio je i predsjednik Zoran Milanović. Podsjetite ga tom prilikom da su SDP i Kukuriku koalicija koja ga je dovela na mjesto premijera bili protiv izgradnje mosta, tvrdeći da nije ni ekonomski ni politički isplativ; da se neće povećati ni BDP ni izvoz, kao ni razvoj tog dijela Hrvatske? Da je situacija obrnuta, on bi vam to teško prešutio?
Sve si rekao. O tome nema smisla trošiti riječi, pogotovo ne danas. Pelješki most je svehrvatski projekt, tekovina cijelog hrvatskog naroda i države, koji trajno povezuje hrvatski prostor. Na svečanost povodom otvaranja mosta pozvali smo sve, cijeli državni vrh, a za građane je pripremljen cjelodnevni program, koji će moći pristupiti i prošetati mostom.
Ponosni smo što smo ovaj zahtjevan projekt prepoznali kao strateški, što smo ga, koristeći svoj položaj i utjecaj u EU, uspješno realizirali i priveli kraju, kao i što imamo čast otvoriti most koji spaja Hrvatsku i Europa.
U sjeni ovih velikih postignuća je zabrinutost građana zbog inflacije i posljedica invazije na Ukrajinu. Javnost je zabrinuta što će zima donijeti zbog očekivanih problema u opskrbi energentima. Hoće li Vlada nastaviti s politikom donošenja mjera za umjeren rast cijena?
Kao i do sada, Vlada će nastaviti štititi građane i gospodarstvo u nezapamćenoj krizi s kojom smo suočeni. Inflatorni pritisci nisu rezultat vladine politike, već ruske agresije na Ukrajinu, poskupljenja energenata, hrane i sirovina te niza poremećaja u opskrbnim lancima zbog pandemije koronavirusa. U vremenu u kojem se nalazimo uloga države se pokazala neizostavnom i ključnom.
U borbi s posljedicama koronavirusa država je isplatila plaće za više od 700.000 radnika i pomogla u očuvanju likvidnosti 120.000 tvrtki. Vođeni intervencionističkim pristupom spriječili smo društveni lom, val stečajeva i otpuštanja tijekom krize. Rezultat je nikad manja nezaposlenost u Hrvatskoj i porast zaposlenosti na 1,64 milijuna osiguranika.
Kako bi ublažila posljedice poskupljenja i zaštitila kupovnu moć građana, Vlada je u travnju izašla s opsežnim paketom od 5 milijardi kuna bez kojih bi cijene struje i plina bile znatno više, dok bi u uvjetima hrane, intervenirali smo smanjenjem stope PDV-a.
No želio bih vas podsjetiti na nešto što često zaboravljamo: država nije jedini akter na tržištu. Potreban je i doprinos ostalih aktera u lancu, posebice onih koji određuju cijene. Kriza ne smije postati prilika za lov u mutnom i dizanje cijena bez pokrića, a država će svojim mehanizmima učiniti sve da to spriječi.
Niže cijene goriva
Dobro, ali ljude prvenstveno zanima što Vlada može i planira učiniti?
I mi smo u kriznim okolnostima izašli u susret mnogim našim umirovljenicima uvođenjem novog koncepta obiteljskih mirovina i osiguravanjem daljnjeg rasta mirovina. Također smo u nekoliko navrata reagirali po pitanju cijena naftnih derivata, a nakon posljednje izmjene Uredbe o cijenama, a zbog kretanja cijena nafte na tržištu, cijena litre osnovnog benzina pala je na 12,03 kune. /l, dok je cijena litre osnovnog dizela sada 12,89 kn/l, a plavog dizela 9,25 kn/l. Da nema Vladinih mjera, benzin bi bio 13,96 kn/l, dizel 15,24 kn/l, a plavi dizel 10,15 kn/l.
S tim u vezi prioriteti su nam očuvanje standarda građana, sigurnost opskrbe, kao i prihodi tijekom turističke sezone. Najesen ćemo pripremiti novi cjeloviti paket s fokusom na pomoć onima kojima je najpotrebnija. Kombinirat ćemo sve mjere koje su nam na raspolaganju - od protucikličkih do mjera poreznih olakšica i subvencija.
Hoće li Hrvatska imati dovoljno plina za zimu, očekuju li nas drastičnije mjere štednje?
Vlada je poduzela sve pripremne aktivnosti kako bismo spremno dočekali ovu zimu i osigurali sigurnost opskrbe plinom za građane i gospodarstvo.
Zadužili smo se kod HEP-a i dali državna jamstva za punjenje podzemnog skladišta plina Okoli koje je trenutno popunjeno 47 posto, a tijekom listopada će biti 92 posto.
Hrvatska je u dobroj poziciji, jer uz domaću proizvodnju imamo LNG terminal u Omišlju na otoku Krku, čiji je kapacitet povećan s 2,6 milijardi na 2,9 milijardi prostornih metara plina godišnje, što je dovoljno za domaću potrebe. Planiramo daljnje povećanje njegovog kapaciteta na 6,1 milijardu prostornih metara plina, čime ćemo osigurati opskrbu plinom daleko iznad potreba hrvatskog gospodarstva i kućanstava. Time će Hrvatska postati regionalno energetsko središte korisno i za susjedne zemlje.
Podrška za Schmidta
Europska komisija predstavila je prijedlog koordiniranog djelovanja na razini EU u pripremi za nadolazeću zimu. O tom prijedlogu, koji predviđa da bi zemlje članice EU-a ove zime trebale trošiti 15 posto manje plina, sljedeći će se tjedan raspravljati na ministarskoj razini. Većina predloženih mjera već je uvrštena u naš aktualni interventni plan mjera zaštite sigurnosti opskrbe plinom, a mi ćemo ga ažurirati tijekom ljeta, prateći situaciju na tržištu. Vlada će djelovati agilno i donositi odluke tako da njihove posljedice budu najbolje za opskrbu kućanstava i bitnih korisnika, ali i za našu industriju, proizvodnju i društvo u cjelini.
I sami ste primijetili da najavama izmjena izbornog zakona Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, pokušava ispraviti krive odluke svojih prethodnika, odnosno da se i tamošnji Hrvati osjećaju ravnopravnijima. Je li to dokaz da se Vladina "tiha" diplomacija ipak više isplati od teških riječi i uvreda poput onih s Pantovčaka?
Jučer sam boravio u Mostaru, Čitluku, Čapljini, Stocu i Ravnom kako bih pružio punu potporu rukovodstvu Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a Bosne i Hercegovine uoči općih izbora koji će odrediti budući smjer Bosne i Hercegovine. Hercegovine. Namjera je visokog predstavnika Schmidta prije izbora barem djelomično ispraviti dosadašnje pogreške i omogućiti integritet izbornog procesa te da Hrvati u BiH budu zastupljeni s legitimnim predstavnicima u predstavničkim tijelima i Vladi Federacije BiH. Snažno ga podržavamo u tim nastojanjima.FOTO:
U situaciji smo da je ugrožena politička opstojnost Hrvata u BiH, ali i stabilnost cijele države. Reakcije bošnjačkih stranaka na inicijativu visokog predstavnika Schmidta su očigledne i protivne su uključivosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH, koja ne može naprijed ako se jedan od tri naroda ne osjeća dobro ili ako je eliminiran iz BiH. najviše institucije kroz izborni inženjering. Sve što smo u proteklom razdoblju poduzimali na europskoj razini i s partnerima u međunarodnoj zajednici bilo je usmjereno na postizanje ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
I dalje ćemo se boriti za Hrvate u BiH i ulagati u projekte koji su važni za očuvanje našeg identiteta i opstanka u BiH,
predsjednik Milanović očito ima drugu metodu?
Nažalost, Milanović nam u tome nije partner, ali čini sve kako bi umanjio naše napore i uništio saveze koje smo mukotrpno stvarali kako bismo pomogli Hrvatima u Bosni i Hercegovini. U ključnim trenucima kada Ured visokog predstavnika razmišlja o intervenciji u Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine, Milanović nastavlja javno vrijeđati gospodina Schmidta. U čijem interesu on to radi? Je li mu cilj pomoći ili potkopati svaki pokušaj pomoći Hrvatima u BiH?
Za razliku od njega koji nije napravio ništa mi ćemo se i dalje boriti za Hrvate u BiH i ulagati u projekte koji su važni za očuvanje našeg identiteta i bivanja u BiH. Naše opredjeljenje za Bosnu i Hercegovinu je dobronamjerno, prijateljsko i dobrosusjedsko.
Ali ako imate situaciju da se zadnjih 16 godina, pa i 12 godina, u Predsjedništvo bira nelegitimni predstavnik Hrvata, a postoji i mogućnost preglasavanja u Domu naroda, onda je to jasno kršenje slovo i duh Daytonskog sporazuma. Drago nam je da je gospodin Schmidt krenuo u pravcu koji bi bio svojevrsni iskorak i stvorio preduvjete za nastavak pregovora političkih stranaka u Bosni i Hercegovini nakon izbora.
Splitski HDZ je poražen na nedavnim prijevremenim lokalnim izborima. Dio splitskih HDZ-ovaca tim je povodom anonimno u medijima prosvjedovao protiv izbora nestranačkog Zorana Đogaša za kandidata za gradonačelnika. Je li im on doista bio nametnut “iz Zagreba”?
HDZ nije provocirao niti inicirao izvanredne izbore u Splitu, a rekordno niska izlaznost ispod 30 posto poruka je birača Ivici Puljku da su bili nepotrebni. Zahvaljujem gospodinu Đogašu što se angažirao i prihvatio kandidaturu splitskog HDZ-a kao osoba izvan politike.
Teze o nekakvom nametanju ne stoje jer je Zorana Đogaša izabrao splitski HDZ koji ga je predložio kao nestranačkog kandidata za gradonačelnika s namjerom da ide s kandidatom koji može prikupiti širu podršku birača izvan stranačkog bazena. Podsjećam, nitko iz splitske organizacije nije bio spreman biti kandidat za gradonačelnika, a nuđeni su svi.
Nakon ostavke Vice Mihanovića, kojem zahvaljujem na angažmanu i trudu, Tomislav Gojo izabran je za privremenog vršitelja dužnosti predsjednika ŽO HDZ-a Split. Nakon regionalnih izbora, na kojima očekujemo puni stranački angažman, donijet ćemo daljnje odluke vezane uz okrupnjavanje stranke u Splitu. Izbori su iza nas, a mi ćemo kao Vlada nastaviti podržavati razvoj Splita kao našeg jadranskog i mediteranskog središta.
Nestranački ministri
Kritičari su znali spomenuti i primjere zapošljavanja nestranačkih ministara u kojima jedni vide zaobilaženje HDZ-ovih kadrova, a drugi dokaz da HDZ nema dovoljno kvalitetnih kadrova. Kako to komentirate?
Pitate me za kritičare koji krive "nestranačke" ministre u Vladi, a isti ti analitičari prigovaraju i nameću tezu da je cijela Hrvatska premrežena "HDZ" kadrovima. To je neuvjerljivo.
Kao stranka, unatoč svim izazovima u proteklih šest godina, i dalje smo uvjerljivo vodeća stranka koja Hrvatsku vodi naprijed i stup je stabilnosti hrvatskih građana. Za razliku od brojnih prodavača magle i egzibicionista, vodimo ozbiljnu i odgovornu politiku koja ne podliježe populizmu i čvrsto je na strani nacionalnih interesa.
Da nije tako, Hrvatska ne bi otvorila Pelješki most u godini predaje, započela pregovore o članstvu u OECD-u, među prvima od EU-a dobila ratu od 700 milijuna eura za provedbu Plana oporavka i otpornosti. , iskoristila značajna europska sredstva, proširila kapacitete LNG terminala i pristup schengenskom prostoru i eurozoni.
Jačat će se vozni park, nabavljamo nove kanadere
, zahvalni smo vatrogascima, kao i pripadnicima vojske, policije, civilne zaštite i svima na velikom odricanju i angažmanu u gašenju požara i spašavanju imovine i života ljudi. Ove smo sezone sve češći i razorniji požari diljem Sredozemlja. Stavili smo u pogon sve komponente domovinske sigurnosti. Naše snage pomažu i susjednim državama.
Nastavit ćemo jačati spremnost Hrvatske za učinkovit odgovor na prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama. Zato stalno ulažemo u sustav vatrogastva. Za financiranje vatrogastva u mandatu je izdvojeno više od 2,7 milijardi kuna.
Napravili smo značajne iskorake u poboljšanju prava profesionalnih, dobrovoljnih i sezonskih vatrogasaca, čiji je položaj bolje reguliran novim Zakonom o vatrogastvu. Puno smo ulagali i u opremu, a jedan od primjera je kupnja 94 vatrogasna vozila vrijedna 256 milijuna kuna.
Hrvatska ima flotu od 12 protupožarnih zrakoplova (6 Canadaira i 6 Air tractora). Što se tiče kanadera, važno je da javnost zna da se zajednička nabava kanadera provodi kroz EU mehanizam. Hrvatska je bila u skupini nekoliko zemalja koje su pokrenule upravo takvu zajedničku nabavu na razini EU. Cijelo vrijeme smo bili solidarni, a ovim projektom sustavno ćemo ojačati našu flotu uz stopostotno financiranje iz EU čim krene nova proizvodnja.
Hrvatska je prepoznata kao sigurna, odgovorna i kvalitetna turistička destinacija
Unatoč svim izazovima, pred Hrvatskom je još jedna rekordna turistička godina. Trenutno ostvarujemo 95 posto turističkog prometa ostvarenog u istom razdoblju 2019. godine. Vrijednost fiskaliziranih računa za prvo polugodište ove godine veća je za 24 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2019.
Hrvatska je prepoznata kao sigurna, odgovorna i kvalitetna turistička destinacija, što je rezultat zajedničkog rada turističkog sektora i Vlade. Zahvaljujemo se svim gospodarstvenicima i zaposlenicima u turizmu na velikom doprinosu izvrsnoj turističkoj sezoni. Turizam je i ove godine pokazao svoju moć prilagodbe i kvalitetu svoje ponude, čime je zadržao status jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu.
Kao i tijekom pandemije COVID-19, kada smo potporama za zapošljavanje omogućili turističkom sektoru da prebrodi krizu, Vlada će nastaviti podupirati sve investicije i ključne projekte za daljnji razvoj hrvatskog turizma.
Cilj nam je ostvariti izvrsne turističke rezultate tijekom cijele godine iu cijeloj Hrvatskoj jer se jedino tako možemo približiti ostvarenju našeg strateškog cilja - razvoju održivog turizma.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Novinar: Hrvoje Prnjak
