Premijer Plenković za El País: Snažno stojimo uz Ukrajinu, podržavamo traženje političkog rješenja za mir i prekid vatre

Premijer Plenković za El País: Snažno stojimo uz Ukrajinu, podržavamo traženje političkog rješenja za mir i prekid vatre

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, tijekom boravka u Madridu, gdje je posjetio Centar za objedinjene zračne operacije Torrejon te održao sastanke sa španjolskim državnim vrhom, premijerom Pedrom Sánchezom, predsjednicom Zastupničkog doma Meritxell Batet te kraljem Felipeom VI., dao je intervju za španjolske novine El País, koji prenosimo u cijelosti:

Koliko je zabrinjavajući prošlotjedni incident u Zagrebu?
 
Nažalost, to je jako ozbiljna stvar. Znamo da je dron sovjetske proizvodnje, TU-141; šest tona težine i 14 metara dužine. Pao je 50 metara od rezidencije u kojoj je bilo 4500 studenta pored restorana, mosta i noćnog kluba. Imali smo nevjerojatnu sreću da nije bilo poginulih i ozlijeđenih. Ono što najviše uznemiruje je to što smo otkrili da je na letjelici bio eksploziv. Da je udarila u bilo koju od obližnjih zgrada, prouzročila bi tragediju, nezamislivu štetu. Očekujemo da istraga rasvijetli sve okolnosti.
 
Jeste li još nešto saznali tijekom posjeta NATO centru u Torrejónu?
 
Da je letjelica išla pravocrtnom putanjom velikom brzinom, na maloj visini i da ga rumunjski i mađarski radari nisu vidjeli kao potencijalni rizik. U tom trenutku se na tim radarima pojavljivalo mnogo više stvari te se smatralo da je to lažna uzbuna. Nakon toga je ušao u Hrvatsku, a do pada u glavnom gradu prošlo je nekoliko minuta. Ono što trebamo razjasniti je radi li se o nesreći i je li dron do Zagreba dospio greškom, sabotažom ili namjerom.
 
Mislite li da bi se sukob u Ukrajini mogao još više pogoršati sljedećih tjedana?
 
Više od 3 milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu, a brojni su raseljeni i unutar državnog prostora. Razaranja u gradovima su ogromna, dogodila su se ubijanja civila, a nebrojena mjesta na kojima su Ukrajinci živjeli u miru pretvorena su u noćnu moru. Nažalost, diplomatski napori kako bi se pokušalo zaustaviti brutalnu agresiju Rusije još nisu dali rezultate. Snažno podržavamo traženje političkog rješenja za mir i prekid vatre.
 
Ukrajinski predsjednik Zelensky poziva saveznike da nametnu zonu zabrane letova, nešto što bi, ako se ostvari, Rusija mogla smatrati casus belli. Mogu li Europa i njezini saveznici učiniti više nego što već čine da pomognu Ukrajini?
 
Reakcija EU nakon agresije Rusije bila je jedinstvena, čvrsta i brza. Osuda ovih brutalnih djela kojima se krše sva temeljna načela međunarodnog prava je jednoglasna. 27 država članica je pokazalo svoju potporu Ukrajini na sve moguće načine: humanitarnom, financijskom, vojnom, diplomatskom pomoći; i kroz sankcije uvedene Rusiji. Nastavit ćemo činiti sve što budemo mogli da ublažimo pritisak na Ukrajince i pojačamo pritisak na Moskvu.
 
Čak i usvajanje novog paketa sankcija protiv Rusije koji bi utjecao na energetiku kao što je to učinio Washington?
 
To su vrlo različite situacije. Većina europskih zemalja puno više ovisi o ruskom plinu od SAD-a. U Hrvatskoj to nije slučaj, budući da je tijekom mog prvog mandata (2016.-2020.) na otoku Krku izgrađeno postrojenje LNG za regasifikaciju s kapacitetima za kućanstva i gospodarstvo. No, mislim da EU mora stvoriti alternativnu mrežu, pokušavajući nastojeći istovremeno povećati svoju proizvodnju i povećati uvoz iz drugih zemalja.
 
Biste li podržali strukturnu reformu europskog energetskog tržišta, koju zastupa nekoliko zemalja juga, uključujući Španjolsku?
 
Bavimo se tim pitanjem uoči sastanka Europskog vijeća sljedećeg tjedna u Bruxellesu. Smatram da je potrebno učiniti sve da se eliminiraju špekulacije koje poskupljuju naftu i plin, a to utječe i na cijenu struje. Svaka inicijativa koja pomaže u suzbijanju rasta cijena je dobrodošla. Ali mislim da ako smo uspjeli postići dogovor između svih zemalja članica tijekom pandemije, trebali bismo to učiniti i sada. Uostalom, sve su europske vlade bile intervencionističke u posljednje dvije godine.
 
Biste li podržali uspostavu novog fonda za gospodarski oporavak, koji bi mogao uključivati izdavanje zajedničkog duga?
 
Ako se situacija nastavi pogoršavati, mislim da moramo razmotriti tu opciju. Next Generation EU (fond od 750 milijardi dogovoren u srpnju 2020.) bio je snažan odgovor na veliki problem. Vjerojatno ćemo se sada suočiti sa sličnom situacijom, ali moramo vidjeti kako će se kretati cijene energenata.
 
Diljem Europe bilo je mnogo gesta solidarnosti s Ukrajinom, ali hrvatsko je društvo jedno od onih koje je najintenzivnije reagiralo. Koliko su sjećanja na rat utjecala na vas?
 
Hrvatska je zemlja koja je bila žrtva velikosrpske politike Slobodana Miloševića. Rat je bio prije samo 30 godina, pa možemo bolje razumjeti patnju ukrajinskog stanovništva. Bio sam u Kijevu u prosincu i zajedno s predsjednikom Zelenskim potpisao sam deklaraciju potpore europskom putu Ukrajine. Snažno stojimo uz ukrajinski narod.
 
Mislite li da bi se Ukrajina trebala pridružiti EU ekspresnim putem?
 
Na nedavnom neformalnom summitu EU u Versaillesu bio sam vrlo jasan da Kijevu moramo poslati signal snažne političke potpore. Prije nekoliko godina, dok sam bio zastupnik u Europskom parlamentu, vodio sam izaslanstvo za odnose s Ukrajinom. To je zemlja koju dobro poznajem i itekako sam svjestan svih poteškoća kroz koje prolazi od 2014. godine i koliko je približavanje Europi ključno za ukrajinski narod. Vrlo je pozitivno što je Vijeće zadužilo Komisiju da izradi mišljenje o mogućem pristupanju Ukrajine, ali predstoji zahtjevan proces. Do tada moramo intenzivirati odnose EU-a i Ukrajine na svim područjima, s ambicijom uspostave posebnog statusa.
 
Neki su Hrvati dobrovoljno otputovali u Ukrajinu kako bi se borili protiv ruskih trupa. Hoće li po povratku odgovarati pred sudom?
 
Mislim da ih je bilo malo i već smo javno rekli da svi oni koji se odluče putovati to čine temeljem vlastite odluke i s vlastitom odgovornošću.
 
Istočne vlade pokazale su jasnu obvezu prema civilima koji bježe iz Ukrajine. Vrlo drugačiji stav od onoga koji je viđen u krizi 2015. Postoje li izbjeglice prvog i drugog reda?
 
Mislim da ne. Ono što vidimo je egzodus bez presedana od Drugog svjetskog rata. Milijuni ljudi već su pobjegli iz Ukrajine u zemlje EU, kako bi spasili svoje živote. To zaslužuje izraz najveće solidarnosti. Na razini EU-a uveden je mehanizam za hitne slučajeve u svrhu pružanja privremene zaštite onima koji bježe od rata. A u Hrvatskoj smo odobrili neke hitne mjere, kako bi oni koje prihvatimo dobili ne samo dom, već i zdravstvenu i socijalnu pomoć. Također ćemo im olakšati pristup tržištu rada i obrazovanju.
 
Srbija je odbila pridružiti se sankcijama uvedenima Rusiji i nastavlja kupovati rusko oružje. Kako bi Bruxelles trebao postupiti?
 
Nakon invazije, države više ne mogu sjediti na dvije stolice. Ili su na jednoj strani ili su na drugoj. Vrijeme je da Srbija kaže što zaista zastupa i ako ima europske ambicije počne zauzimati političke stavove sukladne onima država EU-a i zapadnog svijeta.
 
Poveznica na intervju:
 
https://elpais.com/internacional/2022-03-18/el-primer-ministro-de-croacia-hay-que-esclarecer-si-el-dron-que-cayo-en-zagreb-fue-un-acto-intencionado.html
 
Izvor: Vlada

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.