Ekskluzivan magazin Vogue, nedavno je među deset otoka za savršeni odmor uvrstio otok Vis, što je još jedno iznenadno i neočekivano priznanje otočanima. Na prvom mjestu liste je talijanska Ponza, na drugom, Lanzarote na Kanarima i Fourni u Grčkoj, a odmah iza našao se i naš Vis kojeg smatraju jednim od najljepših otoka u Hrvatskoj – otoka koji obećava odmor daleko od gužvi. To, kao i činjenica da je poviješću bogat Vis ostao netaknut od epidemije COVID-19 bio je povod za naš razgovor s gradonačelnikom Ivom Radicom, a razgovarali smo i o strategiji razvoja turizma, europskim fondovima i o tome kako se taj otok nosi sa suvremenim trendovima u turizmu, a da istodobno uspijeva očuvati svoj prostor od prevelike devastacije.
- U posljednje ste vrijeme u velikim projektima financiranim iz nacionalnih ali i europskih fondova, obnavljaju se zapuštene građevine, primjerice nekadašnja Češka vila, Baterija, objekti bivše JNA gradi infrastruktura... Recite nam nešto više o tim projektima i investicijama na Visu.
- Češka Vila buduća je turistička zona na površini 7,2 hektara, čiji je kapacitet 160 kreveta.Eto samo koliko smo čuvali prostor i koliko ga želimo očuvati, a konzervatori su još prije četiri pet godina pitali mogu li to prezentirati kao dobar odnos lokalne samouprave prema prostoru. Nije nam cilj devastirati Vis i napraviti neke velike hotele. Tamo je započeta investicija i kopanje temelja i čeka se građevinska dozvola za sve objekte koje će tamo biti i ja bih rekao da će to biti jedna o najljepših turističkih zona na Jadrana, što će omogućiti zapošljavanje, a to je po meni najveća blagodat te investicije. Investicija je vrijedna 20 milijuna eura, a događa se u vrijeme pandemije COVID- 19 i jedna je od najznačajnijih investicija u Dalmaciji, a osobito je važna za grad Vis koji do sada nije imao u stvari neke hotelske sadržaje. Investitor je privatni, a dotični se gospodin javio na natječaj koji je raspisala RH zbog sređivanja svoje imovine i kupio tu nekretninu za oko 36 milijuna kuna i sada ulaže 20 milijuna eura. Na natječaj ide i koncesija za plaže i sve što je definirano urbanističkim planom. Rok za završetak od datuma kupnje je 36 mjeseci i to je po meni jedan od načina kako bi se trebalo u Hrvatskoj graditi, što se tiče rokova, s time da se zbog šutnje administracije rokovi normalno mogu produljiti za toliko koliko je izgubljeno uslijed krize koronavirusa. Isto tako radi se i zaobilaznica, duljine oko dva kilometra. To je završetak viške obilaznice koju izvodi Županijska uprava za ceste. Vrijednost te investicije je 10 milijuna kuna i ona će za oko mjesec dana dobiti uporabnu dozvolu.
Stanovi za mlade obitelji
- Krenuli ste i s izgradnjom POS stanova, u kojoj je to fazi i koliko stanova će biti na tržištu?
- POS stanovi su u fazi izgradnje. Gradi se 22 POS stana, rok za završetak je 500 dana, a ukupna investicija iznosi 17 milijuna kuna. Paralelno s time Grad Vis u bivšoj vojarni Samogor gradi 13 stanova. To je vlastita investicija vrijedna 5, 5 milijuna kuna, a još dva stana uredit će se u staroj školi Podselje i još jedan stan u staroj školi u naselju Podstražje. Tako ćemo u narednih godinu dana imati 37 stanova spremnih za mlade obitelji koje nemaju rješeno stambeno pitanje i isto tako ako bude višak stanova za one mlade obitelji koji žele doći živjeti i raditi u gradu Visu. Treba naglasiti i da je u ovoj vojarni to prva od četiri zgrade te bi u toj vojarni u konačnici dobili 52 stana. U narednih par godina, normalno sukladno financijskim mogućnostima Grada, ovdje moram naglasiti da smo za tih oko 13 stanova u vojarni dobili dva milijuna eura iz europskih fondova za energetsku obnovu tih objekata. Mi smo na sjednici Vlade održanoj 2018. na Hvaru dobili i vojarnu Starine za koju je također bio izrađen urbanistički plan. Tu je poduzetnička zona sa šest objekata koje smo rekonstruirali i već je potpisano sedam ugovora s našim poduzetnicima s područja Grada Visa. Na toj lokaciji dobili smo i veterinarsku ambulantu za koju je također potpisan ugovor s veterinarom koji se javio na natječaj, a ukupna investicija u poduzetničku zonu je bila oko 5,5 milijuna kuna. Od toga smo dva milijuna kuna dobili iz sredstava EU, riješili smo kompletni kanalizacijski sustav, novi vodovodni sustav, nove priključke za struju i rekonstrukciju svih postojećih objekata što bi bila sljedeća faza.
Jedno-smjenska nastava omogućuje kvalitetniji obiteljski život
- Koliko je ukupno objekata bivše JNA dobiveno i stavljeno u neku funkciju?
- Na sjednici Vlade 2018. dobili te objekte i uredit ćemo u prvoj zgradi od ukupno četiri u vojarni Samobor 13 stanova. U sklopu te prve faze. Tamo smo napravili i veliko i malo nogometno igralište ta vojarna je definirana kao sportsko turističko zdravstveno rekreativni centar, mamo vojarnu Starine kao poduzetnički centar, gdje smo uredili prvih šest objekata, još je ostalo tri. U dijelu bivšeg doma JNA dio je kulturni centar, a u 2020. jedan smo dio bivšeg Doma preuredili i dali Srednjoj školi Antun Matijašević Karamaneo i dobili smo rad škole u jednoj smjeni. Sd imamo osnovnu i srednju školu u jednom turnusu, ujutro, što ujedno omogućuje kvalitetniji obiteljski život.
- Kakva je danas gospodarska struktura na Visu, imate li osim turizma još neke djelatnosti?
- Ima dosta OPG-ova, obrta, a odlučili smo u Strategiji razvoja grada do 2020. , a u postupku smo izrade nove Strategije koja će pratiti europski proračun 2021- 2027. veći naglasak staviti na poljoprivredu. Što mi želimo da se dogodi na otoku? To je ono što se čitavo vrijeme pokušava i na nacionalnoj razini kao spoj zelene i modre Hrvatske, tako mi želimo na otoku i gradu Visu da kroz turizam možemo plasirati otočke poljoprivredne proizvode. Od države smo do sada dobili oko 280 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i kroz narednih mjesec dva raspisat ćemo natječaj za to zemljište. Vis je u svojoj povijesti nekad imao 3.500 hektara vinograda normalno da takva monokultura ne može biti, treba saditi i ostale poljoprivredne sorte, ide se prema održivom razvoju samodostatnosti da možemo proizvoditi hranu za sebe. S proizvodnjom, ulja, maslina, grožđa, ali i voća i drugih sorti možemo podići standard jer mi smo jedna od najjačih turističkih destinacija za nautičare. Vis je jako poznat po gastronomiji, imamo vrhunske restorane, a znamo i da je područje otoka Visa jedno od najbogatijih ribolovnih područja na Jadranu. Vis je otok koji ima i vlastite izvore pitke vode, a 30. lipnja bio je tehnički pregled za najveću solarnu elektranu koja se gradi u RH i najveću elektranu od svih otoka na Mediteranu snage 5 mW, koja se gradila u suradnji s HEP-om i Končarom, a time će Vis biti i energetski samodostatan.
Kad vidimo europski proračun za 2021. - 2027., koji predviđa zelenu Europu, vidimo da su Grad i otok Vis ispred svog vremena i stupovi na kojima vis mora stajati su ekologija, poljoprivredne površine, bogatstvo mora i viškog akvatorija, vlastiti izvori vode i ta energija. To je budućnost i ta samoodrživost o kojoj se puno priča, ali se na žalost u svijetu malo radi, ali vi u jednoj mikrosredini to možete postići. Normalno da bi se to sve postiglo trebate otvarati radna mjesta, rješavati stambena pitanja i gledamo li popis stanovnika od 2011. Vis ima porast od nekih 100 stanovnika što je za otočke prilike jako dobro.
Kao gradonačelnik od 2009. imam neke podatke vezano uz povećanje broja djece u jaslicama i vrtićima i povećanje broja djece u osnovnoj školi. Imali smo trend pada u srednjoj školi i zato smo i uveli jednosmjensku nastavu i nadamo se da će se kroz bolje uvjete i broj srednjoškolaca povećati.
Moram naglasiti i da je bivšu hotelsku kuću kupio PBZ mirovinski fond tako da će učenici koji su sada u Srednjoj turističkoj školi moći i praksu odrađivati u svom mjestu. Hoteli Issa i Tamaris će se rekonstruirati i povećati broj zvjezdica na četiri i pet, a i u Češkoj vili imat ćemo također kapacitete četiri i pet zvjezdica, ali fali drugih vidova strukovnog obrazovanja, ali i tu smo na dobrome putu.
Mediteran kakav nama treba danas
- Kako ste uspjeli sačuvati prostor od betonizacije i apartmanizacije kod privatnih iznajmljivača?
- Na Visu smo bili rigorozni što se tiče urbanističkih planova jer mislimo da je prostor jedna o najvećih vrijednosti, a da smo to uspjeli očuvati svjedoči i ovo uvrštenje na listu najpoželjnijih otoka za odmor. Vis je bogat florom i faunom i mislim da malo koji otok ima takve plaže, špilje - zelena, modra, Biševo, Budihovac i t. sl. i Vis, a poslije Papuka postali smo i drugi Geopark u RH. Geopark Viški arhipelag proglašen je prošle godine. Ja uvijek govorim da ovaj otok sutra mora biti mjesto gdje ćete doći odmoriti dušu. Ne slažem se s mišlju ili motom Mediteran kakav je nekad bio, mislim da slogan treba biti Mediteran kakav nama treba danas.
Vis najstariji grad na istočnoj strani Jadrana - Issa
- COVID-19 nije stigao na Vis, vi ste obrambena utvrda i za pandemiju?
- Ostali smo netaknuti od koronavirusa, ali on nam je pokazao da ne treba težiti za megalomanstvom i da život može biti toliko bolji s manje. Baš se osjetilo ovdje na Visu, jer mi smo bili među najrigoroznijima po pitanju poštivanja epidemioloških mjera, i uspjelo nam je da očuvamo otok od koronavirusa. Ljudi su uvidjeli koliko male stvari mogu utjecati na život. Uspjeli smo očuvati zdravlje ljudi rigorozno se pridržavajući mjera, na što su se neki i bunili, ali zdravlje ljudi bilo nam je na prvom mjestu. Uveli smo i gospodarske mjere za pomoć našim gospodarskim subjektima, smanjili smo najam prostora u vlasništvu grada Visa za 40 posto, smanjili smo cijene javnih površina, a onima koji nisu obuhvaćeni ovim mjerama njih smo za zadnji kvartal ove godine i prvi kvartal sljedeće oslobodili komunalne naknade. Ovdje te mjere važe do 1. svibnja 2021. da se može prezimiti zima. Uvijek ponavljam da se gospodarski teret ovih mjera mora zajednički prebroditi, Grad mora uprihoditi neki novac, mora funkcionirati, ali svi ćemo se odreći dijela kolača. Tako smo od 1.travnja korisnicima proračuna smanjili plaće za 10 posto, i odmah smo na početku počeli štedjeti počevši od sebe tako da budemo primjer. Imamo jednu od najlošijih hidroloških godina, gdje smo od početka godine imali svega 120 litara kiše po metru četvornom što je jako malo, trebalo je biti dvostruko, ali imamo vlastite izvore vode, jer smo u posljednjih deset godina u vlastiti vodoopskrbni sustav uložili više od 35 milijuna kuna. Dosta novaca povukli smo iz EU fondova, ali sve što radimo temelji se na Strategiji razvoja grada Visa od 2016. do 2020. i sada idemo kreirati nove smjernice razvoja po unaprijed zacrtanim planovima, ništa se ne radi stihijski. Po meni to su temelji dokumenti kao Strategija normalni Generalni prostorni plan i GUP. Naravno uvijek će biti i devijantnih pojava, da će netko raditi nešto po svom nahođenju i van zakona, a tu bi nam država trebala dati neke veće ingerencije da se spriječi devastacija prostora.
- Kakve sadržaje ima Vis za animiranje turista, ali i domaćih ljudi kad turista nema?
- Vis ima prije svega prirodne ljepote. Mi smo sada u projektu osnivanja Zavičajnog muzeja grada Visa u utvrdi koju je sagradila Austrougarska. Vis ima tri svjetske povijesne činjenice, a to je da je Vis najstariji grad na istočnoj strani Jadrana - Issa, osnovan u četvrtom stoljeću prije Krista, grad koji je bio polis, imao svoje kolonije i sudjelovao u ratu između Cezara i Pompeja i iz Isse je krenula moderna civilizacija. Drugo su viški bojevi između Francuza, Engleza, Austrijanaca, poznati Viški boj koji je i kod nas Hrvata donio jednu prekretnicu o nacionalnoj svijesti, pogotovo u Dalmaciji. To su te velike priče, a imamo i Drugi svjetski rat gdje je Vis zauzeo istaknuto mjesto u obrani protiv fašizma.
Mi koji smo bili vani znamo više cijeniti domovinu
- Puno je otočana raseljeno kroz povijest, kako je bilo s Visom?
- Tri su kataklizme i egzodusa koje je doživio ovaj grad. Prvi je bio u vrijeme kada je nastupila bolest vinove loze filoksera i to je bio i najveći egzodus, migracija u prekooceanske zemlje, Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju... Drugi je nastupio za vrijeme komunizma i poslije 1945. i treći koji je došao u vidu privatizacije u kojoj su uništeni Neptun u Komiži, hoteli, trgovačka poduzeća... I sada sve to trebate ponovno izgraditi. Kao što ste spomenuli nije bilo devastacije prostora, ali u ljudskom potencijalu smo jako bili devastirani. Raduje me da se iz godine u godinu po par obitelji doseljava, drago mi je kad se vide ti pozitivni pomaci. Nakon ove korone imali smo prilike vidjeti prednosti manjih sredina osobito kad smo bili u samoizolaciji. Obratilo nam se pet-šest obitelji koje traže posao i željele bi se nastaniti u Visu. Ovo je idealno mjesto za mlade obitelji s djecom koja ovdje odrastaju slobodno bez ograničenja koja moraju imati u gradu. Imamo i jednu od najstarijih gradskih glazbi - Hrvatsku gradsku glazbu Vis koja je osnovana 1848. , a tek godinu dana kasnije hrvatski postaje službeni jezik u Hrvata. Ovdje je jedno od najboljih amaterskih kazališta „Ranko Marinković“, imate i klapa... Tu je i Memorijalna zbirka Ranko Marinković, koja bi također trebala biti sastavni dio Zavičajnog muzeja grada Visa. I Marinković pa i Matijašević Karamaneo sve su to ljudi koji su bili zaboravljeni. Muzej će biti u okviru projekta Baterija, gdje se planira i jedan arboretum u koji bismo smjestili ploče sa svim imenima velikih viških povijesnih osobnosti koje su dale svoj doprinos i kroz povijest čovječanstva počevši od Ilira pa do današnjih Hrvata.
- Imate i veze s iseljeništvom, živjeli ste u Australiji, ali ste se vratili na Vis, kako je to iskustvo utjecalo na vas?
- Rođen sam na Visu, gdje sam završio i školu, ali sam živio u Australiji, jer je moja supruga rođena tamo. Ona je s roditeljima došla na Vis i zajedno smo polazili četvrti razred. Kad smo se vjenčali otišli smo u Australiju, živjeli tamo 13 godina i dobili dva sina da bi se 2002. vratili u Hrvatsku. Sudionik sam Domovinskog rata 1991 /92.. Došao sam iz Australije i dao svoj skromni obol za Lijepu našu. Vratio sam se jer ovo ovdje je doma, ovo je moj dom, a meni je drago i da je moj sin, koji je završio za kuhara te otišao prvo kod prijatelja u Kanadu, pa u Australiju ali se vratio i kaže da je ovdje najljepše na svijetu. Mi koji smo bili vani znamo više cijeniti domovinu. Uvijek kažem svojim Višanima - Morate negdje otići da biste znali što imate. Moja poruka našim ljudima je da budemo pošteni i da svojim radom nešto ostvarimo, jer dobro kaže ona pjesma - Nije u šoldima sve.
