Gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a, 29.svibnja, predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo snažnim rastom BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu 2019. Istaknuo je da je tomu pridonijelo bolje korištenje europskih fondova, te da su Vladine mjere, poput porezne reforme, povećanja plaća i snižavanja stope PDV-a dodatno potaknule veću potrošnju, a posebno važnim izdvojio je porast investicija.-To je izuzetno dobro, po pokazateljima koji se odnose i na porast izvoza i na porast investicija, porast javnih ulaganja. To znači i da bolje koristimo europske fondove, za koje smo stalno govorili da će biti dodatna vrijednost i dodatni zamašnjak javnim investicijama u Hrvatskoj“, poručio je Plenković i naglasio je da su određene mjere koje je Vlada poduzimala, poput porezne reforme, povećanja plaća, snižavanje stopa PDV na neke proizvode, dodatno potaknule veću potrošnju. Dodao je da je ovaj rast puno veći od Vladinih projekcija, ali i projekcija finacijskih i međunarodnih institucija.
Predsjednik Vlade uvjeren je da će ovaj rast imati utjecaj na ukupni godišnji rast BDP-a, a najviše ohrabruje, naglasio je, što je došlo do porasta investicija. Napomenuo je da prosječni rast u Europskoj uniji iznosi u ovom kvartalu 1,5 posto te da će Vlada nastaviti s mjerama koje će dovesti do daljnjeg rasta. „Jedna od glavnih zadaća Vlade je bila da poboljšamo investicijsku klimu, da se stvori pouzdan i predvidljiv pravni, transparentan porezni okvir. Sve to utječe na odluke pojedinih stranih ulagača da dolaze u Hrvatsku“, naglasio je.
Investicija tvrtke FACC u Jakovlje bit će signal drugim investitorima
U tom je kontekstu posebno istaknuo investiciju austrijske kompanije FACC u Jakovlje, vrijedne preko 33 milijuna eura, koja će otvoriti novih 600 radnih mjesta, koja je danas predstavljena u Vladi. U konkurenciji od 9 zemalja, FACC je odabrao Hrvatsku, a premijer Plenković ocijenio je da će takva investicija sigurno biti signal drugim investitorima.
Odgovornim konsenzusom do novog čelništva institucija EU
Premijer Plenković jučer je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Europskoga vijeća koji je, kako je kazao, poslužio za rezimiranje rezultata Europskih izbora.Dobrim trendom ocjenjuje veću izlaznost birača nego ranije, i u Europi i u Hrvatskoj.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je izabran za pregovarača Europske pučke stranke u procesu dogovora o čelnim pozicijama u Europskoj uniji, uz premijera Latvije Krisjanisa Karinsa. Pojasnio je da je namjera da se, u procesu dijaloga koji će s jedne strane voditi predsjednik Europskog vijeća Tusk, a s druge dogovorima između šestorice pregovarača koji su ispred svojih političkih stranaka (pučana, socijalista i liberala) imenovani da pomognu taj proces dogovora, taj konsenzus ostvari do kraja lipnja. Naglasio je da se ne radi ni o kakvoj kandidaturi, već o povjerenju kolega premijera iz EPP-a da upravo on i latvijski premijer pregovaraju s belgijskim i nizozemskim premijerom iz redova liberala, i španjolskim i portugalskim premijerom iz redova socijalista.„Ovo je jedan odgovoran posao pronalaženja konsenzusa za čelništva institucija Europske unije“, poručio je premijer Plenković.
Ispitat ćemo mogućnosti o vraćanja Dana državnosti 30. svibnja
Upitan podržava li inicijativu da se 30. svibnja ponovo proglasi Danom državnosti, predsjednik Vlade kazao je da postoji emotivna privrženost veliki broj hrvatskih građana za taj inicijalni Dan državnosti, 30. svibnja 1990. kada se konstituirao prvi demokratsko izabrani Hrvatski sabor.„U tom pogledu razgovarat ćemo sa svim našim partnerima i vidjeti koje su mogućnosti da vratimo da 30. svibnja bude ponovo Dan državnosti. Mislim da bi to bilo jako dobro prihvaćeno u hrvatskoj javnosti“, rekao je Plenković dodavši da u Hrvatskoj ima šest referentnih datuma o 1990. do 1995. godine, svaki sa svojom simbolikom i jako ukorijenjenim značenjem za hrvatske građane – 15. siječnja, 30. svibnja, 25. lipnja, 5. kolovoza, 8. listopada te 18. studenoga.
Sredstva za posebno skupe lijekove viša nego ikada do sada
Na kraju se osvrnuo na odluku Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je dopustilo lijek Spinrazu i u liječenju djece oboljele od spinalne mišićne atrofije koja su na respiratoru te starijih od 18 godina. Naglasio je da je Vlada cijelo vrijeme po tom pitanju bila konzistentna, odnosno da je zagovarala da odluka o tome da se određeni lijek pripiše malenim pacijentima ili drugim pacijentima koji boluju od spinalne mišićne atrofije - mora biti odluka liječnika, medicine, struke. Podsjetio je da je Vlada osigurala čak milijardu i 400 milijuna kuna u proračunu za posebno skupe lijekove, a u svom je mandatu povećala ta sredstva više nego ijedna vlada do sada.Podsjetio je da je, zahvaljujući angažmanu Vlade i razgovorima koje je vodio prije dvije godine u Davosu s tvrtkom Hoffman La Roche, za liječenje spinalne mišićne atrofije angažiran i taj proizvođač koji je uključio hrvatske pacijente u svoje kliničko ispitivanje.
„Ovo je stvar stručna i u struci mora ostati, a ja osobno šest tih naših dragih mališana poznajem i veselit ću se ukoliko oni dobiju mogućnost da prime taj lijek“, kazao je na kraju razgovora premijer Plenković.
