Plenković na prosvjedu

- Pozdravljam ovaj prosvjed i ovu građansku inicijativu. Prosvjed je imao veliku potporu svih ljudi koji su na Tomislavovu trgu. Jako je dobro da spontane građanske inicijative senzibiliziraju hrvatsko društvo i hrvatsku javnost za jedan grozan fenomen nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji. S tim problemom, nažalost, živimo godinama. Nekoliko recentnih monstruoznih kaznenih djela dodatno je anticipiralo taj problem. U ponedjeljak sam spreman sresti se s predstavnicima inicijative i tražiti da i civilno društvo da svoj doprinos, rekao je premijer Andrej Plenković, koji je kao građanin došao na prosvjed. Zatim je dodao:

- Mi smo prošle godine, nažalost, gotovo jednaku pozornost dali raspravi i konfrontaciji oko koncepta rodne ideologije. To je podredno pitanje, a ovo je pravo pitanje. Premijer dodaje da treba pojačati prevenciju, postrožiti kazne za počinitelje, pružiti potporu i skrb žrtvama. Treba i ojačati sve institucije koje su vezane uz ovaj problem te učiniti napor prema javnosti. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković također je komentirao prosvjede.

Žene u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji

Prema izvješću Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu, žene su i dalje u velikoj većini žrtve nasilja u obitelji. Kada se gleda spolna struktura počinitelja prekršajnog djela nasilja, ukupno je 77 posto muškaraca i 23 posto žena, a od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama muškaraca je 92 posto, a žena 8 posto.Također, analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend 'brutalizacije' sa smrtnim ishodom - 15 žena ubili su njima bliski muškarci. Pravobraniteljica upozorava i na zabrinjavajući trend da sudovi usvajaju tek 17 posto od ukupnog broja zaštitnih mjera koje predlaže policija, kao i da žrtve partnerskog nasilja još nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu.

Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije prema nasilju

Organizatori prosvjeda ističu i da je Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije prema nasilju, pri čemu predlažu niz mjera koje bi povoljno utjecale na rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.Pozivaju predstavnike vlasti i institucija da ozbiljnije u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative. Zahtijevaju i dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja - u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno-obrazovnim ustanovama. Traže i ulaganje više novca kako bi se osigurali primjereniji uvjeti rada udruga te povećala učinkovitost u zaštiti žrtava nasilja.

 

autor M. Š.  HRT