Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj

ILUSTRACIJA

Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj“ obilježava se 28. travnja kada je na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća, Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine donio odluku o proglašenju. Međunarodna organizacija taj datum obilježava kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu od 2003. godine, s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu, a Svjetski sindikalni pokret kao Dan sjećanja na umrle i ozlijeđene radnike te tako odaje počast svim žrtvama nesreća na radu i preminulima uslijed profesionalnih bolesti. Navedeni datum odabran je kao spomen na 28 smrtno stradalih radnika na gradilištu  u Sjedinjenim Američkim  Državama.

Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji prigodnom sjednicom  godinama obilježava taj dan zbog važnosti prava radnika na sigurno i zdravo radno mjesto. Ova godina je specifična po pandemiji COVID -19 koja je promijenila  živote s novim rizicima i strahovima svih nas,  naših obitelji i cijele zajednice za naše zdravlje i sigurnost.  Posljedice utjecaja COVID-19 na globalni svijet rada biti će dalekosežne, što će dovesti do nezaposlenosti velikog broja ljudi i do siromaštva te je potrebno donijeti  mjere koje će to stanje ublažiti. COVID -  19 nije samo globalna zdravstvena kriza, to je i velika kriza tržišta rada i ekonomska kriza.  Hitnim mjerama  morati će se zaštititi radnici na radnim mjestima, održati radna mjesta i prihodi te poticati gospodarstvo i zapošljavanje. Uz proširenje  socijalne zaštite potrebno je zadržati postojeća radna mjesta i zaposlenost, što će biti moguće samo uz  pomoć gospodarstvu u vidu subvencija, financijskih i poreznih olakšica, fiskalne i monetarne politike  te kreditiranje i financijsku podršku.

Zaštita na radu  ima vrlo važnu ulogu u uspješnom proizvodnom procesu.  Pravo na sigurno i zdravo radno mjesto treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo.  Neprestana je potreba provoditi edukaciju radnika o primjerenoj zaštiti na radu, a ta edukacija mora početi već od srednjoškolskog obrazovanja gdje bi se zaštita na radu morala uvrstiti u redovni srednjoškolski proces,  naročito u onim školama gdje se školuju kadrovi za zanimanja u  metalnoj, drvnoj, građevinskoj i sličnim industrijama gdje je opasnost od ozljeda veća nego drugdje.

U posljednjih nekoliko godina postignuti su značajni pomaci u zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj pa tako i u Međimurskoj županiji. Međutim u posljednje vrijeme svjedoci smo da se zbog nepažnje radnika, nedostatka adekvatne zaštitne opreme ili drugih uzroka događa veći broj ozljeda na radu, od kojih su neke i sa smrtnim ishodom. Kod zaštite na radu jednaka je odgovornost i poslodavca i radnika. Poslodavac je dužan zaštiti radnika adekvatnom opremom i educirati ga o korištenju opreme, ali  treba osigurati da se ona i koristi na adekvatan način.  Ako radnik to ne čini prema njemu treba  primijeniti sankcije.

Uz suradnju državnih tijela, poslodavaca i radnika moguće je smanjiti broj ozljede na radu.  Educiranje radnika je najvažniji element u provođenju, a za kontrolu je potrebna konstantna prisutnost stručnjaka zaštite na radu u proizvodnim pogonima i  na radnim mjestima.

Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće.  To je ključan dio  dobrog poslovnog planiranja, upravljanja i društvene odgovornosti.  Svim radnicima i poslodavcima  Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji upućuje apel  da učine  sve kako bi se stvorili primjereni radni uvjeti i dobra zaštita na radu. Svaki poslodavac dužan je brinuti o sigurnosti svojih radnika, ali isto tako svaki radnik mora  na adekvatan način koristiti  sredstva za rad i opremu za zaštitu. Samo na taj način stvoriti će se uvjeti  da  imamo zadovoljnog radnika i  zadovoljnog poslodavca.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.